N a k l a d n i k : Graphis d.o.o. S u n a k l a d n i k : Javna ustanova Park prirode Biokovo Urednik: Mr. sc. Roman Ozimec, dipl. ing. agr.

Recenzenti: Dr. sc. Nenad Buzjak Dr. sc. Mladen Kuini Autori: Ivan Alduk, dipl. arheol. Dr. sc. Antun Alegro, dipl. ing. biol. Mr. sc. uro Benek, dipl. ing. geol. Stipe Bueli, instruktor speleologije Ante Cvitanovi, dipl. oec. Hrvoje Draguica, dipl. geogr. Mr. sc. Milivoj Frani Igor Hrsti, dipl. arheol./dipl. povj. umj Fotografije: Ivan Alduk Petar Babi ivko Bai Jana Bedek uro Benek Alan Brezovec Stipe Bueli Hrvoje Cvitanovi Toni ori Hrvoje Draguica Ivan Glava Ante Gri Igor Hrsti Branko Jali Miroslav Kladniki Damir Lackovi Duje Lisii Marko Luki Goran Morovi A u t o r k a r t e : Toni ori, dipl. ing. T e h n i k a u r e d n i c a : Elizabeta unde, dipl. ing. L e k t o r i c a : dr. sc. Milica Mihaljevi K o r e k t o r : arko Pavuni Dizajn i n a s l o v n i c a : eljko Kozari, dipl. ing. P r i p r e m a za t i s a k : Graphis d.o.o., Zagreb Za G r a p h i s : Elizabeta unde, dipl. ing. Za JU Park p r i r o d e B i o k o v o : Ante Cvitanovi, dipl. oec. Dr. sc. Vladimir Hrak, dipl. ing. biol. Fra Hrvatin Gabrijel Jurii, prof. eljko Kuluz, diplomirani knjiniar Mr. sc. Roman Ozimec, dipl. ing. agr. Filip Vilim abi Smiljana unde, prof. Marinko Tomasovi, dipl. arheol./dipl. povj. umj.

Igo Ora Roman Ozimec Gordan Poli Hanni Raasch Jorg Raasch Ivan Raki Stjepan Rogli Nino Roso eljko Stipe Vibor Sumi Zlatko Sunko Filip Vilim abi Marinko Tomasovi Igor Vlahovi Kreimir aneti Arhiva Arheoloki muzej Split Arhiva Gradski muzej Makarska Arhiva Parka prirode Biokovo Arhiva Turistike zajednice Makarska

ISBN 978-953-6647-87-3 CIP zapis dostupan u raunalnom katalogu Nacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu pod brojem 683537. Sva prava pridrava nakladnik GRAPHIS d.o.o. Maksimirska 88, Zagreb, tel./faks + 3 8 5 1 2322-975, graphis1@inet.hr, www.graphis.hr Tiskano u Hrvatskoj, 2008.

Zahvaljujemo za u s t u p a n j e f o t o m a t e r i j a l a i d r u g i h p r i l o g a , d o p u n e i k o r e k c i j e , b r o j n e k o r i s n e i n f o r m a c i j e t e raznovrsnu p o d r k u pri izradi m o n o g r a f i j e s l j e d e i m osobama i institucijama: Petar Babi Ivica B u l j u b a i Hrvoje Cvitanovi Ivan Glava Boe K o k a n Neven Matoec V e d r a n a Vela Puhari H a n n i Raasch J o r g Raasch Cvjetan Rogli Vibor Sumi Kreimir aneti Zahvaljujemo za f i n a n c i j s k u A r h e o l o k i m u z e j Split GISDATA d.o.o. Gradski m u z e j M a k a r s k a Hrvatsko biospeleoloko drutvo Hrvatsko planinarsko drutvo Biokovo O d a i l j a i i v e z e d.o.o. Park p r i r o d e B i o k o v o SAK E k s t r e m Turistika zajednica Makarska

p o m o donacijama

ili s p o n z o r s t v o m :

A B C I n f o r m a t i c d.o.o., D u b r o v n i k Grad M a k a r s k a , M a k a r s k a H o t e l i Brela, Brela H o t e l i Tuepi, T u e p i Pleso prijevoz d.o.o., Z a g r e b

Roman Ozimec urednik

Sadraj
B i o k o v u m o n o g r a f i j o m (R. Ozimec) Geografija i g e o m o r f o l o g i j a B i o k o v a (H. Draguica, II Ozimec) G e o l o g i j a B i o k o v a (D. Benek) S p e l e o l o g i j a B i o k o v a (S. Bueli, R. Ozimec) Gljive, liaji, a l g e i m a h o v i n e B i o k o v a (R. Ozimec) Biljni svijet B i o k o v a (V. Hrak, A. Alegro) Fauna B i o k o v a (R. Ozimec) A r h e o l o k i d o k a z i ivota n a p r o s t o r u B i o k o v a o d razdoblja p r a p o v i j e s t i do s r e d n j e g vijeka [M. Tomasovi) Sakralna a r h i t e k t u r a i ostali k u l t u r n o - p o v i j e s n i s p o m e n i c i na p o d r u j u B i o k o v a (/. Alduk, M. Tomasovi) S v j e t o v n a a r h i t e k t o n s k a b a t i n a B i o k o v s k o g p o d r u j a (/. Hrsti) E t n o l o g i j a i t r a d i c i o n a l n o g o s p o d a r s t v o B i o k o v a (S. unde) Planinarstvo i a l p i n i z a m na B i o k o v u (R. Ozimec, S. Bueli) L o v s t v o na B i o k o v u (F. V. abi) T u r i z a m B i o k o v a (M. Frani) B i o k o v o - m o t i v i t e m a u m j e t n i k a (. Kuluz) Park p r i r o d e B i o k o v o (A. Cvitanovi) Dr. fra J u r e Radi ( 1 9 2 0 . - 1 9 9 0 . ) - t e o l o g i p r i r o d o s l o v a c (fra G. Jurii) Kazalo 153 173 183 199 217 223 233 251 261 271 1 11 29 49 73 87 109 137

Prilog Karta B i o k o v a (T. ori)

biokovu

monografijom

ROMAN OZIMEC

Biokovu
K
AD se ve odluimo na ostvarenje izvanrednog objavlji pothvata, nakon primjerice

monografijom
i p r e p o z n a j e , i m a i n o s i svoje Biokovo. Ali Biokovo je i m n o go v i e od t o g a . Tko doba pero? zi? za Da liee, troi, gova Vrata, detalj Biokovo eravnih zamietio ljeve vim njegovih rieima manja, e ga dana U Valja koje iztrgne piui olujna leta, otrinom zjenica, sve kamo li ne bi ih zadahe opisao. se nisu orlu, pa i i kako opisati u svako ije knji podvige, krila. ga ih preiznje njegovih bi i ni pre trepagodine? debeloj odrei ljudska to da

v a n j a monografije o Biokovu, hrabrosti, samopouz d a n j a i p o d r k e i z d a v a a , po t r e b n o j e o s m i s l i t i koncepciju. I a k o Biokovo z n a m o oduvijek, a k i iz s n o v a , n i s m o ni p r v i n i posljednji. K a k o t o ostva riti? Odakle k r e n u t i ? Moda je najbolje z a p o e t i p i t a n j e m : to kovo je je Biokovo? domovina, Za irom Bio svijeta iseljene Biokovce

sva pera,

brzinom

da gleda

ognjite,

i z v o r n a m i t s k a d j e d o v i n a . Z a l a n o v e Kraljev s k o g a b o t a n i k o g d r u t v a u L o n d o n u Biokovo je a t r a k t i v n i cvjetni k u l t i v a r iz r o d a Geranium. Za rijene b r o d a r e Biokovo je najjai i najvei m o t o r n i teglja h r v a t s k e r i j e n e p l o v i d b e n a Savi. Za p o v j e s n i a r e k n j i e v n o s t i Biokovo je u naslovu djela Poleti okolo Blokova, koje je hr v a t s k i k n j i e v n i k A n t e T r e s i P a v i i objavio u T u z l i prije 106 g o d i n a . Za d o b r o o b a v i j e t e n e Z a g r e p a n e B i o k o v s k a u l i c a je u V o l t i n u n a s e l j u na T r e n j e v c i . Za speleologe i a l p i n i s t e Biokovo je Terra incognita i El Dorrado, otkrivanje skri v e n o g b l a g a i vjeni izazov. Za z a t i t n i k e pri r o d e Biokovo j e ve 2 8 g o d i n a p a r k p r i r o d e . Z a z n a n s t v e n i k e Biokovo j e t e k z a p o e t i p r e d m e t i s t r a i v a n j a . Z a k o l a r c e Biokovo j e p o n a j p r i j e d i n a r s k i k r k i m a s i v u D a l m a c i j i . Z a lovce j e Biokovo lovite s r e k o r d n i m t r o f e j i m a divokoze i m u f l o n a . Za n e k e p r o l a z n i k e Biokovo je m o d a t e k s p l e t golih, s u r o v i h i z a s t r a u j u i h s t i j e n a . Biokovo je d a k a k o sve to j e r s v a t k o u s e b i osjea BIOKOVU

ljudskog jezika

U brojnim t e k s t o v i m a o Biokovu esto i t a m o o njegovoj ljepoti, j e d i n s t v e n o s t i i v a n o s t i , a l i n a m najee nije u p o t p u n o s t i j a s n o t o g a izdvaja o d d r u g i h n a i h k r k i h p l a n i n a . Zbog t o g a m o r a m o Biokovo s v e o b u h v a t n o p r i k a z a t i , pa k r e n i m o od s a m o g poetka, najprije odredi mo p r e d m e t n a e g djela, njegov n a z i v i fizike g r a n i c e . M e u t i m , ve s t i m p o e t n i m , n a i z g l e d najjednostavnijim injenicama i m a m o velikih p r o b l e m a . N a e se Biokovo s k u p l j a i iri, i d e u O m i na c e t i n s k i r a f t i n g , z a r a n j a d u b o k o u J a d r a n s k o more, utrkuje se na neretvanskoj u t r c i l a a . U m a n i r i najboljeg p i j u n a mijenja i m e n a , p a n i t k o v i e nije t o n o s i g u r a n koje j e i m e i s p r a v n o i k a k o j e n a s t a l o . Biokovo k a o d a postoji u v i e d i m e n z i j a o d kojih s u n e k e n a m a n e u h v a t l j i v e . I p a k , k r i t i k i m u m o m i ljubavlju p r e m a B i o k o v u m o e m o doi d o s p o z n a j e . J e r za istraivanje Biokova p o t r e b n a je sranost,

ali Biokovo se s p o z n a j e i s r c e m . N a a spoz naja nije jo s a v r e n a , a l i s a m o a n a l i z o m djela dosadanjih istraivaa i ugradnjom vlastitih spoznaja o s t v a r e n i h i s t r a i v a n j e m n a B i o k o v u m o e m o i z g r a d i t i s i n t e z u i u i n i t i k o r a k p o ko rak naprijed. Za i tim na bar vila djelima estita i vrijedna nego svoju ako piscima kakvim ona nekih ovjeka da, se nema prema ta koji se moe milije vlasti iznosi domovina, nije bi prirodnim diiti. prosla svojim i uzvienije vidjelo; to se tako dunosti pogotovo tie revnim blagom

Spoznaju i prezentaciju ostvariti samo

Biokova

moemo timskim

interdisciplinarnim,

r a d o m , u z s t a l n u m e u s o b n u d i s k u s i j u (brainstorming). Z a t o je ova m o n o g r a f i j a s i n t e z a svih s p o z n a j a o B i o k o v u j e r Biokovo i m a svoju geogra fiju, geomorfologiju, geologiju, svoje n a d z e m n e i p o d z e m n e k r k e f e n o m e n e , svoju speleologiju. Biokovo i m a svoj ivi svijet: alge, gljive, liaje, m a h o v i n e , v i e bilje i v e g e t a c i j u te svoju fau n u , ivotinjski svijet. Biokovo i m a svoju p r e d civilizacijsku i civilizacijsku povijest, a r h e o l o giju, k u l t u r u i a r h i t e k t u r u , svoju b a t i n u , et nologiju, t r a d i c i o n a l n o g o s p o d a r s t v o i lovstvo. N a Biokovo z n a n s t v e n a i s t r a i v a n j a , t u r i z a m , MONOGRAFIJOM

mogunostima,

domovinu

znanosti,

pokazali

umjetnikim

planinarstvo, alpinizam i sport dolaze razvojem civilizacije i b i t e p r i s u t n i sve vie. Biokovo je oduvijek m o t i v i t e m a u m j e t n i k a , vitezova Lje pote, ali i z a t i e n o p o d r u j e , p a r k p r i r o d e . D r . fra J u r e R a d i , koji j e p o s v e t i o ivot Biokovu, s i m b o l j e s v i h i s t r a i v a a Biokova, d u a koje s u zauvijek ostale na biokovskim v r h u n c i m a . Za daljnje i n f o r m a c i j e i k o n t a k t e u s v a k o m je pog lavlju n a v e d e n a l i t e r a t u r a , a n a k r a j u j e k a r t a Biokova i kazalo. Samo ga, svake nostavna otra dom kao ista boli i dua od i oi slobodna svake tuge, kao sokola, i uivati u ljage u od zemaljskih i zlobe, a jaka prirode. pomlaena, bri od jed i nasla zavisti

Oima, vidi, do

pameu, onoga

srcem, ne

po vidi.

onom

to

se

to se

Prvi je p u t kod n a s u Hrvatskoj ostvarena sveobuhvatna popularno-struna monografija koja daje, d o d u e t r e n u t a n u , a l i z a t o cjelovitu s p o z n a j u i o b u h v a a sve v i z u r e Biokova, o s i m m o d a m e t a f i z i k e , koja j e p r e p u t e n a s v a k o m i t a t e l j u i b u d u e m posjetitelju j e r k a o t o o v a monografija p o z i v a i t a t e l j a n a posjet B i o k o v u , t a k o i posjet B i o k o v u p o z i v a na i t a n j e ove mo nografije! S v i h 14 poglavlja monografije, koja su djelo p o j e d i n i h s t r u n j a k a , o s i m s t r u n e i m a j u i z n a n s t v e n u vrijednost jer su mnoge spoznaje prvi p u t predstavljene. prikaz arheologije T r e b a i s t a k n u t i prvi prvu geoloku i Biokova,

svjea,

naivna,

djeteta, ljepote

moe pravom

promatrati

o d l i n u h i p s o m e t r i j s k u k a r t u Biokova, n o v e po-

BIOKOVU

d a t k e i s i n t e z e o ivom svijetu Biokova, a r h i t e k t u r i , z a t i m i z v o r n e , e s t o n e o b j a v l j e n e foto grafije b i o k o v s k i h e n d e m i n i h svojta, pilja i jama, a r h i t e k t o n s k i h v r i j e d n o s t i i e t n o l o k o g nasljea. N a d a m s e d a s m o m o n o g r a f i j o m ostva rili nov proizvod 2 1 . stoljea, djelo k a k v o n a m d a n a s t r e b a z a s v a k u n a u p l a n i n u , otok, regiju, grad, selo. T r e n u t a n o je m o n o g r a f i j a objav ljena s a m o n a h r v a t s k o m j e z i k u , a l i n a d a m o s e to skorijem e n g l e s k o m i z d a n j u , a z a t i m , z a t o ne, i i z d a n j u n a d r u g i m j e z i c i m a : n j e m a k o m , ekom, t a l i j a n s k o m , m a a r s k o m , r u s k o m ... Smatram koriste trae kui. sebi ono to da ni ne im je postupaju pred pametno koji u niti vani vlastitoj domovini ljudi oima

Samo njao nim ma, neto njegovoj kojih se prirodnim nauivao. po

onaj

koji po o

se je

tekom i i

mukom golim toila,

pe

njegovim neprohodna pria divljoj je s

klisurastim strmenitim njegova o se Biokovskim nagledao, je

razrovavrleti moe o vidicima, neobinih na njemu

brdinam, kroz da

osebinama, divnim o

krasoti, njega kojih

pojavama

i t a j u i m o n o g r a f i j u r e k l o b i s e d a n a m j e Bio kovo p o t p u n o p o z n a t o , a l i t r e b a i t a t i i i z m e u r e d a k a . Brojna istraivanja tek su zapoela i u n e k o m b u d u e m stoljeu b u d u i i s t r a i v a i p o h v a l i t e n a e i s p r a v n e s p o z n a j e i o p o v r g n u t i o n e nedovoljno d o b r e . B i o k o v o j e j o v r l o daleko od zadovoljavajue MONOGRAFIJOM istraenosti!

Moe n a m se oprostiti n e d o s t a t a k istraivaa i s r e d s t a v a z a i s t r a i v a n j e , m e u t i m , hoe l i n a m n a i p r a u n u c i oprostiti nerazumijevanje, nedo s t a t a k motivacije ili o n o n a j g o r e , n a e p o g r e n o djelovanje ili n a e n e o p r o s t i v o n e d j e l o v a n j e ? Ko liko Biokovo i m a n e u p i t n i h , a p s o l u t n i h vrijed nosti, toliko i m a i relativnih, gospodarskih. U s v a k o m t r e n u t k u m o e m o r a s p r a v l j a t i o gospo d a r s k i m p o t e n c i j a l i m a i o g r a n i e n j i m a Biokova. I p a k , n e m o j m o s m e t n u t i s u m a : Koliko s e n a m a t r e n u t a n o n e k o g o s p o d a r s k o djelovanje inilo b i t n i m i o p r a v d a n i m , t a k o e ono u b u d u n o s t i BIOKOVU

b i t i n e s h v a t l j i v o , p r i m i t i v n o , n e p o v r a t n o , pod v r g n u t o najeoj k r i t i c i . Z a p i t a j m o se: Koliko vrijedi p r i r o d a ? K o l i k o vrijedi B i o k o v o ? Naputene ponikve, u vie skaui rukoveti je la iji bilo sira. se i brojnim ni vjeto lista Bilo je ivot su i nekad su djevojaka s i kamena planinske bresta, to doba nije brino kamene docima. koje na mnogo pastira dijelio od trave. vune i su kamen, U i brige obraivane nastambe Nema tu brale gori bije za nekada opustjele hitrih mirisne

biokovskim

gortaka

nikada

ivot pusto vie to je

koza i bez bilo. nikada

ovaca. nee Danas u za e

Zar naeg na lijepim zraku.

Biokovo nee, biti

ostati iako ono u na potra i

d o s a d a s m a t r a l o o d r i v i m s a m o p o s e b i po staje u p i t n o . B i o k o v s k i n e z a b o r a v n i k r a j o b r a zi, r a z n o v r s n a s t a n i t a , p a n j a c i , l i v a d e , lokve i b u n a r i , s t a n o v i , o b r a e n i dolci, ovce i lunje, n a t o v a r e n i m a g a r c i i m a z g e , o d n o s n o sve to j e bilo u r u k a m a g o r t a k a . U p r a v o n e s h v a t l j i v , a n e o s u e n genocid u i n j e n j e biokovskoj stoci, koje vie n e m a ! M i s m o g e n e r a c i j a koja m o r a prihvatiti novu dunost: upravljanje blokov s k i m k r a j o b r a z i m a , jer se vie n i k a d a nee o d r a v a t i sami po sebi. Na n e k i m n o v i m temelji m a m o r a m o postii p o v r a t a k s t o k e n a Biokovo MONOGRAFIJOM

vrijednosti?

Sigurno ovjek ljepota,

ovjeka

zalaziti u

Biokovo zi za istom

eljan

prirodnih

osvjeenjem planinskom

vidicima

N a a l o s t , d a v n o je prolo v r i j e m e u k o j e m smo na Biokovo najui Biokovo dolazili k a o gosti, kroz razgovor s u posjet g o r t a c i m a , gostei se d o m a i m s i r o m i upoz pastirima. N a B i o k o v u v i e n i t k o n e ivi! Sve to s e

t e t i m e o d r a n j e k r a j o b r a z a , s t a n i t a i bioloke raznolikosti. Usto i obnovu b a r e m privida i p r i k a z a n e k a d a n j e g ivota, s t a n a n a B i o k o v u s e t n o l o k i m e l e m e n t i m a . Biokovo t r e b a u pr vome redu gospodarski iskoritavati s pomou r a z n i h m o d e r n i h oblika t u r i z m a : edukativni t u r i z a m k r o z geoloke, b o t a n i k e , s p e l e o l o k e , f a u n i s t i k e s t a z e ; p r o m a t r a n j e i fotografiranje k r a j o b r a z a , k r k i h f e n o m e n a , e n d e m i n i h bi ljaka, p t i c a (birdivatching), autohtonih domaih ivotinja; p l a n i n a r s k i , a l p i n i s t i k i , s p e l e o l o k i i z n a n s t v e n i t u r i z a m ; s p o r t s k i t u r i z a m k r o z broj ne aktivnosti: planinsko zmajarstvo, tranje, biciklizam, padobranstvo, sportsko penjanje;

p o n u d u t r a d i c i o n a l n i h d o m a i h p r o i z v o d a blo kovskog kraja u objektima izvorne a r h i t e k t u r e i ugoaja. Brda lijee be, be, su puna bleka goveda, uje koza se i na ovaca. tisue Odbe, ostvarenju rodoslovne, specijalistikih botanike, monografija: pri zooloke, arheoloke, janjaca, odjekuje

pastirska

pjesma...

Nije ovo s a m o z a p i s koji je jo 1 6 6 0 . zabiljeio fra P a v a o R o v i n j a n i n p r i l i k o m p o s j e t a Bio k o v u , ve i vizija b u d u e g Biokova. K a k o bi je ostvarili, potrebno je donijeti o d r e e n e odluke i djelovati. P r e m j e t a n j e s m e t l i t a i a u t o m o b i l a s Biokova, u v o e n j e e l e k t r i n i h a u t o b u s a , poticanje svih stoarstva i reintrodukcija i najprije d o m a i h , a p o t o m i divljih ivotinja, s p r e a v a n j e opsenijih infrastrukturnih graevnih z a h v a t a n a Biokovu, s a m o s u dio p o t r e b n i h ak t i v n o s t i . K o n a n o , j e d a n j e o d e l e m e n a t a djelo v a n j a i i z l a z a k ove monografije i p o t r e b a daljnjih p u b l i k a c i j a o Biokovu. N a d a j m o se u b u d u n o s t i BIOKOVU 8

geomorfoloke, povijesne, u m j e t n i k e , p l a n i n a r ske, speleoloke. N a d a j m o se stvaranju arhiva Biokova, u k o j e m bi se s k u p i l a s v a g r a a : do kumenti, fotografije, crtei, rukopisi, lanci, publikacije... N a d a j m o se da e n a k o n ardina Biokovo i d r u g i b i o k o v s k i biljni e n d e m i z a s j a t i n a svjetskoj cvjetnoj p o z o r n i c i , p o p u t blokov skog zvonca, b i o k o v s k e z e i n e i d r u g i h , koje e t a k o p r o n i j e t i s l a v u B i o k o v a i r o m svijeta, a l i i o m o g u i t i n e s m e t a n o p s t a n a k divljih b i o k o v s k i h p o p u l a c i j a . Daljnja i s t r a i v a n j a i o t k r i a zasi g u r n o e zalijepiti n o v e m a l e kockice m o z a i k a koji ini s l i k u s p o z n a j e o Biokovu, ali i donijeti

s e n z a c i o n a l n e n a l a z e i o t k r i a , koja e p o b u d i t i elju, d a n e k a e m o z a v i s t , i s t r a i v a a i r o m svijeta. I k o n a n o , n a d a j m o se da e m o o u v a t i onu ljepotu, o n u v j e n u b i o k o v s k u b i s t r i n u jer to bih jedino bila bi: kada od gledam arobnim potomcima VEDRINA. se nagledah jo koje ni masti, takova htio namrijeti u batinu vedrine. I sada mnogo nasladom oi po rom jer sta ski jezik ni ne viih dosta uviek i ne svaki majstor se kistom i planina, vilenitom pasem da pe ljud ki niti Biokova, njegove bojama, u a ta Kristalna kocka

mu niti divote mogue

ljudski ima i

obrt priblinu

podaje platna, na sjenu

takovih kojem one

sredstava, bi bilo gorostasne

takova prikazati.

Urednik Zahvaljujui t e k s t o v i m a a u t o r a : Ante Robert Jure Karl Petar Fran Pavao Tin Tresi Radi Linne Kaer Kuan Pelizzer Ujevi MONOGRAFIJOM (Pavao Rovinjanin) Pavii Visiani

klisure

opisati, jer je siromaan, najbolji bi

tom pogledu

naslikati,

mjea

mogao

prikazati,

Samo ljepotama svoje posvetih pero opisati njezino vodopade ostanke i domovine i nastojah gore, i doline; i ume; otaca,

njezine

more; poljane i jezera; spile umjetnosti dananjih

naih

tenje

umjetnika,

vitezova Nisam nikada imao

Ljepote. bahatu namjeru

da prikazem htio sam samo

sve po i

savrenstvu;

drugima pobuditi elju

da VIDE ljepote nae majke i da ju ljube.

BIOKOVU

10

geografija

HRVOJE DRAGUICA & R O M A N OZIMEC

Geografija i geomorfologija BiokOVa

Pregled geografskih i geomorfolokih istraivanja Biokova
B i a s o l e t t o (1841.), n j e m a k i botaniar dreas Franz Petter (1861.), (1852.), z a d a r s k i profesor AnAschlinger transki prirodoslovac Adolf S t o i (1875., matinska: osobito o Neto buri 1895.) r o d o m o vitru, a pie iz L i k e . U a s o p i s u Zora dal blokovskoj

P
po ili starih

RVE o p s e n i j e g e o g r a f s k e i geomorfoloke p o d a t k e o uvenog putopi

B i o k o v u n a l a z i m o u djelu Put Dalmaciji sca, o p a t a A l b e r t a F o r t i s a i z 1774. u poglavlju kraju pisaca. U 2. ili O Primorju u koja za 3. se die odjeljku Biokovo reljef, O i Foto: J. Raasch nad Hrvatske, Parathalassia

A n t e K u z m a n i (1844.). Bio kovo o b r a u j e z a g r e b a k i geo g r a f V j e k o s l a v K l a i (1878.) u djelu Prirodni zemljopis Hire kao i prirodoslovac Dragutin

Planina fologiju, ma: javama ma du Makarske 1.

Biokova daje

Makarskom

podatke

geomorzranim po mjesti od naselja. istono i

u i s t o i m e n o m djelu iz 1 9 0 5 . K o n c e m 19. stoljea poinju o p s e n i j a z n a n stvena istraivanja na podruju Dalmacije, p a i Biokova. I z t o g a r a z d o b l j a d a t i r a j u p r v e p r e g l e d n e g e o l o k e k a r t e (A. G r u n d , F r i t z v o n M a r i l a u n K e r n e r ) , koje i n e o s n o v u z a s v a k a s nija i s t r a i v a n j a . P e t a r K a e r (1914.) objavljuje m o n o g r a f i j u Makarska i Primorje u kojoj ve u p r v o m poglavlju geomorfoloki opisuje Biokovo. P r v i z n a n s t v e n i g e o g r a f s k i r a d : Ispaa na Bio kovu, kova je rodom Privreda tiskanoj objavljuje z a g r e b a k i geograf I v o Glacijalni iz i upe. naselja Biokovo, Biokova i i tragovi na Iste na Biokovu Rubi 1929., a 1 9 3 1 . p r v i r a d o geomorfologiji Bio objavlju rad u Josip Rogli, uveni godine geomorfolog, objavljuje dok

floru, v e g e t a c i j u i f a u n u . U odjeljci O gradu u Primorju obale posebno Makarskoj; i 5. O naseljenim klimu

Primorja,

zapadno

obrauje

I a k o s u n e k i njegovi n a v o d i i s p o z n a j e n e t o n i , on daje p r v i s t r u n i p r e g l e d Biokova, a nje gov u s p o n Prije opisuje (1640.). na planinu uspon inspiriran je na Biokovo Pavao i upravo kratko Pelizzer geomorfolokim fenomenima, spiljama. Fortisa rovinjski Daljnje franjevac geografske

geomorfoloke

p o d a t k e o Biokovu n a l a z i m o u djelima starijih p u t o p i s a c a , bolje r e e n o o n d a n j i h i s t r a i v a a i z n a n s t v e n i k a , k a o to su: zagrebaki kano nik Josip Host pravnik (1804.), (1802.) i beki rodom i iz Rijeke, Giacomo botaniar (1824.), (1826.), talijanski Concina Franz ibenski prirodoslovac pravnik

Makarskog primorja, geomorfoloka njegova daje

disertaciji blematiku

ispitivanja, Srpski

1935., r a z r a u j e g e o m o r f o l o k u pro zalea.

Portenschlag-Ledermaver botaniar Robert Visiani

geograf B o r i v o j e Z. M i l i v o j e v i 1 9 3 3 . u r a d u Dinarsko primorje ostrva geomorfologiju

transki apotekar i botaniar Bartholomeo BIOKOVO

12

Pogled s Omike Dinare prema Biokovu, f o t o : R. Ozimec

Biokova, a J a k a R a v l i 1934. u monografiji Makarska i njeno Primorje geomorfologiju pri morske p a d i n e . I z r a d a o s n o v n i h g e o l o k i h k a r a t a u mjeri lu 1:100000 za Biokovsko Korolija, podruje arko poinje 1968. objavom l i s t o v a i t u m a a : Omi ( S t a n k o Marini, Boko Majcen), Ploe ( N i k o l a M a g a , S. M a r i n i , D. B e n e k ) i Imotski (Vid R a i , A. A h a c , J. P a p e ) . F r a n K u a n (1969.) daje o d l i n u g e o g r a f s k u , geomorfoloku i k l i m a t s k u s i n t e z u B i o k o v a , uz p r v i prikaz v i s i n s k e r a l a n j e n o s t i v e g e t a c i j e . S r e k o B o i e v i i u r o B e n e k objav ljuju finosti nica, a znaajke 1983. Biokova 1993. rad Tektonsko-geomorfoloke urunih vrtaa i Mihljevi gorskog Geografske speci lede Bio i i pojave Darko padine

hidrografske Etimologiju obradio Biokova Vesna pisni

specifinosti Biokova Jurii a iste U u

blokovskog je radu

kraja. 1995. i

najdetaljnije Bogomir

Karlo tamol

Nazivi planine Miloevi Zemljo Ma-

kroz povijest, imenik za

godine novije

objavljuju istraivanja

prirodoslovna

karskog podruja. Diplomski ninskog stepenice hrpta Draguica, rad a

vrijeme

geomorfopla

logija j e p r e d m e t i s t r a i v a n j a m l a d i h geografa. Geomorfoloke 2003. rad znaajke Biokova izrauje i Hrvoje predgorske Makarske

Geomorfologija Dubaca

Biokova

izmeu

2004. Ksenija M i k a c .

Smjetaj i naziv Biokova

Biokovo je s m j e t e n o u j u g o i s t o n o m dijelu Europe, na prostoru Mediterana, neposredno uz istonu obalu J a d r a n s k o g mora. Nalazi se u GEOGRAFIJA I G E O M O R F O L O G I J A

Geomorfoloke hrpta znaajke

primorske

kova. I s t e g o d i n e J o s i p R i a n o v i i V j e k o s l a v imunovi objavljuju

13

R e p u b l i c i H r v a t s k o j u regiji S r e d n j a D a l m a c i j a , a administrativno pripada Splitsko-dalmatinskoj u p a n i j i . Dio je v a n j s k i h D i n a r i d a , u pla n i n s k o m n i z u VelebitKozjakMosor-Biokovo Orjen, koji j e najblii m o r u . V r h V o a c ( 1 4 2 1 m ) n a l a z i s e s a m o 2,9 k m o d j a d r a n s k e o b a l e . Biokovo j e na kojem najvia planina hrvatskoga dijela J a d r a n a s n a j v i i m v r h o m Sv. J u r e ( 1 7 6 2 m ) , se n a l a z i najvii stalno n a s t a n j e n i odailja HRT-a. otoni Visina, objekt u H r v a t s k o j , ne planine daju

lattion i ne

(primorje), ten

pomorcima d'epi thatera naziv u

bolje (onu Mons djelu s

poznatu protiv Slavorum Chronicum

sjevernu, strane).

Latinski akon

( P l a n i n a S l a v e n a ) u X. stoljeu n a v o d i m l e t a k i ljetopisac Ivan venetum. A. F o r t i s i G. C o n c i n a k a o n a j s t a r i j e nazive, po r i m s k o m k r o n i a r u Pliniju starijem, s p o m i n j u Albium izvedenicu iz (Bijelo brdo) i Adrium, oito n a z i v a Adrion.

I z v o r n i n a z i v Biokovo p l a n i n i su d a l i domo roci i u u p o r a b i je v j e r o j a t n o ve p r e k o t i s u u godina. I Grci i L a t i n i n a e m u Biokovu daju o p i s n a i m e n a j e r s u dolazili k a o p u t n i c i , trgov ci ili r a t n i c i , a p r a v o su i m e svojoj P r v i se p u t s p o m i n j e planini 1382. u n a d j e n u l i t e k H r v a t i , m o d a t e k koje desetljee po doseljenju. i s p r a v i b o s a n s k o g k r a l j a T v r t k a I., kojom o n p o t v r u j e k n e z u V u k c u N e n a d i u p o s j e d e koje d r i oko C e t i n e . U njoj se Biokovo s p o m i n j e dvaput (a Biocovo, in cima di Biocovo). Budui

s t r m i n a i i z o l i r a n o s t m a s i v a u o d n o s u na susjed svojevrsni karakter Biokovu, koji se oituje i p o s e b n o u ivog svije ta s v e l i k i m b r o j e m e n d e m i n i h svojti. Naziv Adrion (Jadransko (63. u pr. brdo) n. najstariji Kr.) u je p o z n a t i n a z i v za Biokovo, a biljei ga g r k i geograf S t r a b o n djelu te Geografika Adrion smjeta Kr.-19. U 315. obalne junu (Zemljopis). sredite padine: poglavlju Dalmacije ten epitha-

razlikuje

dvije 14

BIOKOVO

da

povelja nije o u v a n a u o r i g i n a l u , p r v i sigu

r a n s p o m e n iz 1550. potjee iz O m i k o g ljetopi sa i govori o s n i j e g u koji je te g o d i n e u oujku pao n a Biokovo. P r v i z a p i s n a h r v a t s k o m j e z i k u i p i s m u (bosanica) biljei p i s a c I m o t s k e kraji ne fra P a v l e i l o b a d o v i 1666. u l j e t o p i s u Libretin. Postoji i e n s k a v a r i j a n t a i m e n a , pa ga Fortis, K a e r i d r u g i s p o m i n j u k a o Biokova (Monte Biocova), a fra A n d r i j a K a i M i o i kao planinu Biokovu. Etimologija i m e n a , z a koje s e d u g o p r e t p o stavljalo da potjee od k o r i j e n a bijel, v j e r o j a t n o potjee iz k o r i j e n a bilak, koji o z n a a v a s t v a r i bijele boje. K a k o s u s t o l j e i m a k o n t i n e n t a l n i biokovci b a r e m s e d a m , pa i d e v e t mjeseci gle dali se najvii vrh Biokova s te pokriven lokalnim se iri snijegom, varijan na cijelu nazvali s u g a Bilkovo. T i j e k o m v r e m e n a n a z i v modificira u Biokovo, i Bijakovo t a m a Biokova planinu.

Reljef i orografija Biokova

D u i n a j e B i o k o v a 3 6 k m , n a j v e a i r i n a 9,5 k m , uz prosjenu od 7 km, dok u k u p n a povrina planine iznosi oko 200 km2. Orografska uz os Biokova p r u a se tipinim d i n a r s k i m smjerom pruanja, sjeverozapad-jugoistok, Geomehaniki, manja lokalna odstupanja. masiv je

f o r m i r a n tijekom laramijske, pirinejske, ali i neotektonske etape, s n a n i m tektonskim poma c i m a koja s u u t j e c a l a n a d a n a n j i oblik reljefa. O k r a v a n j e B i o k o v a zapoinje ve u m l a e m t e r c i j a r u , a n a j i z r a z i t i j e je t i j e k o m p l e i s t o c e n a , posebno u kinim, fluvijalnim razdobljima. Biokovo s e n a l a z i l o n a r u b u k o n t i n e n t a l n i h oledbi (glacijalnih s t a d i j a ) i t o p l i n s k o g utjecaja Sredozemnog mora, k a o i Velebit i Orjen. T a d a je m o r e bilo plie oko 100 m i oko 30 km udalje n o o d Biokova, t a k o d a j e utjecaj m e d i t e r a n s k e k l i m e bio d a l e k o slabiji. GEOGRAFIJA I G E O M O R F O L O G I J A

15

U u e m s m i s l u Biokovo se p r o t e e od prije voja D u b c i (288 m ) n a s j e v e r o z a p a d u d o prije voja S t a z a (897 m) na j u g o i s t o k u . U i r e m , socijalno-povijesnom kontekstu, Biokovski pla n i n s k i l a n a c o b u h v a a n i z o d rijeke C e t i n e n a s j e v e r o z a p a d u d o rijeke N e r e t v e n a j u g o i s t o k u , i ukljuuje m a s i v e O m i k a D i n a r a (863 m ) , Biokovo i Rili (920 m) u d u i n i od gotovo 80 k m . Biokovski kraj u najirem smislu obuhvaa BIOKOVO 16

cijeli p r o s t o r i z m e u dviju r i j e k a , donje C e t i n e na sjeverozapadu i delte Neretve na jugoistoku t e u n u t r a n j e p r e d j e l e krko-fluvijalnog reljefa na s j e v e r o i s t o k u , u k l j u u j u i i dio p o d m o r j a do 100 m d u b i n e . Prijevoj Dubci izrazita je reljefna grani ca, koja o r o g r a f s k i odvaja m a s i v B i o k o v a od D o v n j a (840 m ) , dijela O m i k e D i n a r e t e doli n e donje C e t i n e . Prijevoj S t a z a , koji r a z d v a j a

Nadopunjena hipsometrijska karta Biokova (izradio H. Draguica uz pomo ESRI Arclnfo 9.2 alata i podataka iz GISDATA d.o.o. Digitalnog atlasa RH)

B i o k o v a o d Rilia n a j u g u . du i Biokovo j e a prema omeeno mora,

P r e m a jugozapa Jadranskog pravcem osnovna upsko-rakom

obalom

sjeveroistoku

rastovako-eevikom U reljefu Biokova

udolinom, se dva

S e s t a n o v a c - Z a g v o z d - Kozica. istiu n i z a g r e b e n a . O d u s k o g g r e b e n a s v r h o m Sv. Ilija (1640 m ) , p r e m a k o n t i n e n t u s e u s m j e r u j u g o i s t o k a p r e k o v r h a L i p a glavica i s t i e viso k i u n u t r a n j i g r e b e n koji k u l m i n i r a n a j v i i m vrhom Sv. Jure, dok se blie moru uzdie p r i m o r s k i g r e b e n . O n s e o d Sv. Ilije n a s t a v l j a nizom neto niih vrhova K u r a n i k - ibenik - S t r o p a c - V o a c - Sinjal. p r i m o r s k o g g r e b e n a je oko je najvii vrh Sv. Jure Prosjena visina 12001300 m, oko 5 a

od m o r a je u d a l j e n u p r o s j e k u oko 3 k m , d o k udaljen km. Biokovo m o e m o podijeliti n a t r i m a n j e orog r a f s k o - s t r u k t u r n e j e d i n i c e : S j e v e r o z a p a d n i dio Biokova je n a j u i , s v e g a oko 5 k m , s i z r a e n o m energijom dio reljefa te jakim nagibom padina p r e m a moru i p r e m a k o n t i n e n t u . Sredinji je Biokova najvii, obiljeen biokovskom v r n o m z a r a v n i i r o k o m oko 1,5 k m n a kojoj s e i s t i e najvii v r h Sv. J u r e . E n e r g i j a relje fa ovdje je najizraenija. J u g o i s t o n i je dio n a j n i i dio B i o k o v a u z s m a n j e n n a g i b p a d i n a i m a n j u e n e r g i j u reljefa. K o n v e k s a n oblik p a d i n a u k a z u j e n a r a n i j e i z d i z a n j e u o d n o s u n a sjeve Biokovo i Rili, slabije je m o r f o l o k i i z r a e n granicu uspostavljenu udolina najvie i rasjed Mala m, r o z a p a d n i i s r e d i n j i dio. Biokovo j e z n a t n o n a g n u t o d o vrlo s t r m o s 12 do 55 n a g i b a p a d i n a , d o k se p r i m o r s k e padine izrazito strmo sputaju p r e m a moru, s p r e k o 55 n a g i b a . T a i z n i m n o v i s o k a e n e r g i j a reljefa u k a z u j e n a j a k u v e r t i k a l n u r a l a n j e n o s t planine. Izraena strmina primorskih padina z a p a n j u j e posjetitelje k a d a p r v i p u t a u g l e d a j u Biokovo. GEOGRAFIJA I G E O M O R F O L O G I J A i u p r v o m e r e d u ini Ispravnija je Vrulja Brikva koja granica

zbog c e s t o v n e p r o m e t n i c e M a k a r s k a - V r g o r a c . Nevistina Dragljani, Stina (Gornje visine Igrane) 530

pravcem

pruanja Biokova.

istok-zapad

prekida 3 km

orografsku os

N a l a z i se oko

jugoistono od prijevoja S t a z a i r a z d v a j a m a s i v

17

Poloaj Biokova u odnosu na alpsku oledbu u razdoblju vvurmske glacijacije (prema Antevs, 1929.; Rukavina, 1983.; modificirano i dopunjeno)

Od Jure,

elemenata gdje

antropogenog

reljefa

na

4. 5.

Zagorska

padina

(Zagorsko

prigorje)

B i o k o v u s e i s t i e c e s t a koja v o d i d o v r h a Sv. k u l m i n i r a TV odailjaem, brojne obraene vrtae te atraktivni k a m e n i stanovi i torovi. Svojim znatno skog specifinim razlikuje sustava i od reljefom ostalih je specifian Biokovo planina kuriozum. se dinar

k o n t i n e n t a l n a biokovska p a d i n a R a s j e d n e z a b i o k o v s k e u d o l i n e (Zagorsko podgorje) Z u p s k o - r a k a i R a s t o v a k o - e evika udolina P r e d g o r s k a s t e p e n i c a i n i u s k o flino pod gorje koje zapoinje od o b a l e m o r a i b r z o se u z d i e p r e m a i m p o z a n t n o m golom p l a n i n s k o m masivu. Prisutna je eumediteranska klima s b r o j n i m n a s a d i m a m a s l i n a . Od oko 5 0 0 m n a d m o r s k e v i s i n e n a s t a v l j a s e p r i m o r s k i str m a c p r o s j e n o g n a g i b a 49 %, koji i n e ogoljele v a p n e n a k e stijene sive boje, v r l o s l a b o o b r a s l e v e g e t a c i j o m i jo d o m i n a n t a n utjecaj m e d i t e r a n s k e klime. Od 1000 do 1200 m e t a r a nad morske visine koja Sv. nikve cima, se Jure s obje b i o k o v s k e p a d i n e uzdie u do najvieg slije vrha di izrazito okrena biokovska vrna zaravan,

Geomorfologija

Biokova

G e o m o r f o l o k i Biokovo r a l a n j u j e m o n a p e t cjelina: 1. Predgorska stepenica (Podgorje) - obal

n o flino p o d r u j e 2. 3. Primorski Biokovska strmac vrna (Prigorje) - s t r m a pri zaravan zaravan morska biokovska p a d i n a mreastog kra s najviim vrhovima BIOKOVO 18

postupno (1762 m). razvijene

I s t i u s e p r o s t r a n e podonjokrednim odvojene vapnen tek uskim

esto

meusobno

g r e b n i m a . I z r a z i t o s u d u b o k e , a k p r e k o 100 m , najee u r u e n e , d o k s e n e k e n a s t a v l j a j u u d u b o k e j a m e . P r e m a osobitoj morfologiji t a j oblik p o v r i n s k o g k r a dobio je n a z i v mreasti kr. B i o k o v s k a v r n a z a r a v a n i m a i z r a z i t u pla ninsku klimu s dosta oborina, posebno tijekom zime, k a d j e vrlo t e k o d o s t u p n a zbog v e l i k i h n a n o s a snijega. Z a g o r s k u s t r a n u B i o k o v a , o k r e nutu prema kontinentu, tvore dvije cjeline. Od vrne zaravni se strmo, ali ipak z n a t n o manjeg n a g i b a n e g o p r i m o r s k i s t r m a c , d o oko 500 m s p u t a z a g o r s k a p a d i n a . G o t o v o je u p o t p u n o s t i p r e k r i v e n a u m o m u kojoj se i s t i u r e l i k t n e s a s t o j i n e jele, a obiljeen je i z r a e n o m planinskom klimom. Zavrna i blaa biokovska p a d i n a , koja s e s p u t a o d 500 d o 2 0 0 - 3 0 0 m , dio je upsko-rake i Rastovako-eevike rasjedne z a b i o k o v s k e u d o l i n e . P r i s u t a n j e submediteranski k l i m a t s z n a t n i m utjecajem kon

t i n e n t a . Dijelom p o d g o r j a p r o i r e n je ljuti kr, ogoljeli m a t i n i s u p s t r a t , d o k s u n a s e l j a obino smjetena uz plodnije povrine s izraenim pedolokim supstratom. P r e t e i t i v a p n e n a k i s a s t a v m a s i v a odredio je p r e v l a d a v a j u e k r k e p r o c e s e i o d g o v a r a j u e reljefne oblike u v a n j s k o j ili egzogenoj geomorfologiji istiu ce ljuti i Biokova. se krape, kr, koje grohot, Od egzogenih krkih (vrtae), oblikuju mreasti ove kr uvale, krke i oblika kameni tipove: krapare. ponikve

I z n i m k u i n e v r n i dijelovi b i o k o v s k e z a r a v n i , gdje s u o t k r i v e n i t r a g o v i p l e i s t o c e n s k e glacijacije. J a k i n a g i b i p a d i n a , p o g l a v i t o n a p r i m o r skoj na strani, nastanak pored okravanja, vanjskog reljefa najvie utjeu ili egzoreljefa.

Procesi izraeni na s t r m i m biokovskim padina m a uvjetuju n a s t a n a k brojnih geomorfolokih oblika: toila, koluvijalne zavjese, sipari,

LEGENDA:

1. - Mezozojski (rudistni) vapnenci 2. - Paleogeni (numulitni) vapnenci 3. - Paleogeni lapori, gline i pjeenjaci 4. - Sipari i bree

A A-B B-C C-D D-E

Predgorska stepenica (Podgorje) - obalno flino podruje Primorski strmac (Prigorje) - strma primorska biokovska padina Biokovska vrna zaravan - zaravan mreastog kra s najviim vrhovima Zagorska padina (Zagorsko prigorje) - kontinentalna biokovska padina Rasjedne zabiokovske udoline (Zagorsko podgorje) - upsko-raka Rastovako-eevika udolina

Profil sredinjeg dijela Biokova u smjeru JZ-SI (Prema Rogli, 1934.; Kuan, 1969., modificirano i dopunjeno) GEOGRAFIJA I G E O M O R F O L O G I J A 19

M r e a s t i kr - p o g l e d o d V o c a n a Sv. J u r u , f o t o : H . D r a g u i c a

gravitacijski

odroni,

uvjetovani

potresima

ili

r i m o o v r n o j z a r a v n i u kojoj se reljefno i s t i u s a m o v r h o v i Sv. J u r e t e V e l i k i i M a l i T r o g l a v . Vrna zaravan Biokova protee se od vrha i b e n i k n a s j e v e r o z a p a d u , p a sve d o prijevoja S t a z a n a j u g o i s t o k u , p r i e m u j e oit b l a g i re ljefni p a d o d s j e v e r o z a p a d a p r e m a j u g o i s t o k u . Velik broj p o n i k v a r a z n i h v e l i i n a i v r s t a n a s t a n k a , od nekoliko m e t a r a u promjeru pa sve do nekoliko stotina m e t a r a oko v r h o v a Sv. J u r e i T r o g l a v , g l a v n a s u k a r a k t e r i s t i k a vrne zaravni. Uz rub ponikva esti su ulazi u s p e l e o l o k e objekte, k a t k a d s m j e t e n i i n a d n u ponikve, kao kod velike ponikve u blizini d o m a n a Lokvi, Speleoloki nastali u gdje se otvara j a m a spilje Cavlenovaa. tipini su

p e r i g l a c i j a l n i m p r o c e s i m a . T i s u geomorfoloki oblici n a s t a l i u p r v o m e r e d u p a d i n s k i m proce s i m a zbog vrlo v e l i k i h n a g i b a . U p o d n o j u pri m o r s k i h p a d i n a Biokova ti su procesi u s u r a d n j i sa s n a g o m valova stvorili p r e k r a s n e ljunane p l a e p o k o j i m a j e p o z n a t a M a k a r s k a rivijera. M o d a najoitiju i n a j s p e k t a k u l a r n i j u cjelinu n a s t a l u t i m p r o c e s i m a m o e m o vidjeti i z n a d s e l a B a s t , i z m e u v r h o v a i b e n i k i Sv. Ilija. T u s r e e m o sve s p o m e n u t e g e o m o r f o l o k e o b l i k e i p r o c e s e , uz s v o j e v r s n o uvlaenje Biokova, i m e reljef d o b i v a izgled a m f i t e a t r a . Reljef uspona, vrnog iznad dijela Biokova m posjetitelje reljefa p o m a l o i z n e n a u j e j e r s e n a k o n vrlo n a g l o g 1200-1300 energija s m a n j u j e i n a g i b i p o s t a j u z n a t n o b l a i te govo BIOKOVO

objekti,

i jame,

u n u t a r n j i ili e n d o g e o m o r f o l o k i oblici Biokova tektonskim pukotinama masiva,

20

Prijelaz s biokovske zaravni u primorski strmac, foto: H. Draguica

Ponikve u nizu uvjetovane rasjedom, foto: H. Draguica GEOGRAFIJA I GEOMORFOLOGIJA

21

Ponikva sa slojevima, Laena - obraena ponikva s vidljivim slojevima Destrukcija - destrukcija (uruavanje) dubokih ponikva sa strmim stranama Kamenica - od Jure prema Lokvi sve f o t o : H. Draguica

Ponikva duboka - primjer duboke, neobraene ponikve obrasle u m o m krape - na potezu Lokva - ibenik Kamenica nastala kemijskom korozijom sve f o t o : H. Draguica

BIOKOVO

22

Obraena ponikva vrtaa, foto: H. Draguica

Antropogeni reljef - stanovi, ispod Ravne Vlake, f o t o : H. Draguica

k a s n i j e p r o i r e n i m p r o c e s i m a o k r a v a n j a i speleogeneze. P r e m a p r i h v a e n i m g e o m o r f o l o k i m podjela m a , Biokovo j e b o r a n o - r a s j e d n o - l j u s k a v a s t r u k tura koja pripada megamakrogeomorfolokoj makrogeomorfolokoj regiji gor Vrgorako regiji D i n a r s k o g a g o r s k o g s u s t a v a , a u o k v i r u n j e z i n a h r v a t s k o g dijela, dalje, skih pripada hrptova regiji c e n t r a l n e D a l m a c i j e s a r h i p e l a g o m . N a mezogeomorfolokoj Biokova i Rilia s

b r d s k o - z a v a l s k i m p o d r u j e m , u o k v i r u kojeg je za masiv i s t a k n u t a zasebna subgeomorfoloka regija - g o r s k i h r b a t Biokova. GEOGRAFIJA I GEOMORFOLOGIJA

23

Klima Biokova
Izrazita oituje se klimatska raznolikost Biokova

sukobljavanja

dviju

razliitih

zranih

masa,

odnosno kontinentalne i mediteranske klime. A t m o s f e r s k o s t r u j a n j e n a B i o k o v u o d jese n i d o proljea v r l o j e promjenjivo. Polje t l a k a mijenja oblike, esto se pojavljaju ciklone, p o d r u j a n i s k o g t l a k a , d a b i i h z a t i m zamijeni l e a n t i c i k l o n e , g r e b e n i vieg t l a k a . Z a v r i j e m e ljeta, c i k l o n e s i n o p t i k i h r a z m j e r a t u d a n e pro l a z e p a n e m a v e i h i z m j e n a z r a n i h m a s a , to uvjetuje s t a b i l n o v r i j e m e . M o r e u t j e e n a a t m o sferu k a o izvor v l a g e i s p r e m n i k t o p l i n e , koji smanjuje t e m p e r a t u r n e razlike z r a k a tijekom g o d i n e . S r e d n j a godinja t e m p e r a t u r a k r e e s e od 15,5 C u M a k a r s k o j do 3,9 C na n a j v i e m v r h u Sv. J u r i , t o p o k a z u j e i z r a z i t u k l i m a t s k u r a z l i k u o d a k 11,6 C n a u d a l j e n o s t i o d s a m o 5 km.

e u m e d i t e r a n s k o m k l i m o m podgor-

ske stepenice s p o s t u p n i m prijelazom do otre v i s o k o p l a n i n s k e k l i m e koja v l a d a n a biokovskoj z a r a v n i . N a v r n o m dijelu B i o k o v a s u d a r a j u s e z r a n e m a s e s m o r a i k o n t i n e n t a , zbog e g a se v r e m e n s k i uvjeti u s v a k o d o b a g o d i n e mijenjaju gotovo i z m i n u t e u m i n u t u . K l i m a t s k a z o n a l n o s t na Biokovu uvjetovana je n a d m o r s k o m visinom i g e o g r a f s k i m poloajem. P o r a s t o m n a d m o r s k e visine koliina oborina raste, a t e m p e r a t u r a p a d a . U svibnju se m o e m o ve o k u p a t i u okolici M a k a r s k e i n a k o n toga se popeti na zasnijeeno Biokovo. M i k r o k l i m a t s k e s u r a z l i k e posljedica

Klima - sudar zranih masa iznad Biokova, foto: H. Draguica

BIOKOVO

24

Srednjodalmatinski svojega smjer. veliki Bura pravca Kad

otoci i

Biokovo

zbog

uz rijetke iznimke kao to je potok V r u t a k u Podgori. Vei dio oborinskih voda ponire u s u s t a v k r k i h p u k o t i n a i javlja s e n a flinoj

pruanja

reljefa hladni

usmjera zrak u

vaju z r a n a s t r u j a n j a iz j u n o g u j u g o i s t o n i Biokovo odjeljuje gradijent, odnosno unutranjosti o d toplog z r a k a n a J a d r a n u u z temperaturni je nastaje bura. katabatiki, gravitacijski

p r i m o r s k o j p a d i n i u o b l i k u k r k i h izvora, d a n a s v e i n o m k a p t i r a n i h ili u m o r u k a o vrulje p o kojima je poznato M a k a r s k o primorje. Istie se vrulja Dubci, najvea na J a d r a n u , a vjerojatno i na S r e d o z e m l j u . O b o r i n e i m a j u najvei k l i m a t s k i utjecaj n a formiranje reljefa Biokova. Kia prouzrouje s p i r a n j a i j a r u e n j a , a snijeg koji b u d e i n e k o l i k o m e t a r a visine z a d r a v a se do svibnja i utjee na i n t e n z i t e t korozije i p e r i g l a c i j a l n e p r o c e s e , koji s u n a B i o k o v u vrlo a k t i v n i , p o s e b n o i z n a d 1 2 0 0 m. Ti procesi prouzrouju pojavu p u k o t i n s k i h lomova n a s t a l i h s m r z a v a n j e m vode, lavinske s t a z e i glacioflukcijske oblike. N a j i z r a e n i j i su n a z a g o r s k i m p a d i n a m a Biokova, a p o s e b n o s u vidljivi oko V e l i k o g i M a l o g T r o g l a v a .

vjetar, koji d o b i v a n a s n a z i i b r z i n i k a d a s e s p u t a niz s t r m u reljefnu p r e p r e k u , k a o t o j e Biokovo. Plitki ljetni prodori svjeega zraka, koji p r e p l a v l j u j u S r e d n j u E u r o p u i p a n o n s k u nizinu, z a p i n j u ve n a p l a n i n a m a u B i H t e n a putu p r e m a m o r u toliko oslabe da ne mogu prijei Biokovo. K a o i o s t a l e p l a n i n e , Biokovo za vrijeme s t a b i l n o g i v e d r o g v r e m e n a s t v a r a periodini padinu. Koliina o b o r i n a n a Sv. J u r i procjenjuje s e n a oko 2 5 0 0 m m godinje t e s e u d a l j a v a n j e m o d v r h a s m a n j u j e , s k o n t i n e n t a l n e s t r a n e n a 1300 1500 m m , a s p r i m o r s k e na 11001300 m m . Najvee i z m j e r e n e k o l i i n e o b o r i n a z a b i l j e e n e su u podnoju B i o k o v a s k o n t i n e n t a l n e s t r a n e (Kozica, 2309 mm). P o v r i n s k i vodotoci u g l a v n o m su p e r i o d i k i i pojavljuju se s a m o u razdoblju topljenja snijega ili za j a i h o b o r i n a , lakarska, pogled s Voca, foto: H. Draguica sustav cirkuliranja zraka s dnev nim s t r u j a n j e m v j e t r a u z p a d i n u i n o n i m n i z

Naselja i stanovnitvo Biokova

Stara samom masiva. Topii, podbiokovska podnoju S Bast, Velo primorske sela strane smjetena Gornja su u velianstvenoga Brdo, Makar, kamenog Brela, Kotiina,

GEOGRAFIJA I G E O M O R F O L O G I J A

25

Uvala - primjer uvale s naseljem na Biokovu, Podglogovik - Prisika, foto: H. Draguica

Gornje Tuepi, Gornja Podgora i Gornje Igrane, a sa z a g o r s k e Kozica, R a a n e , u p a , B i o k o v s k o selo, Rastovac, Zagvozd i Zadvarje s brojnim zaseocima. Na primorskoj padini smjetena su v i s o k o pod l i t i c a m a , n a k o n t a k t u p r i m o r s k o g s t r m c a B i o k o v a i n e p r o p u s n i h flinih slojeva p r e d g o r s k e s t e p e n i c e , gdje se pojavljuju izvori p i t k e v o d e koji se spajaju u p o t o k e i t e k u u m o r e ( B a k a V o d a ) . U fliu se r a z v i j a z e m l j o r a d n j a , n a v a p n e n c u s t o a r s t v o , a n a p o t o c i m a melju m l i n i c e kojih je u P o d b i o k o v l j u bilo e z d e s e t a k . Stanovnici podbiokovskih naselja od pamti vijeka p o s j e d u j u z e m l j u na Biokovu, u p r v o m e r e d u b r d s k e p a n j a k e i l i v a d e t e plie p o n i k v e , odnosno v r t a e sa s p u t e n i m pedolokim sup s t r a t o m . T e p l o d n e o a z e u k r k o j p u s t i n j i redo v i t o se o b r a u j u , a uz njihove se r u b o v e g r a d e stanovi i torovi. samo periodiki, U p r a v i l u su bili n a s e l j e n i tijekom sezonskog napasi-

Najstariji zapis o antikom naselju Biston na podruju dananjeg Basta, odnosno irem p o d r u j u B a k e Vode, Konstantin nistrando Imperio iz potjeu iz 10. stoljea 7. stoljea. admispominje Porfirogenet u djelu De

jo 3 n a s e l j a : B r e l a ( B e r u l l i a ) , O t r o g ( O s t r o k ) i G r a d a c ( L a b i n e t z a ) . Razvoj vio se kroz srednji vijek naselja nasta uglavnom kada

i m a j u o b r a m b e n u funkciju zbog e s t i h u p a d a T u r a k a n a ovo p o d r u j e . cija, tako da veina Uslijed n e s i g u r n i h stanovnitva p r i l i k a u P o d b i o k o v l j u d o l a z i do e s t i h m i g r a dananjeg potjee iz H e r c e g o v i n e i B o s n e o d a k l e doselja va t i j e k o m 16. i 17. st. dio stanovnitva Voda, sputa K r a j e m 17. stoljea i se na more i tek k o n a n i m i z g o n o m T u r a k a s p o d r u j a Biokova t a d a n a s t a j u p r i m o r s k a m j e s t a : Donja B r e l a , Baka Promajna, Bratu, Krvavica, Donji T u e p i , D o n j a P o d g o r a , koje s t a n o v n i c i m a t i n i h s e l a zovu kraj. potpuno uz more, P o s t u p n o ivot seli izvori s e k a p t i r a j u j e r j e

v a n j a s t o k e , u z i z n i m k e n a s e l j a Podglogovik, gdje j e n e k o l i k o i z g r a e n i h k u a bilo t r a j n o naseljeno. BIOKOVO

s v a k a k a p v o d e d r a g o c j e n a , potoci n e s t a j u , a

26

podbiokovska - bijela k u g a . Danas uklopljena ca su u

sela

zahvaa

neizljeiva

bolest naselja jedini

se

naglo

razvija

turizam.

Tradicionalne

se

g r a n e gospodarstva, poljoprivreda i ribarstvo, postojea pet primorska naputaju, a uz t u r i z a m i trgovina, se razvija promet, to uvelike utjee do novouspostavljenih ugostiteljstvo Zahvaljujui

lokalne samouprave, opina: Brela, B a k a u okviru etiri opine: Sestanovac,

na poveanje broja razvoju

stanovnika i naseljenost. gospodarstva dolazi

Voda, M a k a r s k a , P o d g o r a i G r a d a c , d o k su za gorska Zadvarje, Z a g v o z d i V r g o r a c . Z a l e e B i o k o v a oduvijek je bilo slabije n a s e l j e n o od o b a l e , za to postoji n i z r a z l o g a , od p r i r o d n i h u v j e t a (kli ma, tlo), p r e k o povijesnih, s o c i j a l n i h i e k o n o m skih koji su u z a l e u n e p o g o d n i j i . N a j v e e n a selje Podbiokovlja g r a d j e M a k a r s k a , koja p r e ma popisu iz 2001. godine i m a 13716 stanov nika. O p i n u M a k a r s k a n a s e l j u j e 9 3 s t / k m , ime j e n a 20. m j e s t u p o g u s t o i n a s e l j e n o sti u H r v a t s k o j . e t i r i z a g o r s k e o p i n e i m a j u u k u p n o 1 2 2 0 0 s t a n o v n i k a , a n a j v e e je n a s e l j e Vrgorac, koji je u j e d n o n a j v e a i n a j n a s e l j e n i j a opina i r e g a b i o k o v s k o g z a l e a . U b r z a n i g o s p o d a r s k i razvoj i i r e n j e n a s e l j a u Podbiokovlju poinje nakon 1960. kada
2

p o r a s t a zaposlenosti i ivotnog s t a n d a r d a te je p o t a k n u t razvoj g r a e v i n a r s t v a u s v r h u i z g r a d nje t u r i s t i k i h kapaciteta. Razvoj masovnog t u r i z m a p r o u z r o u j e b r o j n e p r o b l e m e , u prvo me r e d u nekontroliranu izgradnju na podruju podgorske stepenice uz devastaciju prostora te ekoloke probleme, posebno i z r a e n e tijekom turistike sezone. N a s e l j a b l i a obali biljee dok podbiokovska ubrzani rast stanovnitva,

biljee p a d , t a k o d a K o t i i n a i G o r n j e I g r a n e g u b e s t a t u s n a s e l j a . U novije v r i j e m e javlja se sve vei i n t e r e s z a n e k r e t n i n e u p r i m o r s k o m Podbiokovlju, a l i Zabiokovlje n a a l o s t jo nije ukljueno u ozbiljnije turistike aktivnosti, t a k o da ga zaobilazi t r e n d revitalizacije.

GEOGRAFIJA I G E O M O R F O L O G I J A

27

LITERATURA

Bognar, A., 2001., Geomorfoloka regionalizacija Hrvatske, Acta Geographica Croatica, vol 34, Zagreb. Boievi, S., Benek, ., 1983., Tektonko-geomorfoloke specifinosti Biokova i pojave urunih vrtaa i ledenica, Acta Biokovica, Vol. 2, Makarska. Draguica, H., 2003., Geomorfoloke znaajke planinskog hrpta Biokova, Diplomski rad, 1-54, Geografski odsjek Prirodoslovno-matematikog fakulteta, Sveuilite u Zag rebu, Zagreb. Dravni zavod za statistiku; Kontingenti stanovnitva po gra dovima/opinama, popis 2 0 0 1 . Fortis, A., 1984., Put po Dalmaciji, Globus, Zagreb 1984. (I izdanje: Venezia 1774.). Host, J., 1802., 1993., Botaniki put po Istri, Kvarnerskim otocima i Dalmaciji, zapoet 14. kolovoza 1801. a dovren 6. kolovoza 1802. (Viaggio botanico nell'lstria, Isole del Quarnero, e nella Dalmazia, incominciato il di 1 d' Agosto 1801 e terminato il di 6 d' Agosto 1802), Transkribirao i preveo, biljeke i studiju napisao te kazala izradio Kreimir vrljak, Matica Hrvatska, 1-296, Rijeka. Jurii, K., 1995., Nazivi planine Biokova kroz povijest,

Miloevi, B., tamol, V, 1995., Zemljopisni imenik za prirodoslovna istraivanja Makarskog podruja, Acta

Biokovica, 7, Makarska. Penzar, I., Penzar, B., 1993., Vrijeme i podneblje blokov skog podruja. Ekoloke monografije 4 - zbornik radova sa Kongresa odranog od 11.-16. listopada 1993. u Makarskoj, Hrvatsko ekoloko drutvo, Zagreb. Poljak, Z., 1995., Istraivai Biokovske prirode - mala

povijesna kronika, Acta Biokovica, 7, Makarska. Prelogovi, E., 1994., Strukturni sklop podruja Imotski - Posuje, Institut za geoloka istraivanja, Zagreb. Prelogovi, E., 1995., Strukturni sklop podruja Ploe,

Institut za geoloka istraivanja, Zagreb. Prelogovi, E., Kranjec, V., 1983., Geoloki razvitak pod ruja Jadranskog mora, Pomorski zbornik, Rijeka. Ravli, J., 1934., Makarska i njezino Primorje, Dopunjeno i izmijenjeno izdanje, Matica Hrvatska Makarska: 1-149, Makarska. Rianovi, J., imunovi, V., 1993., Geografske znaajke i hidrografske specifinosti biokovskog kraja. Ekoloke

monografije 4 - zbornik radova sa Kongresa odranog od 11.-16. listopada 1993. u Makarskoj, Hrvatsko ekoloko drutvo, Zagreb. Rogli, J. 1931., Glacijalni tragovi na Biokovu, posebno izdanje Srpskog geografskog drutva, Beograd. Rogli, J. 1931., Privreda i naselja Makarskog primorja, Glasnik geografskog drutva, 17:29-37, Beograd. Rogli, J. 1935., Biokovo, geomorfoloka ispitivanja, po sebno izdanje Srpskog geografskog drutva, Beograd. Rubi, I. 1929., Ispaa na Biokovu, Hrvatski geografski glasnik, 1, Zagreb. Visiani, R. 1826., 1978., Ogled dalmatinskog bilja (Stirpium Dalmaticarum Specimen), akavski sabor, Split.

Makarsko primorje, 2:101-111, Makarska. Kaer, P 1914., Makarska i Primorje, 1-158, Rijeka. Kuan, F., 1969., Biljni pokrov Biokova (Flora i vegetacija). Prirodoslovna istraivanja JAZU, 37:1-224, Zagreb. Mihljevi, D., 1993., Geomorfoloke znaajke primorske

padine gorskog hrpta Biokova, Ekoloke monografije 4 - zbornik radova sa Kongresa odranog od 11-16. listopa da 1993. u Makarskoj, Hrvatsko ekoloko drutvo, Zagreb. Mikac, K., 2004., Geomorfologija podgorske stepenice Bio kova, izmeu Dubaca i Makarske, 1-46, Geografski odsjek Prirodoslovno-matematikog Zagrebu, Zagreb. Milivojevi, . B., 1933., Littoral et iles Dinariques, M e m . Soc. Geogr. , 2:1-226. fakulteta, Sveuilite u

BIOKOVO

28

geologija

URO BENEK

Geologija
GEOLOKA EVOLUCIJA BIOKOVA

Biokova
i z r a z i t a i z d i z a n j a u i r e m pro s t o r u D i n a r i d a . Dio k a r b o n a t ne platforme okopnjava, a erozijom se od t a d a mladog kopna stvara klastini mate

j e n a s t a o t i j e k o m geoloke evo lucije Jadranske karbonatne p l a t f o r m e . P o g e o l o k i m mje rilima to je relativno mlada planina, graena od karboFosili na Biokovu, foto: F. abi

IOKOVO

pripada

planin

rijal, koji se t a l o i u p r e o s t a lim m o r s k i m prostorima kao flini s e d i m e n t . I z d i z a n j e pla ninskog masiva (orogeneza) n a s t a v l j a se u s r e d n j e m eoce nu, uz stalne r u b n e potiske i daljnje taloenje flia te Sljedeih 25

s k o m l a n c u D i n a r i d a , koji

n a t n i h n a s l a g a mezozoika i starijeg paleogena te mlaih eocenskih sedimenata. K a r b o n a t i , p r e t e i t o v a p n e n c i , dijelom dolo m i t i ili k a r b o n a t n e b r e e , i n e g l a v n i m a s i v Biokova. Taloeni su na J a d r a n s k o j k a r b o n a t noj p l a t f o r m i u p l i e m dijelu s r e d o z e m n o g m o r a T e t h v s . O d svojeg n a s t a n k a u g o r n j e m t r i j a s u , prije oko 220, do k o n a n e r a z g r a d n j e u e o c e n u , pred 49 milijuna godina, ta je platforma puto v a l a k r o z v r i j e m e i p r o s t o r , od j u n o g do sjever nog r u b a mora. Stabilna i dugotrajna karbonatn a s e d i m e n t a c i j a odvija s e u g l a v n o m u p l i t k o m m o r u s e s t i m o p l i a v a n j e m do o k o p n j a v a n j a i rijetkim produbljavanjem. Povremena tek t o n s k a a k t i v n o s t dovodi d o l a t e r a l n i h (bonih) i v e r t i k a l n i h p r o m j e n a , pa se na p l a t f o r m i u i s t o m g e o l o k o m r a z d o b l j u n a l a z e r a z n i okolii: p l i m n e r a v n i c e , pliaci, l a g u n e , sve d o dubljeg mora. ta, Te viestruke promjene iitavamo u priblino 3 km debelim n a s l a g a m a karbona razliitih stratigrafskih jedinica krevitog m a s i v a Biokova. G e o l o k a povijest p l a n i n e B i o k o v a d a t i r a i z eocena, p r e d 49 milijuna godina, k a d a zapoinju BIOKOVO

k r o z gornji e o c e n do oligocena.

m i l i j u n a g o d i n a slijedi p o t p u n o o k o p n j a v a n j e , o k r a v a n j e , b o r a n j e i r e v e r s n o r a s j e d a n j e . Taj proces, uz vertikalno rasjedanje, Posljednjih traje kroz n e o g e n i k v a r t a r jo i d a n a s , t o d o k a z u j e j a k a seizminost Biokova. 1,5 m i l i j u n a g o d i n a , k a o posljedica i z d i z a n j a , o k r a v a n j a i erozije u k v a r t a r u , na p r i m o r s k o j p a d i n i Bio kova taloe se n e v e z a n i i slabo vezani sipari te debele siparine bree. Posebnost nih) naslaga geoloke te grae i meusobnog strukturno-

o d n o s a k a r b o n a t n i h i n e k a r b o n a t n i h (klastikarakteristini ine t e k t o n s k i odnosi, rida. belim Priblino Biokovo geomorfoloki godina ukupne

jedinstvenom planinom u n u t a r Vanjskih Dina 200 milijuna i i geoloke povijesti z a p i s a n o je u oko 3 km de karbonatnim Divljenje klastinim naslagama prema Biokova. strahopotovanje

i m p o z a n t n o j p l a n i n i s t v a r a elju i p o t r e b u z a i s t r a i v a n j e m i o t k r i v a n j e m k o d o b i n i h ljudi, p l a n i n a r a i s t r u n j a k a p r i r o d o s l o v a c a , a pose bice geologa s v i h s p e c i j a l n o s t i .

30

Donja kreda, pogled sa Sv. Jure na zapad prema otoku Brau, biokovska visoravan, vrtae u donjokrednim naslagama, foto: M. Kladniki

PREGLED DOSADANJIH ISTRAIVANJA

P r v a v a n i j a g e o l o k a i s t r a i v a n j a Biokova, kao dijela i s t r a i v a n j a D a l m a c i j e i D i n a r i d a , i z v r e n a s u k r a j e m 19. stoljea. O d t a d a potjee vie p r e g l e d n i h g e o l o k i h k a r a t a , koje s u po sluile k a o t e m e l j U preglednoj z a s v a daljnja i s t r a i v a n j a . karti Austro-Ugarske geolokoj

opisuje 1909.

flinu

formaciju

morfoloko-hidro1905. i

grafske prilike.

Richard Schubert

i s t r a u j e slojeve

mezozoika i tercijara,

p r i e m u opisuje fosilne n a l a z e , k a o i t e k t o n s k e o d n o s e , a daje i p r e g l e d m i n e r a l n i h s i r o v i n a . Carlo de Stefani 1910. opisuje odnose tercijarnih i k v a r t a r n i h n a s l a g a u Dalmaciji. L e o p o l d K o b e r 1914. i 1929., F r a n z N o p s c a 1 9 2 1 . i F r a n z K o s s m a t 1924. p r o v o d e geotektonsku tanja analizu i dinarskih jaka alpa, odnosno Vanjskih teoriju D i n a r i d a te istiu s n a n a h o r i z o n t a l n a kre (navlaenja) ime boranja Dinarida, postavljaju mobilistiku

M o n a r h i j e s T u m a e m iz 1 8 6 3 . i 1868., F r a n z H a u e r n a ovom p o d r u j u i s t i e o s n o v n e geoloke formacije k r e d e i t e r c i j a r a . G u i d o S t a c h e s e 1877. u P r e g l e d n o j geolokoj k a r t i ( 1 : 1 0 0 8 0 0 0 ) posebno o s v r e n a l i b u r n i j s k e slojeve t e r c i j a r a , u s p o r e u j u i ih sa s l i n i m n a s l a g a m a u I s t r i , a 1889. und u deren glasovitom djelu Die Liburnische stufe grenzhorizonte rezimira istraivanja

g e o t e k t o n i k e t o g dijela M e d i t e r a n a . K o t a P e t k o v i 1930. u P r e g l e d n o j geolokoj k a r t i Kraljevine Jugoslavije (1:1000000) prika zuje 2. grau svjetski 1938. Biokova rat sastavljenu geoloka od mezozojskih i tercijarnih naslaga. vana Neposredno pred istraivanja

Istre i o b a l n i h D i n a r i d a . P o e t k o m 20. stoljea i n t e n z i v i r a j u se geo loka istraivanja Dalmacije, pa slijedi niz geolokih p u b l i k a c i j a . F r i t z M . K e r n e r 1 9 0 3 .

B i o k o v a p r o v o d e n i z o z e m s k i geolozi. J a c o b v a n Soest istrauje k v a r t a r n e bree june padine, a 1941. izrauje geoloku k a r t u Biokova, GEOLOGIJA 31

Donja kreda, panorama JI dijela biokovske visoravni (boginjavi kr) - pogled sa Sv. Jure, foto: M. Kladniki

p r i e m u n a l a z i v i e l a n o v a gornje k r e d e i t e r cijara, u z grafiki p r i k a z b r o j n i h fosila. L o u i s Rutten 1938. daje geoloki prikaz srednje D a l m a c i j e , a A l b e r t T. C. R u t g e r s 1 9 4 1 . i 1942. i s t r a u j e j u g o i s t o n i dio Biokova. N i z o z e m s k i geolozi o d b a c u j u m o b i l i s t i k u t e o r i j u a l p s k o g tipa i istiu n e z n a t n e p o m a k e na rasjedima. N a k o n 2. svjetskog r a t a geoloka istraivanja B i o k o v a i n t e n z i v n i j a su n e g o i k a d a , a p o s e b n o njihova p r a k t i n a p r i m j e n a ( m i n e r a l n e sirovine, hidrogeologija i dr.). B r a n i s l a v M i l o v a n o v i 1950. i Zarija Bei 1951. odbacuju teoriju v e l i k i h n a v l a k a i z a s t u p a j u miljenje o postoja nju l j u s a k a i p o l e g l i h b o r a . M a r k o M a r g e t i BIOKOVO

1952.

opisuje

pojave

bitumena

kod

upe

O k m a d i a (Kozica). D r a g u t i n Ani, P a v a o M a m u i i Dra g u t i n i k i 1955. i 1956. p r o v o d e p r e g l e d n o geoloko k a r t i r a n j e od P o d g o r e do P l o a i u t v r u j u g o r n j o j u r s k e i g o r n j o k r e d n e n a s l a g e . D. A n i daje d e t a l j a n p a l e o n t o l o k i opis fosilnih n a l a z a gornje j u r e i k r e d e s r e d i n j e g Biokova, a v a a n d o p r i n o s daje R a j k a R a d o i i , koja u vie priloga na irem podruju Biokova utvruje m e z o z o j s k e n a s l a g e , od lijasa do donje k r e d e . LeonNikleriBrankoSoka malm na Biokovu. Miomir 1967. istrauju doger i 1968.

m e z o z o i k D i n a r i d a i u t v r u j u lijas,

Komatina

32

opem

strukturnom Dinarida,

planu

u r o B e n e k i A l k a i m u n o v i 1 9 8 3 . is t r a u j u b i t u m e n u k a r b o n a t n i m n a s l a g a m a Di n a r e , K a m e n i c e i Biokova te u t v r u j u b i t u m e n u v a p n e n c i m a k o d z a s e o k a Soici n a Biokovu, koji je za r a z l i k u od b i t u m e n a D i n a r e i K a m e n i ce p r i m a r n o g (singenetskog) porijekla. Preglednu geoloku kartu Parka Prirode Biokovo (1:25000) 2 0 0 2 . i z r a u j u u r o B e n e k i Sreko Boievi, a u Tumau razmatraju osobitosti geoloke i geomorfoloke grae. G e o l o k a e k i p a H r v a t s k o g a geolokog i n s t i t u t a od 2001. provodi opsena istraivanja Biokova u cilju izrade litostratigrafske (formacijske) k a r t e za O s n o v n u geoloku k a r t u RH (1:50000). U Vodiu g e o l o k i h e k s k u r z i j a 22. s u s r e t a IASa uro Benek, Ladislav Fuek, Nenad Otri, D u b r a v k o Matiec, Igor Vlahovi, Ivo Veli i Miroslav ljaju dva biokovska Kladniki predstav sjeverno lokaliteta: prvi,

Vanjskih

Biokovo

s m a t r a n a v l a k o m o d 2,5 k m , a Vanjske Dinaride podrujem saimanja zemljine kore. Branko Soka, Ivo Veli i J o s i p T i l j a r 1 9 7 8 . u donjoj kredi Biokova u t v r u j u prisut nost nica Josip svih stratigrafskih do gornji 1978. jedi alb). (berijas Beni

analizom

fosilnog p l a n k t o n a flinih lapo ra M a k a r s k e u Podbiokovlju i upe u Zabiokovlju, utvruje (g. gornjoeocensku starost

l u t e t do d. b a r t o n ) . Stanko razmatra Marini oblike, 1979. i

pruanje

stupanj poremeenosti linear nih bora Vanjskih Dinarida te smatra gorja da je pruanje predDinarida (jadranska gene

o d Soica n a c e s t i S t a z a S a r a n a ( b i o s t r a t i grafija donje k r e d e a p t ) t e l o k a l i t e t R a v n a V l a k a n a c e s t i S t a z a - Sv. J u r e , j e d i n s t v e n i primjer gornjojurskog p r e k i d a u (kimerika emerzija). U novije v r i j e m e Biokovo i s t r a u j e i m l a a ge n e r a c i j a geologa T o n i G r g a s o v i , D a m i r L a c k o v i i d r u g i . Od s r p n j a 2 0 0 4 . m a r k i r a n a je i p o p r a t n i m e d u k a t i v n i m p l o a m a obiljeena Po u n a geoloka s t a z a n a p o d r u j u R a v n e Vlake. sedimentaciji

masa) u smjeru sjeverozapadjugoistok, prouzroilo r a l n o d i n a r s k o p r u a n j e pirinejskih s t r u k t u r a . Stanko Marini, Nikola M a g a i u r o B e n e k 1979., n a k o n s u s t a v n i h g e o l o k i h is t r a i v a n j a , d a j u cjelovit p r i k a z geologije B i o k o v a z a O s n o v n u geoloku kartu (1:100 000) s pripadajuim Tumaem. u r o B e n e k 1981. istrauje stratigrafiju sredinjeg sedimenata Posebno masiva, te istrauje karakteristike i paleogenske u odnosu i evoluciju Biokova. ireg u tektoniku genezu sa

PRIKAZ GEOLOKE GRAE (STRATIGRAFSKI PRIKAZ)

P l a n i n s k i masiv Biokova g r a e n je od karb o n a t n i h n a s l a g a mezozoika. Analizom sedime n a t a te usporedbom sa susjednim podrujima, na glavnom planinskom masivu utvreni su s r e d n j a i g o r n j a j u r a te donja i g o r n j a k r e d a . U Podbiokovlju dominiraju vapnenci i bree gornje k r e d e - S e n o n ( K o t i i n a ) , p a l e o g e n s k i v a p n e n c i i n a s l a g e flia, a na p r i m o r s k i m pa dinama kvartarne naslage. pojavljuju i fli. (Prilog 1) U Zabiokovlju s e n a p o t e z u o d Kozice d o e s t a n o v c a n e s u v i s l o paleogenski foraminiferski vapnenci geolokoj su k a r t i Biokova mezozoika, prikazane naslage Na P r e g l e d n o j

naslage

podruja M a k a r s k e

slinima

Zabiokovlju ( u p a ) , k a o i g o r n j o k r e d n o - p a l e o genske v a p n e n c e i bree kod Kotiine. B r a n k o S o k a i I v o V e l i 1980. d e t a l j n o i s t r a u j u slojeve donje k r e d e p o d r u j a S a r a n a a i o t k r i v a j u n o v u v r s t u fosilne v a p n e n a k e a l g e (Dasicladaceae) Soka 2 0 0 5 . Linoporella Salpingoporella biokovensis. Iz slojeva donje k r e d e ( B a r r e m i a n ) Biokova, B. opisuje fosilnu v a p n e n a k u a l g u vesiculifera.

kenozoika i kvartara. GEOLOGIJA

33

Srednja Jura (doger). Jako tektonizirani dogerski vapnenci litica Biokova na pl. stazi, sjeverno od Bakovia. Pogled u nebo kroz prozor - igra prirode, f o t o : M. Kladniki

SREDNJA JURA - DOGER (J 2 ) (traje oko 14,4 milijuna godina)

Vapnenake naslage srednje jure izgrauju s t r m e litice B i o k o v a o d S t u p i c e , i s t o n o o d Podgore, p a sve d o Z a d v a r j a n a s j e v e r o z a p a d u , gdje su p r e k r i v e n e oligocenskim b r e a m a . U smjeru J-JZ u r a s j e d n o m su k o n t a k t u s m l a i m nasla gama (flini l a p o r i , rjee f o r a m i n i f e r s k i v a p n e n c i ) , d o k n a n j i m a slijedi g o r n j a j u r a ( m a l m ) . O b z i r o m n a s t r u k t u r n i i t e k t o n s k i poloaj k a r b o n a t a s r e d n j e j u r e ( d o g e r a ) , r i j e t k e n a l a z e fo s i l n i h o s t a t a k a , t e k o p r i s t u p n e b i o k o v s k e litice t e n e o t k r i v e n u b a z u , vrlo j e t e k o p r a t i t i slijed n a s l a g a . N j i h o v u debljinu, u s p o r e d b o m s d r u gim n a s l a g a m a dogera u Dinaridima, moemo procjeniti na priblino 300 m. Svijetlosmei, p r e t e n o z r n a s t i v a p n e n c i s r e d n j e j u r e vrlo s u d o b r o u s l o j e n i (0,52 m), sa s p o r a d i n i m poja v a m a t a n j i h u l o a k a ili lea k a r b o n a t n i h b r e a , a vrlo rijetko s proslojcima k a s n o d i j a g e n e t s k i h d o l o m i t a . Donji dio d o g e r a z a s t u p a n j e i z m j e n a m a o o i d n i h fosilifernih i i n t r a k l a s t i n i h v a p n e n a c a , te f e n e s t r a l n i h i fosilifernih v a p n e n a c a s f o r a m i n i f e r a m a . Slijede a l g a l n i fosiliferni v a p nenci, mjestimice u izmjeni s intraklastinim, ponegdje i ooidnim v a p n e n c i m a . U d o n j e m dijelu vidljivog s t u p a n a s l a g a , n e posredno uz s n a a n r e v e r s n i rasjed, v a p n e n c i s u e s t o j a k o r e k r i s t a l i z i r a n i i p o t p u n o bijele boje. Ova pojava najvjerojatnije je posljedica v e l i k i h n a p r e z a n j a uslijed r e v e r s n o g k r e t a n j a . U s r e d n j e m dijelu s t u p a d o g e r s k i h n a s l a g a u b i o k o v s k i m l i t i c a m a d o l a z i 3 0 - 5 0 m d e b e l a zo na t a n k o uslojenih do ploastih, ak listiavih mikritnih vapnenaca. Uz intenzivnu tektoniz i r a n o s t e s t e s u pojave b o r a n j a , p r i e m u s u osi b o r a u g l a v n o m o k o m i t e n a s m j e r reverzije. T a n j e lee i proslojci v a p n e n a k i h b r e a sa zalap o r e n i m ( z a g l i n j e n i m ) vezivom, ee u g o r n j e m BIOKOVO dijelu d o g e r a i obiljeavaju e m e r z i j e u t i j e k u t a l o n o g p r o c e s a . Lee i proslojci d o l o m i t a pos ljedica s u djelovanja o t o p i n a z a s i e n i h i o n i m a m a g n e z i j a na ve k o n s o l i d i r a n e v a p n e n c e i do lomite.

GORNJA JURA - M A L M (J 3 ) (traje oko 14,6 milijuna godina)

Na s r e d n j e j u r s k i m slijede svijetli do svijetlo s m e i v a p n e n c i gornje j u r e ( m a l m ) s vrlo es t i m p r o s l o j c i m a svjetlosivih d o l o m i t a , p o n e g d j e d e b e l i h d e s e t k e m e t a r a . U v r n o m dijelu t i h n a s l a g a d o l a z i z o n a g r e b e n s k i h v a p n e n a c a bo g a t i h fosilima k o r a l j a i h i d r o z o a . U n a s l a g a m a gornje jure rijetki su prekidi sedimentacije (emerzije). I z n i m n o lijep p r i m j e r e m e r z i j e n a l a z i s e kod R a v n e V l a k e u z c e s t u S t a z a Sv. J u r e . U v e r t i k a l n o m slijedu od oko 5 m k a r b o n a t n i h s e d i m e n a t a u o a v a s e opliavanje ( i n t e r s l o j n a r a s p u c a l o s t ) , izronjavanje ( r a z a r a n j e jo neovrslog s e d i m e n t a i s t v a r a n j e b r e a ) , p a p o n o v n o preplavljivanje i n a s t a v a k n o r m a l n e sedimen tacije. I z n a d emerzije dolaze dobro uslojeni (50 100 cm) algalni vapnenci (alga Clypeina jurassica). U d o n j e m dijelu m a l m a d o l a z e p l o a s t i do t a n k o u s l o j e n i v a p n e n c i u i z m j e n i s dolomiti m a . Slojevitost j e vrlo d o b r o i z r a e n a , u z deblji n u slojeva 5 - 2 0 c m (rjee 3 0 - 1 0 0 c m ) .

36

Gornja Jura (malm). Dobro uslojeni iznimno okreni malmski vapnenci biokovske visoravni - pogled na Ravnu vlaku, foto: M. Kladniki Gornja Jura (malm). Troni kasnodijagenetski dolomiti, foto: M. Kladniki

Gornja Jura (malm). Lijepo otkrivena emerzija (prekid sedimentacije - okopnjavanje, pa ponovno preplavljivanje) s emerzijskim breama, na cesti za Sv. Juru ispod Ravne vlake, foto: . Benek

Za

vrni

dio

malma i

na

Biokovu

tipini leama

su d o l o m i t i n i v a p n e n c i i d o l o m i t i u i z m j e n i s vapnencima, ponegdje ogromnim

GEOLOGIJA

37

d o l o m i t a . P o j a s krpastih g r e b e n s k i h v a p n e n a c a graenih i raznih od koralja, obrubnjaka na (Hvdrozoa) gornji malm koljkaa, ukazuje

StazaKozica, p r e m a s j e v e r o z a p a d u c e n t r a l n o m v i s o r a v n i Biokova, j u n o od Sv. J u r e do Sv. Ilije, pa sjevernim p a d i n a m a p r e m a cesti ZadvarjeS e s t a n o v a c , gdje i h p o k r i v a j u o l i g o c e n s k e b r e e . Z a s t u p a n e s u r i t m i k o m , n e p r a v i l n o m izmje n o m svijetlih ili manjih do svjetlosmeih v a p n e n a c a sa vrlo r i j e t k i h p r o s l o j a k a dolomita, kasnodijagenetskih sporadinom pojavom lea

( t i t o n ) . P o t p u n o s u bijele boje, e s t o r e k r i s t a l i zirani, debelo uslojeni do g r o m a d a s t i . I z n i m n o lijep p r i m j e r n a l a z i s e u z c e s t u p r e m a Sv. J u r i , oko 2 0 0 m o d r a s k r i j a z a p l a n i n a r s k i d o m n a Vocu. Vrlo j a k a karbonatnih odnosu na povrinska sedimenata naslage okrenost malmskih je u i prepoznatljiva

uz estu pojavu erozijskih brea, dok pri vrhu d o n j o k r e d n i h v a p n e n a c a , n a g r a n i c i s gornjom k r e d o m v r l o r i j e t k o d o l a z e t a n j i proslojci r a n o dijagenetskih dolomita. Velika ranolikost donjokrednih sedimenata, u v e r t i k a l n o m slijedu i po p r u a n j u , r e z u l t a t je izuzetno promjenjivih uvjeta sedimentacije u

srednje jure

(zapadno)

donje k r e d e (istono). D e b l j i n a m a l m s k i h sedi m e n a t a na Biokovu iznosi priblino 400 m.

DONJA KREDA ( K ; ) (traje oko 46 milijuna godina)

Donjokredne karbonatne naslage slijede i

p l i t k o m elfu J a d r a n s k e k a r b o n a t n e p l a t f o r m e . M e u v a p n e n c i m a p r e v l a d a v a j u z r n a t i , sitnozrn a t i do m i k r i t n i varijeteti, zatim intraklastini ( p r e t e i t o b i o i n t r a k l a s t i n i ) , o o l i t n i i ooidni, a z a r a z l i k u o d d r u g i h p o d r u j a D i n a r i d a , esto i gruboklastini, g r e b e n s k i v a p n e n c i s dobro

p r a t e p o p r u a n j u n a s l a g e gornje j u r e ( m a l m ) , a u t v r e n e su u k o n t i n u i r a n o m p o j a s u od c e s t e

Donja kreda. Pogled sa Sv. Jure (1762 m) na zapad prema otoku Brau - biokovska visoravan - vrtae u donjokrednim vapnencima, foto: M. Kladniki

ouvanim fosilima r u d i s t a , v e l i k i h k o l j k a a i pueva. U slijedu n a s l a g a donje k r e d e z a p a a se n i z prekida sedimentacije (emerzije) s pojavama emerzijskih, zalaporenih brea, a ponegdje i

Zahvaljujui relativno bogatom sadraju mikrofosila: v a p n e n a k i h algi, k r e d n j a k a ( F o r a m i n i fera) i r u d i s t a , d o k a z a n a j e s t a r o s t o d n e o k o m a d o gornjeg a l b a . D o n j o k r e d n i s e d i m e t i Biokova n a j d o s t u p n i j i s u u z c e s t e VoacSv. J u r e i Staz a - K o z i c a . S p o d r u j a S a r a n a a o p i s a n a je fosil na alga Salpingoporella biokovensis iz naslaga sa Sv. donjega a p t a . Promatrajui biokovsku visoravan J u r e u s m j e r u j u g o i s t o k a i s j e v e r o z a p a d a uo

izduenih lea d e b e l i h i vie d e s e t a k a m e t a r a n a s t a l i h najvjerojatnije k a o posljedica t e k t o n skih zbivanja. Ovakve donjokredne emerzije dolaze i n a i r e m p o d r u j e m V a n j s k i h D i n a r i d a i otonog p o j a s a . Vrni dio donjokrednih sedimenata (gor nji alb) k a r a k t e r i z i r a n je t a n k o u s l o j e n i m do ploastim ( l a m i n i r a n i m ) b i t u m i n o z n i m v a p n e n cima s n i s k i m s a d r a j e m s i n g e n e t s k o g b i t u m e na, koji se javljaju na i r e m p o d r u j u Soica.

ljiva je z a r a v a n d o n j o k r e d n i h n a s l a g a s v e l i k i m mnotvom poumljenih vrtaa dubokih ak do 300 m . D e b l j i n a d o n j o k r e d n i h s e d i m e n a t a n a B i o k o v u procjenjuje se na 700 1000 m.

Donja kreda. Bioakumulirani rudistni vapnenci donje krede (alb), na cesti za Sv. Juru ispod V. Troglava (1 6 5 8 m), foto: M. Kladniki

Donja kreda. Dobro uslojeni algalni vapnenci donje krede (apt) - nalazi alge Salpingoporella dinarica, na makadamskoj cesti zapadno od Saranaa, foto: . Benek

39

Gornja kreda (mastriht). Pogled na intenzivno tektonizirane karbonatne naslage - Kotiina , na pl. stazi Kotiina - Voac, foto: I. Vlahovi

Gornja kreda (mastriht). Proslojak peloidnoga mikritnog laminiranog vapnenca u Kotiina naslagama. (Bogomoljka na geolokom zadatku), foto: I. Vlahovi

GORNJA KREDA (K 2 1 3 ) (traje oko 29 milijuna godina)

G o r n j o k r e d n e n a s l a g e slije de na d o n j o k r e d n i m i o t k r i v e n e s u d u cijele s j e v e r o i s t o n e p a d i n e Biokova, od Kozice do eevice ( S e s t a n o v a c ) . U rela tivno u s k o m pojasu otkrivene su uz obalu rta Osejava k o d Makarske. Taloenje se n a s t a v l j a goto vo u i s t i m u v j e t i m a p l i t k o g a m o r a k a o i u donjoj k r e d i , a t a l o e se r a z n i t i p o v i v a p n e n a c a , vrlo rijetko s p r o s l o j c i m a d o l o m i t a , a s p o r a d i n o i breama. Prevladavaju svijetli do svijetlosmei rudistni v a p n e n c i , t a l o e n i u vrlo p l i t k o m m o r u , k a o posljedica r a z a r a n j a i p r e t a l o e n j a r u d i s t n i h gre b e n a . Izmjenjuju s e s a svijetlim i n t r a k l a s t i n i m te sitnozrnim vapnencima bogatim fosilima foraminifera, rjee alga. BIOKOVO K r a t k i p u i n s k i (pelagiki) utjecaj k a r a k t e r i z i r a j u pojave s i t n o z r n i h d o g u s t i h , m u l j e v i t i h p u i n s k i h v a p n e n a c a u s r e d n j e m dijelu gornje k r e d e ( t u r o n ) . T a n k o s u uslojeni d o ploasti, debljine do 100 m. U donjem dijelu (donji cenoman) pojavljuju se dobro uslojeni, esto grom a d a s t i v a p n e n c i , debljine 1-3 m. U s r e d n j e m dijelu slijeda g o r n j o k r e d n i h v a p n e n a c a e s t o se pojavljuju g r o m a d a s t i slojevi s v e l i k i m n a k u p i nama koljkaa (biostrome). Bogatstvo fosila,

40

Gornja kreda (mastriht). Tanko uslojeni do ploasti, laminirani gusti peloidni vapnenci (globotrunkane) u podini breolikih vapnenaca i brea - Kotiina, foto: I. Vlahovi

posebno

rudista,

omoguuje

detaljnu

podjelu

G l a v n o je obiljeje s e d i m e n a t a formacije Koti ina intenzivna nepravilna ritmina izmjena karbonatnih tvorevina od vapnenjakih brea i breokonglomerata, preko krupnozrnih, zatim sitnozrnih vapnenaca do m i k r i t n i h pelagikih vapnenaca, k a k o u v e r t i k a l n o m t a k o i u horizon t a l n o m ( l a t e r a l n o m ) s m i s l u . T a k v e n a s l a g e rezul t a t s u s e d i m e n t a c i j e u i z r a z i t o d i n a m i n o m kori tu J a d r a n s k e k a r b o n a t n e platforme pri zavretku t a l o e n j a n a s l a g a gornje k r e d e ( m a s t r i h t ) i poet ka taloenja paleogenskih vapnenaca. Intenziv n a t e k t o n i z i r a n o s t s e d i m e n a t a formacije Kotii n a posljedica j e b l i z i n e g l a v n o g a r e v e r s n o g rasje d a , d u kojega je dolo do i z d i z a n j a Biokova.

gornje k r e d e , p a s u d o k a z a n i c e n o m a n , t u r o n t e donji i srednji s e n o n (konijak, s a n t o n ) . Debljina je g o r n j o k r e d n i h s e d i m e n a t a oko 8 0 0 m.

GORNJA KREDA - SENON (KOTIINA) (K 2 3 ) (traje oko 5,1 milijuna godina)

N a s l a g e formacije K o t i i n a (senon) pojavljuju se u m a n j e v i e s u v i s l o m n i z u l j u s a k a na donjim dijelovima s t r m i h litica Biokova, p a t a k o s a srednjojurskim (doger) karbonatima tvore naj str mije dijelove p l a n i n s k o g m a s i v a . U p r a v i l u ih okruuju m l a i p a l e o g e n s k i s e d i m e n t i . P o d i n u im ini fli, rjee f o r a m i n i f e r s k i v a p n e n c i paleogena (najee u t e k t o n s k o m o d n o s u ) , a u k r o vini obino slijede paleogenski foraminiferski vapnenci r e l a t i v n o m a l e debljine ( r e d u c i r a n i ) , a n a njima vrlo u s k a z o n a i n t e n z i v n o t e k t o n i z i r a nog n i a .

PALEOGEN - FORAMINIFERSKI VAPNENCI ( E u ) (traje oko 9 milijuna godina)

Paleogeni foraminiferni vapnenci otkriveni s u n a Osejavi k o d M a k a r s k e t e n a p r i m o r s k i m GEOLOGIJA

41

Panorama tuepskog Predbiokovlja. U prednjem planu brdo Pe, vrsto vezane siparine bree (kvartar). U poza dini srednjojurske vapnenake litice - Stupica, foto: I. Vlahovi liticama Biokova od Gornje Tuepi do Zadvarja, gdje slijede s e n o n , u Zabiokovlju od Kozice do u p e , gdje slijede g o r n j u k r e d u t e o d u p e d o e s t a n o v c a , gdje se s p o r a d i n o pojavljuju u podini snanoga reversnog rasjeda. B a z u v a p n e n a c a i n e erozijske v a p n e n a k e b r e e , n e s o r t i r a n e i n e z a o b l j e n e , v e z a n e kalcitn o - b o k s i t n i m v e z i v o m . N a n j i m a slijede forami niferski vapnenci miliolidno-alveolinsko-numulitnog tipa. Na biokovskom podruju debljina i m n e p r e l a z i 5 0 m , u z d o b r o i z r a e n u slojevi t o s t (oko 50 c m ) . lje (Dubci), te m a n j e u Zabiokovlju, od R a a n a do e s t a n o v c a , uz j a k r a s j e d . U flinim n a s l a g a m a P o d b i o k o v l j a p r e v l a d a v a j u l a p o r i . U prio b a l j u s e r i t m i k i izmjenjuju v a p n e n a k e b r e e , b r e o k o n g l o m e r a t i , k a l k a r e n i t i , pjeenjaci, siltiti i lapori, a na p r i m o r s k i m p a d i n a m a kalka r e n i t i , pjeenjaci, s i l t i t i i l a p o r i . U Zabiokov lju, flinim n a s l a g a m a a p s o l u t n o d o m i n i r a j u la pori, u z s p o r a d i n e pojave vrlo t a n k i h p r o s l o j a k a s i t n o z r n i h p j e e n j a k a . S t a r o s t i m j e o d sred njeg d o gornjeg e o c e n a , t o j e d o k a z a n o b r o j n i m mikrofosilima krednjaka i n a n o p l a n k t o n a .

PALEOGEN - FLIS (E 2 3 ) (traje oko 8 milijuna godina)

Na irem podruju Biokova naslage flia o t k r i v e n e su u Podbiokovlju, od P o d g o r e do VruBIOKOVO

OLIGOCEN - BRECE I KONGLOMERATI (01) (traje oko 4,5 milijuna godina)

N a k r a j n j e m s j e v e r o z a p a d u Biokova, i z m e u Z a d v a r j a , e s t a n o v c a i eevice, pojavljuju se

42

Polegla bora - antiklinala, u vapnencima srednje jure (doger) na cesti kod Stupice, istono od Podgore, foto: I. Vlahovi arene b r e e i b r e o k o n g l o m e r a t i , koje n e p r a vilno, krpasto prekrivaju te doger, ak malm, i donju od litica Biokova pa p r e m a (proluvijalni) razlikuju materijali moru kvartarni dobru pokazuju jako i gornju kredu maskiraju tektonske

odnose. Po i z g l e d u , s a s t a v u v a l u t i c a i u l o m a k a , vrstom v e z i v u i n a i n u pojavljivanja, s v r s t a v a mo ih u J e l a r b r e e .

sortiranost. P r e m a stupnju vezanosti ulomaka se v r s t o v e z a n e p r o l u v i j a l n e b r e e i povrine nevezanih i sedimenata, u i ovom sjever nevezani proluvijalni sedimenti.

KVARTAR (Q 2 ) (traje oko 1,5 milijuna godina)

K v a r t a r n i s e d i m e n t i o t k r i v e n i su u Podbio kovlju n a p o t e z u o d P o d g o r e d o D u b a c a (Vrulje) tvorei pokrove razliite debljine na frikoj podlozi o d n e k o l i k o c e n t i m e t a r a d o 100 m e t a r a i preko 100 m e t a r a . P o s t a n a k i m j e v e z a n z a intenzivno litica rijala u troenje karbonatnih i sedimenata mate nanosa Biokova, obliku odlaganja sipara daljnje rastroenog obronanih

Najvee koje se

mogu

izdvojiti

prikazati

mjerilu k a r t e na irem su podruju B a s t a i B a k e Vode, s j e v e r n o od M a k a r s k e no od Podgore. Sjeverno od Tuepi, brdo Pe izgraeno je od vrsto vezanih proluvijalnih b r e a (fosilni s i p a r ) s i z r a e n o m s e k u n d a r n o m slojevitosti i u l o m c i m a od n e k o l i k o do p r e k o 100 cm. U k u p n a j e d e b l j i n a ovih n a s l a g a oko 120 m. Slini s e d i m e n t i pojavljuju se i i s t o n o od K r v a v i c e . Sjeverno od Podgore, uz cestu M a k a r s k a Sv. J u r e n a n e v e z a n i m k v a r t a r n i m s e d i m e n t i m a ili u n u t a r njih d o l a z e d o g e r s k i v a p n e n c i GEOLOGIJA

te z a t i m

snaanje,

r a z a r a n j e i odla

ganje p o v r i n s k i m t o k o v i m a i b u j i n j a c i m a na morfoloki p o g o d n i m n i i m p r e d j e l i m a . I d u i

43

i kotiinske bree h e k t o m e t a r s k i h dimenzija. T a k v o veliko tijelo najvjerojatnije je dio litice S t a z e , koje se o t k i n u l o i s k l i z n u l o po flikoj podlozi za j a e g p o t r e s a u geolokoj povijesti kvartara.

TEKTONSKI ODNOSI
U s t r u k t u r n o geomorfolokom s m i s l u , Bioko v o j e p r o s t r a n i p l a n i n s k i m a s i v i z g r a e n o d tek tonski jako razlomljenih mezozojskih karbonat n i h stijena, g e n e r a l n o g p r u a n j a s j e v e r o z a p a d - j u g o i s t o k ( D i n a r s k i smjer). Svojim i z u z e t n o s t r m i m j u g o z a p a d n i m p a d i n a m a , m a s i v Bioko v a r e v e r s n o n a l i j e e n a i n t e n z i v n o b o r a n e flin e s e d i m e n t e , ukljuivo i t e k t o n s k i r e d u c i r a n e senonsko-paleogenske ljuske. Na gornjokredn i m v a p n e n c i m a s j e v e r n i h i s j e v e r o i s t o n i h pa d i n a Biokova slijede p a l e o g e n s k o k r e d n e ljusk a v e s t r u k t u r e zabiokovlja, p r i e m u s e i s t i e m a r k a n t a n reversni rasjed izmeu reduciranog p a l e o g e n a i gornje k r e d e zabiokovlja. Prostrano gotovo podruje istaknutog i planin blaim skog m a s i v a Biokova odlikuje s e vrlo s t r m i m , vertikalnim jugozapadnim sjeveroistonim p a d i n a m a , g r a e n i m od tekton s k i j a k o r a z l o m l j e n i h v a p n e n a k i h stijena. T e k t o n s k a evolucija Biokova v e z a n a je uz evo luciju J a d r a n s k e k a r b o n a t n e p l a t f o r m e , n o tek t o n s k o oblikovanje m a s i v a zapoinje k r a j e m gor nje k r e d e , u o k v i r u l a r a m i j s k e o r o g e n e z e , k a d a se masiv uzdie, odnosno nastaje p r o s t r a n a i i s t a k n u t a a n t i k l i n a l a . Slijede t e k t o n s k i p o k r e t i p i r i n e j s k e o r o g e n e z e , u z s a i m a n j e , orjentiranje ( d i n a r s k o p r u a n j e ) , f o r m i r a n j e ljuske t e ko n a n o r e v e r s n o g n a t i s k i v a n j a , u z s t a l n o pod vlaenje p a l e o g e n s k o g i p a l e o g e n s k o - s e n o n s k i h sedimenata du snanog reversnog rasjeda, strukture m a s i v a tijekom nastanka. U mla p r o s j e n o g n a g i b a ( p a r a k l a z e ) od oko 45. U strukturno-tektonskom s m i s l u osobitost Biokova j e vrlo i z r a e n a t e k t o n s k a p o r e m e e n o s t . U z vrlo s n a n a r e v e r s n a k r e t a n j a s p o p r a t n i m boranjima, nastaje niz rasjeda osnovnog smjera p r u a n j a sjever do s j e v e r o z a p a d j u g do jugo istok. O v i lomovi p r i p a d a j u n a j s t a r i j i m r a s j e d i m a Biokova, a posljedica su n e j e d n a k o g n a p r e z a n j a BIOKOVO i m o r o g e n e t s k i m f a z a m a d u t i h r a s j e d a (ob navljanjem), s v a k i j e i s t o n i blok d o n e k l e s p u t e n uz desno k r e t a n j e . Svi ostali rasjedi, para l e l n i ili o k o m i t i n a njih, p r i p a d a j u r a d i j a l n i m p o k r e t i m a m l a i h o r o g e n e t s k i h faza, koji i n e d a n a n j i s t r u k t u r n i sklop. Biokovo jo nije tek tonski potpuno stabilizirano, jer r e c e n t n i potresi ukazuju na seizmiki izrazito aktivno podruje.

44

Vrulja u punom pogonu - pogled s Jadranske magistrale, foto: M. Kladniki

PRIKAZ HIDROLOSKIH I HIDROGEOLOKIH OSOBITOSTI

Recentni s t r u k t u r n o - t e k t o n s k i sklop masiva Biokova, ukljuivi p r e d b i o k o v l j e i zabiokovlje, k a r a k t e r i z i r a j u : n a g l a e n o i z r a e n a litofacijelna

biofacijelna

raznolikost,

kako

karbonatnih

t a k o i klastinih naslaga, izuzetno dobra (tanja ili deblja) u s l o j e n o s t m e z o z o j s k i h k a r b o n a t n i h naslaga s blaim, odnosno strmijim nagibom slojeva, k o m p a k t n o s t ili p l a s t i n o s t s e d i m e n a t a , velika tektoniziranost naslaga rasjedanjem razliitog tipa, uz p r a t e e p u k o t i n s k e sisteme, zdrobljenost i j a k a povrinska okrenost karboGEOLOGIJA

45

n a t a , t e uslijed erozijskog djelovanja, s t v a r a n j e svih moguih k r k i h morfolokih oblika. Biokova budu vodopropusni, odnosno Sve navedeno prirodni je preduvjet da sedimenti manje p r o p u s n i ili n e p r o p u s n i . V a p n e n c i B i o k o v a i Zabiokovlja u h i d r o g e o lokom pogledu iznimno su vodopropusne krke k a r b o n a t n e s t i j e n e s r i j e t k i m preprekama (dolo m i t i i z a l a p o r e n e k a r b o n a t n e b r e e ) , koje hit nije n e u t j e u n a u k u p n u v o d o p r o p u s n o s t . S v a o b o r i n s k a v o d a vrlo b r z o o d l a z i u p o d z e m l j e te s e p u t e m p r i r o d n i h p o d z e m n i h p u k o t i n a odvo d i p r e m a c e t i n s k o m slivu n a s j e v e r o z a p a d u ili n e r e t v a n s k o m n a j u g o i s t o k u , d o k s e m a n j i dio pojavljuje vrela na junim obroncima Biokova uz kao slabijeg k a p a c i t e t a , nastala snane povre a Tu,

h i d r o l o k e pojave, m j e s t a n a k o j i m a s e z a d r a v a voda zbog erozijom ili geolokom podlogom stvorenih uvjeta. M a n j i p o v r e m e n i ili rjee s t a l n i izvori sla bijeg k a p a c i t e t a n a l a z e s e n a j u n i m p a d i n a m a . N a s t a j u d r e n i r a n j e m p o v r i n s k i h v o d a u vodo propusne kvartarne naslage te izbijanjem u obliku k r k i h vrela na pogodnim lokalitetima, obino na k o n t a k t u s fliem. Z a n i m l j i v o je da su uz i z v o r e b i l a g r a e n a i p o d b i o k o v s k a sela. K a p t i r a n o ih je p r e k o 30, a n e k i su i d a n a s u k l j u e n i u vodovod. Vei su izvori V e p r i c (100 L/sek), V r u t a k i z n a d M a k a r s k e (50 L/sek), izvo ri V r u t a k (50 L/sek) i G r e b i c e k o d P o d g o r e (50 L/sek), S m o k v i n a u B a s t u i d r u g i . Na kova, hidrogeoloke osobitosti naslaga Bio o s i m s t a r i j e geoloke povijesti, izrazito

r e v e r s n e r a s j e d e n a k o n t a k t u s fliem. Krai povrinski tokovi meno teku sjevernim i posebno junim (bujinjaci) sjeverozapadnim, padinama.

su u t j e c a l e e s t e k l i m a t s k e p r o m j e n e u pleis t o c e n u (prije oko 1,5 mil. g o d i n a ) , a s v a k a k o i dananja klimatska razliitost, izloenost velikim koliinama p a d a l i n a , relativna blizina mora, kao i velike visinske razlike. B i o k o v o se dalje razvija i e v o l u i r a , ali u geolokom vremenu, vidljivom jedino l j u d s k o m u m u . K a o s v o j e v r s n i u n i k a t pla n i n s k o g l a n c a D i n a r i d a , i n i n a u , ali i svjetsku g e o l o k u batinu, koju s m o duni istraivati, ali i uvati.

biokovskim

p o d n o litica, o v i s n o o s n a z i i d u i n i t r a j a n j a bujice, n o s e i s o r t i r a j u erozijom r a z o r e n e dije love k a r b o n a t n e podloge n a flike p a d i n e , e s t o sve d o m o r s k e o b a l e . Za Biokovo, posebno njegov karbonatni dio, v e z a n i s u t o p o n i m i lokva, lokvica, s t u d e n a c , k a m e n i c a , k o r i t o , l e d e n i c a , v o d e n a glava, b u n a r , j e z e r o i dr., koji o z n a a v a j u p o v r i n s k e

BIOKOVO

46

LITERATURA

Ani, D., 1961., Prilog poznavanju jure i krede istonog dijela Biokova. Geoloki vjesnik 15/1. Aubouin, J., 1959., Contribution a t e t u d e geologique de la Grece septeutrionale: les confins de l-Epire et de la Thessalie. Ann. geol. pays. Hellen., 10, Atena. Aubouin, J., 1960., Essai sur lensemble italo-dinarique et ses rapports avec l'arc alpin. Buli. Soc. geol. France, 2/4, Pari. Aubouin, J., 1974., Des Tectoniques superposes et de leur signification par rapport aux modeles geophysiques: tehemple des Dinarides: paleotectoniq, tectonique, tarditectonique, neotectonique. Buli. Soc. geol. France, Tom XI, No 5-6, Pari. Aubouin, J. & Neumann, M., 1960., Sur la geologie de tlstrie meriodinale. Comparaison avec les regions dinariques et helleniques correspondates. Buli. Soc. geol. France, (7), 2/4. Pari. Benek, . i imuni, A., 1981., Pojave bitumena u prijelaz nim naslagama iz donje u gornju kredu na podruju Dinare, Kamenice i Biokova. Zbornik radova, Znan. savjeta za naftu JAZU, Split. Benek, ., 1981., Stratigrafsko-strukturni odnosi centralnog dijela Biokova, Magistarski rad, PMF, Sveuilite, Zagreb. Benek, . & Boievi, S., 2002., Park prirode BiokovoOsobitosti geoloke grae. Fond str. dok. Inst. Geol. istr. Zagreb. Benek, ., Fuek, L, Matiec, D., Otri, N., Vlahovi, I., 2003., Regionally Important Lower Cretaceous Lithofacies Unit in the Biokovo Mt. // Field trip guidebook: evolution of depositional environments f r o m the palaeozoic to the quaternary in the Karst Dinarides and the Pannonian Basin/22nd IAS Meeting of Sedimentology/Vlahovi, Igor; Tiljar, Josip (ur.). Zagreb: IGI, Zagreb. Benek, ., Fuek, L, Matiec, D., Otri, N., Veli, I., Vlahovi, I., 2003., Kimmeridgian Emersion on the Biokovo Mt. // Field trip guidebook: evolution of depositional environments f r o m the palaeozoic to the quaternary in the Karst Dinarides and the Pannonian Basin / 22nd IAS Meeting of Sedimentology /Vlahovi, Igor; Tiljar, Josip (ur.). Zagreb: Institut za geoloka istraivanja. Boievi, S. & Benek, ., 1983., Tektonsko-geomorfoloke specifinosti Biokova i pojava vrtaa i ledenica. Acta Biokovica, vol. II, 157-166, Makarska. Bouma, A. H., 1962., Sedimentology of s o m e flysch deposits. Elsevir, 168, Amsterdam. Ciri, B. , 1960.-63., Tektonska karta jugoslavenskih Dinarida. Livre a la memoire du professeur. Poul Folat. T. II, Pari. Decourt, J., 1970., Lexpansion oceanique actuelle et fossile. Buli. Soc. geol. France (7), 12, 261-309, Pari.

Dewey, J. F., Pitman, W. C., Ryan, VV.B.F. & Bonnin, J., 1973., Plate tectonics and the evolution of the alpine system. Buli. Geol. Soc. Amer. V. 84, p. 3137-3180. Gui, I., Nikler, L. i Soka, B., 1971., The Jurassic in the Dinaric mountains of Croatia and the problems of is subdivision, Ann, Just. Geol. Publ. Aung. 54/2, 165-183, Budapest. Hauer, F., 1863., Vorlage der geologischen Karte von Dalmatien. Verhandl. geol. R. A., 14, VVien. Hauer, F., 1868., Erklerung zur geologischen Ubersichtskarte der Oster. Monarchie. Blatt 10, Dalmatien. Jahrb. G. R. 18, VVien. Isacks, B., Oliver, J., and Sykes, L. R., 1968., Seismology and the nevv global tectonics. Journ. Geophys. Res., 73, p. 5855-5900. Kerner, F., 1903., Gliederung der Spalatiner Flyschformation. Verh. Geol. R. A. 5, VVien. Kerner, F., 1922., Uber morphologische und Hvdrograpische Verhaltnisse in Mitt. Dalmatien. Buli. soc. geogr. 7,8, Beograd. Kober, L, 1914., Alpen und Dinaride. Geol. Rundschan 5, VVien. Kober, L, 1929., Grossgliederung der Dinaride. Centrabl. min. etc. Abt. 8, VVien. Kosmat, F., 1921., Bemerkungen zur Eutvvicklung des Dinaridenproblems. Geol. Rundsch. 15, Stuttgart. Maga, N., 1973., Geologija podruja Prolog sjeverno od Ploa. Geol. vjesnik, 25, 53-63, tab. 1. Zagreb. Maga, N., Marini, S., Benek, ., 1979., Tuma za list Ploe. K 33-35 SFRJ. OGK 1:100.000, Geoloki zavod, Zagreb, 1972. Savezni geol. zavod, Beograd. Mamui, P. & Grimani, M., 1974., Mikrofossilliengemein shoften der Oberen Kreide des Insel-und Kustenlandes Kroatiens. Proc. Xth. Congr. Stratigraphy and Paleontology, sec. 1, 126-134, Bratislava. Mamui, P., Polak, A., Grimani, M., Maga, N., 1976., Biostratigrafske i litofacijelne karakteristike gornje krede sjeveroistonih padina Biokova, 8. Jug. geol. kongres, 2., 167-180, Ljubljana. Margeti, M., 1952., Bituminozne stijene Dalmacije. Geol. vjesnik, 2-4, 117-124, Zagreb. Marini, S., 1970., Paleogenske bree ireg podruja Mo sora. Geol. vjesnik, sv. 23, 113-119, pr. 2, Zagreb. Marini, S., 1980., Uzroci odstupanja linearnih bora od Dinarskog pravca pruanja. Geol. vjesnik, sv. 3 1 . , 105-112, Zagreb. Marini, S., Maga, N., Benek, . , 1979., Osnovna geoloka karta SFRJ Ploe 1:100 000, K 33-35. Inst. za geol. istra.

GEOLOGIJA

47

Zagreb, 1967.-1971., Savezni geol. zavod, Beograd. Mc Kenzie, D. P., 1970., Plate tectonics of the Mediterrancan region, Nature, 226, 239-243, London-New York. Medvvenitsch, W. and Sikoek, B., 1964., Tektonische Dinariden-Skizze (in Dinariden Ubersichtaexkursion). VVien. Milju, P., 1972., Geoloko-tektonska graa i povijest Vanj skih Dinarida. Disertacija. RGN fakul. Beograd. Nikler, L. & Soka, B., 1968., Biostratigraphv of the Jurassic of Velebit (Croatia). Geol.vjesnik, 2 1 , 161-176, Zagreb. Nopsca, F., 1921., Geologische Grundzuge der Dinariden, Geol. Rundscan-12, Leipzig. Polak, A., 1965., Geologija june Istre s osobitim osvrtom na biostratigrafiju gornjo-krednih naslaga. Geol. vjesnik, 18/2, 490-510, 2 slike u tekstu, 7 tab., Zagreb. Polak, A., 1976., Paleotemperaturni odnosi u juri i kredi Dinarida i Alpa bazirani na kisikovoj izotopnoj metodi. 6. jug. geol. kongres, 2., 263-282, Ljubljana. Polak, A., 1979., Kredni i biolititni kompleksi u Panonskom bazenu i susjednim podrujima i njihovo paleogeografsko, paleotektonsko i naftno-geoloko znaenje, IV. g o d . znan. skup, Sekcije za primjenu geol., geof., geokem.. Znan. Savjeta za naftu JAZU, St. Toplice. Polak, A. i Mamui, P., 1969., Nova nalazita rudista u gornjoj kredi vanjskih Dinarida. Geol. vjesnik 22, 220-245, 1 pr., Zagreb. Rona, P.A., 1973., Relations betvveen rates of sediment accumulation on Continental shelves, sea floor spreading and eustacv inferred f r o m the Central North Atlantic. Geol. soc. Amer. Buli., 84 p. 2851-2872. Rutgers, A. Th. Ch., 1941., Geologische karte des sudostlichen Teiles des Biokovo und seines Hinterlandes (Dalmatien). Diss. Utrecht. Rutgers, A. Th. Ch., 1942., Geologic und Paleontologie des sudlichen Teiles des Biokovo und seines Hinterlandes (Dalmatien). Karte 1:40 000. Geogr. en Geol. Mededel 2/4, Utrecht. Rutten, L., 1938., geologische Untersuchungen in Mittel Dalmatien und Herzegovina. Pros. Kon. Akad. VVetensch. 41/9. Utrecht. Ouitzov, W., 1941., Der Deckendau der Dinariden in der Kustenzone von Suddalmatien und Montenegro. Jahrb. Reichstelle. Bondenforsch. 60, Karte 1:100 000, Berlin. Schubert, R., 1903., Uber einige Bivalven des Istradalmatinischen Rudistenkalkes. Jahrb. Geol. R. A. 53, VVien. Schubert, R., 1905., Zur stratigraphie des IstrischDalmatinischen Mitteleocene. Jahrb. Geol. R. A. 55, VVien. Schubert, R., 1909., geologische Fuhrer durch Dalmatien. Samllung geol. Fuhrer 14, Berlin. Schubert, R., 1909a., Geologija Dalmacije. Matica Dalma tinska, Zadar.

Sikoek, B., Medvvenitsch, W., 1965., Neu Daten zur Fazies und Tektonic der Dinariden. Verh. Geol. R. A. Sonder, Hept. G. VVien. Slikovi, T., 1968., Biostratigrafija gornje krede june Herce govine. Glasnik Zem. muzeja, 7, 1-62, 3 tab., Sarajevo. Soest, J., 1938., Schifgesteltte junge Brescien am sudostlichen Biokovo Gehange (Vorlaufige Mitteilung). Pros. Nederl. Acad. VVetensch. 41/9. Amsterdam. Soest, J., 1942., Geologie und Palaontologie des zentralen Biokovo (Dalmatien). Diss. Geogr. en Geol. Mededel 2/3, Karte 1:40 000, Utrecht. Soka, B., Tiljar, J. i Veli, I., 1978., Model biostratigrafskog ralanjivanja i analiza sredina taloenja u karbonatnim sedimentima donje krede Biokova. Zbornik radova Kongresa geologa Jugoslavije, 226-232, 1. si. Sarajevo. Soka, B., & Veli, I., 1980., A new calcareous alga, Salpingoporella biokovensis n. sp. (Dasycladaceae) f r o m Lovver Aptian deposits of M t . Biokovo, Dalmatia (south Croatia). Geol. vjesnik, 31 (1979.), 145-150, 3 tab., Zagreb. Stache, G., 1977., Geologische ubersichtskarte der Kustenlander von Osterr. Ungr. Monarchie. 1:1000000, Verh. Geol. R. A. VVien. Stache, G., 1889., Die Liburnische Stufe und deren Grenzhorizonte. Abh. geol. R. A. 13, VVien. Stefani de C, 1910., Einige Mittelungen uber die Tertiar und Ouartair - schichten Dalmatiens. Verh. geol. R. A. VVien. iki, D., 1963., Usporedba razvoja mlaeg klastinog paleogena u Istri, Hrvatskom primorju i Dalmaciji. Geol. vjesnik 15/2, Zagreb. iki, D., 1965., Geologija podruja s paleogenskim nasla gama Istre, Hrvatskog primorja i Dalmacije. Dis. PMF, Sveuilite, Zagreb. tambuk-Giljanovi, N., 2002., Vodoopskrba na makarskomu podruju. U: Vode Cetine i njezina porijeja, Zavod za javno zdravstvo upanije splitsko-dalmatinske, Split Tiljar, J., 1976., Petroloka studija krednih sedimenata za padne i june Istre, Disertacija, RGN - fak., Zagreb. Tiljar, J., 1978., Tidal-flat, lagoonal and shallovv marine carbonate sediment in the Upper Jurassic and Cretaceons of Istria (Yugoslavia). Acta Geologica, 9/5, pp. 159-194, Zagreb. Veli, I., 1977., Jurassic and Lovver Cretaceons Assemblage - zones in M t . Velika Kapela, Central Croatia. Acta geologi ca, 9/2, 15-37, 3 text-figs. 4 tabs., 32 pls., Zagreb. Veli, I. i Soka, B., 1974., O trodjelnoj podjeli malma u Velikoj Kapeli. Geol. vjesnik, 27, 143-150, 1 tab., Zagreb. Veli, I., Tiljar, J. i Soka, B., 1979., Stratigraphv and depo sitional environments of the Lovver Cretaceous in the Kars region of the Outer Dinarides (Yugoslavia). Geobios, M e m . spec. no 3, p. 245-252, 3 figs., Lvon. IX.

BIOKOVO

48

speleologija

STIPE BUELI & R O M A N OZIMEC

Speleologija

Biokova
kojima ulaz umjetno otvaramo p r i k o p a n j u t u n e l a ili r a d o m k a m e n o l o m a . N a j p o z n a t i j a je podjela o b j e k a t a p r e m a n a g i b u k a n a l a p r e m a kojoj razlikuje mo pilje, k o d kojih je nagib m a n j i od 45, i j a m e , kod ko jih je nagib tipu, kanala genezi, izmeu hid45 i 90. Dijelimo ih i prema morfolokom

Nastanak i podjela speleolokih objekata Biokova

PELEOLOGIJA

je

znanost

koja i s t r a u j e sve a s p e k t e fizikog istraivanja grana i Biokovsko podzemlje, f o t o : M. Pavlek

p o d z e m n i h u p l j i n a , o d osnov noga preko speleo

topografskog snimanja, specijalistikih

rolokim

karakteristikama,

logije koje i s t r a u j u n a s t a n a k ,

h i d r o g e o l o k o j funkciji i dr.

r a z v o j , g r a u i ekologiju p o d z e m n i h u p l j i n a , sve do p a l e o n t o l o g i j e i a r h e o l o g i j e koje z a n i ma sadraj njihovih taloina. Speleoloki je o b j e k t p o d z e m n i p r o s t o r d u i ili dublji od 5 m, a s u l a z o m m a n j i m od 5 m, u koji m o e u i ovjek. O b j e k t e u p r v o m e r e d u dijelimo n a pri r o d n e i u m j e t n e , n a s t a l e djelovanjem ovjeka te na objekte s p r i r o d n i m u l a z o m i k a v e r n e ,

N a B i o k o v u s r e e m o gotovo iskljuivo pri r o d n e s p e l e o l o k e o b j e k t e s p r i r o d n i m ulazi m a , a l i z a s i g u r n o u m a s i v u postoje b e z b r o j n e kaverne. je Veina biokovskih objekata n a s t a l a korozijsko-erozijskim djelovanjem sloenim

oborinskih voda na tektonski predisponirane p u k o t i n e u m a t i n o m v a p n e n c u . Njihov n a s t a n a k m o e m o podijeliti u t r i o s n o v n e faze. U prvoj, inicijalnoj fazi domi niraju korozijski procesi, kemijsko otapanje matinih stijena du t e k t o n s k i h puko t i n a koje s u n a s t a l e endoge nim strukturnim pomacima i u koje se slijeva p o v r i n s k a voda. Korozijskim procesi ma te se pukotine postupno i r e i spajaju, p r o t o k je vode

Impozantan ulaz u jamu avlenovau, foto: R.Ozimec BIOKOVO

50

Ulaz u jamu za Supinom, foto: R. Ozimec

Sputanje u jamu kod Doca, Kaoci, f o t o : I. Glava

sve vei i d o l a z i do d r u g e , g l a v n e faze r a z v o j a objekata. Za nju je t i p i n a erozija, lomljenje i ispiranje odnosno mehaniko estica vap

V e i n a s u o b j e k a t a , osobito n a z a r a v n i , j a m e koje odvode o b o r i n s k e v o d e do v o d n o g lica, a z a t i m kroz podmorske vrulje u J a d r a n s k o more (Breljanska, D r a n i k a ) . Dio vode z a d r a v a se n a flinoj p r e p r e k i p r i m o r s k e p a d i n e , n a oko 5 0 0 m v i s i n e , gdje izbija k r o z k r k e i z v o r e , velikom veinom k a p t i r a n e (Smokvina i V r u t a k k o d B a s t a , izvor k o d Tolia i R o g l i a izvor k o d Tuepi), rjee kao o t v o r e n i izvori ili prelje vi ( S m o k v i n a , p o t o k V r u t a k u P o d g o r i , Izvor Vepric, Roglia izvor). Z a Biokovo s u t i p i n e snijenice i ledenice ( S t a r a ledenica, Dusa, J a p a g a u Zelenim docima, Vrtaa Ledenica, S n i j e n i c a u S i l n o m gozdu), u k o j i m a se, uslijed n j i h o v a poloaja n a s j e v e r n i m p a d i n a m a i mor fologije, vei dio godine ili trajno zadrava snijeg i led. SPELEOLOGIJA

nenca. P o d z e m n a u p l j i n a z n a t n o s e p o v e a v a , a veliina p o d z e m n i h p r o s t o r a ovisi o b r o j n i m imbenicima. U z a v r n o j ili k a s n o j fazi r a z v o j a dolazi do t a l o e n j a o d l o m l j e n o g m a t e r i j a l a , ovi sno o veliini estica, od m u l j a p r e k o k a m e n j a , sve do o g r o m n i h o d l o m l j e n i h s t i j e n a . Uslijed mehanikog djelovanja v o d e n a s t a j u i oblutice, k a t k a d veih d i m e n z i j a . K o n a n o , p o s e b n a je k a r a k t e r i s t i k a k a s n e faze t a l o e n j e u vodi otopljenog v a p n e n c a u o b l i k u s p e l e o t h e m a ili siga. N a Biokovu d o l a z e s t a l a k t i t i , s t a l a g m i t i , s t a l a g n a t i ili s t u p o v i , saljevi, zavjese, k o r a l o i di, heliktiti, k a m e n i c e , piljski b i s e r i , k r i s t a l i , ledene sige, a k i piljski p a m u k .

51

Pogled iz Velike pilje iznad Basta, foto: G. Poli

Pregled speleolokih istraivanja Biokova

Vjerojatno prve p o d a t k e o piljama Biokova zapisuje rimski povjesniar Plinije Stariji ( C a i u s P l i n i u s S e c u n d u s ) (23. - 79. n. K r i s t a ) , koji u svojim k r o n i k a m a biljei da su s t a n o v n i c i R a t a n e u m a ( M a k a r s k e ) z a p a l i l i osvojeni g r a d z a j e d n o s o s v a j a i m a R i m l j a n i m a i p o v u k l i se u b r o j n e pilje u u t r o b i oblinjeg b r d a . Pretpostavljamo speleolokom 1640., kad preko da na prvi posjet fra nekom u Pavle objektu Biokovu datira

dijela na nju

planine, uspeti. Sili

potakla Tom smo

me u

je vrlo a u

da

se

pokuam provaliju sa stra tu koji ota

prilikom

posjeuje j e d n u duboku zatim utrobu Nije se

ledenicu: koja prima ne grana zatekosmo vidjesmo

svjetlost tko zna veoma

odozgo, koliko otru

planine; prvi znaju

studen.

posjeuje b i o k o v s k e l e d e n i c e j e r n a v o d i : Izvana drvena pojilita gdje pastiri pati led i snijeg za svoja stada. Dakle, Biokovci

od p a m t i v i j e k a iz l e d e n i c a o s i g u r a v a j u v o d u n u n u za stoku, kako Hrvati u doba Fortisa, t a k o v a l j d a i Iliri prije njih. N a k o n F o r t i s a , gotovo s u svi i s t r a i v a i Bio k o v a posjetili n e k u b i o k o v s k u pilju, a n e k i to i biljee. P r v i , J o s i p H o s t , z a g r e b a k i k a n o n i k i b o t a n i a r r o d o m iz Rijeke, koji 12. svibnja 1802. na Biokovu posjeuje jednu duboku i mranu pilju iz koje mu p r a t i o c i i z n o s e n e k o l i k o k o m a da leda. Talijanski putopisac G i a c o m o Concina u lipnju se 1804. u s p e o na Biokovo. U pu topisu se ulaz toliko Viaggio nella Ova da joj Dalmazia se nisam spilja naao litorale sa pie da samo prua spustio u jedan duboki ponor, kojem je strane kraja...

Biokova putuje

P e l i z z e r iz Rovinja i o d m a r a se u maloj pilji koja i d a n a s n o s i n a z i v F r a t r o v a j a m a . P r v i sigurni Alberto posjet izvrio je u ljeto 1772. opat F o r t i s p r i l i k o m svojeg p u t o v a n j a p o

D a l m a c i j i , koje opisuje 1774. u djelu Viaggio in Dalmazia. Njegov u s p o n n a Biokovo i n s p i r i r a n j e u p r a v o g e o m o r f o l o k i m f e n o m e n i m a , odno sno arke piljama: ili ljetne Radoznalost zalihe zadri da leda, u poem koji jamama se vidjeti usred najvieg ledenice prirodne vruine

osvijetljen. daleko

BIOKOVO

52

U Krjavi 2, foto: B. Jali

Stalaktit, Krjava 2, foto: B. Jali

U pilji Maji kaalj, foto: SAK Ekstrem SPELEOLOGIJA

53

Koraloid, Jama za Supinom, foto: R. Ozimec

uveni zadarski botaniar Robert Visiani od 1824. v i e k r a t n o i s t r a u j e Biokovo. U djelu Stirpium da se Dalmaticarum manje spilje Specimen nalaze iz 1826. pie u planinama Promini,

d a s u Biokovci ve t a d a z n a l i z a p a l e o n t o l o k e n a l a z e piljskog m e d v j e d a iz pilje. U l a n k u daje z a n i m l j i v u , ali n e t o n u n a p o m e n u : U mno gobrojnim teus blokovskim spiljama obitava i Pro(ovjeja r i b i c a ) . U knjizi Prirodni zemljo

Mosoru i Biokovu, ali ne n a v o d i da se s p u t a o u koju od njih. U kolovozu 1 8 7 5 . na Biokovo se uspinje t r a n s k i prirodoslovac Adolf S t o i , rodom iz Like, zajedno sa sinom M i c h a e l o m . Uz brojne floristike opisuje in Dalmazia. i faunistike podatke, monistraivanje te Biocovo u lanku Salita sul

pis Hrvatske iz 1 8 7 8 . t a j r a d p r e n o s i z a g r e b a k i g e o g r a f V j e k o s l a v K l a i . P j e s n i k fra I v a n D e s p o t objavljuje 1 8 7 9 . p r v i opseniji o p i s n e k o g b i o k o v s k o g o b j e k t a , C r n e l e d e n i c e : Tu je blizu glasovita prosjeci ledenica ulaz: odakle tiesan je se mraz da otvor. vadi se za je Ma imao snieg karsko-Imotsku Odozgor je gospodu. irok Davninom

J e d n u no p r o v o d e u

manjoj pilji, a na p o v r a t k u d o l a z e do u l a z a u medvjeu spilju, k a k o k a u njihovi vodii. Oito BIOKOVO 54

jedva

promakne.

podosta

Taptaju

Crna ledenica, foto: H. Cvitanovi

Mucia ledenica, foto: D. Lackovi

Ledenica Jarova rupa, prvi poznati nacrt nekog speleolokog objekta na Biokovu, prema Rogli, 1935. po utrvenim stopama saao bojazom na dno. Poetkom gutin Hire vatske (1905). pod Brelom (sa kod seoca Vina, 20. stoljea p r i r o d o s l o v a c D r a u knjizi pie: kod vodom), Prirodni Na u Tolia zemljopis ima u Hrpeina Rutvi, Biokovu

Pusta je tu visina i prostranost, a studen da se smrzne. Pri dnu gdje se sljubila ta dva sniega stvara se debeli mraz, a tamo dalje k zapadu tone u tami jezero... F o t o g r a f i j u te l e d e n i c e koju j e snimio M a x K l e i b e r objavljuje P e t a r K a e r 1914.

Gologlavu, i druguda.

I a k o su

biospeleoloka istraivanja o b r a e n a u sklopu poglavlja Fauna, t r e b a n a p o m e n u t i d a s u p r v i SPELEOLOGIJA

55

Stara ledenica, foto: R. Ozimec

U jami kod Doca, Kaoci, foto: I. Glava

BIOKOVO

56

ivi svijet biokovskih pilja, foto: R. Ozimec, M. Luki, J. Bedek

sustavni posjet o b j e k t i m a Biokova, od Z a g v o z d a do M a k a r s k e , u s r p n j u 1905. p r o v e l i e n t o m o l o z i Petar N o v a k , J o s e p h Miiller, Karl P e n e c k e i Karl C z e r n o h o r s k v , p r i e m u i s t r a u j u dvije pilje. P r v i p o p i s od 52 s p e l e o l o k a o b j e k t a Biokova, 1923., n a o s n o v i d o b i v e n i h i n f o r m a c i j a sastavlja s p l i t s k i profesor i speleolog U m b e r t o Girometta. lanak Jame bezdanice na Bioko vu objavljuje J. M i h a l j e v i iz T u e p i 1926., a

i s t e g o d i n e o pilji T u e p s k a v i l e n j a a p i e Vla d e L a l i . G e o g r a f J o s i p R o g l i ve u svojem prvom 1931. u su radu Glacijalni tragovi na Biokovu iz spominje Veliku ledenicu na podruju dizertaciji: pie: i su drugim stvorene Biokovo-geomorfoloka ledenica, najvii i krkom 57 oblicima, jamama

R a z v a l e i daje n j e z i n t o p o g r a f s k i poloaj, d o k doktorskoj vrhovi bogati koje ispitivanja iz peinama, 1935. Pored

intenzivnom

SPELEOLOGIJA

Pogled iz pilje u Gaju, Brnasi, Zagvozd, foto: R. Ozimec

erozijom logiju vanije. m. lim nije se

du najviih

dijastroma dijelova otvora Naalost, Njihovim mnogo U

i kod

dijaklaza. najveih kanala od

Za su slie

morfo mnogo 10 ma e

D j e l a t n i c i Z a v o d a za g e o l o k a i s t r a i v a n j a iz Z a g r e b a 1977. i s t r a u j u p e t i r e k o g n o s c i r a j u etiri objekta na Biokovu, a iste godine u kolovozu o s n o v a n je u M a k a r s k o j Speleoloki odsjek P l a n i n a r s k o g d r u t v a Biokovo (SOB), koji o d t a d a i s t r a u j e u p r v o m e r e d u Biokovo. N a j i n t e n z i v n i j a s p e l e o l o k a i s t r a i v a n j a provo de se u r a z d o b l j u od 1980. do 1984. u o k v i r u p e t s p e l e o l o k i h l o g o r a u o r g a n i z a c i j i Komisije za speleologiju P l a n i n a r s k o g s a v e z a H r v a t s k e (KS P S H ) . T a istraivanja opisuju a r k o S u p i i (1981.), R o b e r t E r h a r d t ( 1 9 8 1 . ; 1984.), T o n i Raa (1982), Branko Jali (1983), Toni G r g a s o v i ( 1 9 8 3 a . ; 1983b., 1 9 8 3 c ) , M i o G o j a k (1983a., 1983b.), e l j k o K l a r i (1983.), T o n i L a l i (1983.), D o n a t P e t r i c i o l l i (1995a., 1995b) i dr. Ve 1980. o t k r i v e n a je i i s t r a e n a J a m a za K a m e n i t i m v r a t i m a (-520 m ) , koja daje poticaj za daljnja i s t r a i v a n j a . Slijedi j e d n a od morfoloki n a j z a n i m l j i v i j i h J a m a z a P i e t o m , i s t r a e n a 1981. U tom razdoblju nekoliko j a m a i z n a d B r e l a i s t r a u j u speleolozi iz SD S p i l j a r iz S p l i t a . U o k v i r u p o s l j e d n j e g a s p e l e o l o k o g logo r a 1984. o t k r i v e n a j e j a m a S t a r a k o l a (-576

Biokova jame

Promjer

prelazi

Grotla

njihovih

vertikalnih

kraterima. ispitana. pokazati

nijedna

ovih jama sigurno pojava poznati

ispitivanjem daje

interesantnih radu

krkih prvi

podzemnog Biokova.

n a c r t biokovskoga speleolokog objekta, ledeni c e J a r o v a r u p a t e s p o m i n j e pilju P o z j a t u . D u b o ku vrtau Zjatvu 1938. opisuje S t j e p a n B a n o v i . Struna speleoloka istraivanja Biokova poinju 1960. k a d l a n o v i S p e l e o l o k o g d r u t v a H r v a t s k e ( S D H ) n a Biokovu, O m i k o j D i n a r i i M o s o r u r e k o g n o s c i r a j u 2 1 5 o b j e k a t a te is t r a u j u njih d e s e t a k . U j a m i S n i j e n i c i d u b o koj 80 m n a l a z e dio l u b a n j e s rogovljem obi n o g j e l e n a (Cervus elaphus). Geolog i speleolog S r e k o B o i e v i t i j e k o m 1962., 1 9 6 3 . i 1967. vodi i s t r a i v a n j a e k i p e Z a v o d a z a g e o l o k a is t r a i v a n j a i z Z a g r e b a n a i r e m p o d r u j u Bio kova. J a m u i pilju p o d S k o k o m , d v a m a n j a o b j e k t a k o d z a s e o k a Soici, n a p o d r u j u S a r a n a a 1974. i s t r a u j u l a n o v i S O P D eljezniar. BIOKOVO

58

Pogled iz pilje Tuepska Vilenjaa, foto: D. Lackovi

m), ije i s t r a i v a n j e z a v r a v a u r u j n u 1 9 8 5 . i koja j e d o o t k r i a L u k i n e j a m e n a V e l e b i t u b i l a najdublja j a m a H r v a t s k e . Tijekom 1984. s l o v a k i speleolozi o t k r i v a j u i i s t r a u j u 25 o b j e k a t a , dok 1985. istrauju dodatna e t i r i o b j e k t a i z a v r a v a j u i s t r a i v a n j e Vilimove j a m e (565 m ) , koja t a d a p o s t a j e n a j dublja u H r v a t s k o j . I s t r a i v a n j a u s l o v a k i m i hrvatskim speleolokim glasilima opisuju G u s t a v S t i b r a n v i (1985.; H o c h m u t h i s u r . (1987.). N a k o n 1984. S p e l e o l o k i odsjek p l a n i n a r skog d r u t v a Biokovo iz M a k a r s k e (SOB) do datno i s t r a u j e postojee i o t k r i v a n o v e d u b o k e jame: N o v a V e l i k a j a m a (383 m), j a m a Biokovka (-359 m), Z a b o r a v n a j a m a (320 m ) , o e m u piu G o r a n G a b r i ( 1 9 8 5 . : i s u r . 1991.), T o n i G r g a s o v i (1985.), e l j k o K l a r i (1985.) i d r . Poetkom devedesetih istraivanja z a m i r u zbog D o m o v i n s k o g r a t a . meu prvima poinju Ipak, lanovi SOB sustavno oznaavati 1. lip 1986.) i Z d e n k o

d r u t v a s v e u i l i t a V e l e b i t iz Z a g r e b a , o e m u izvjetava Darko Baki (1996.). Sustavnim rekognosciranjem na podruju K i m e t a otkri vaju i i s t r a u j u 2 7 o b j e k a t a , veliku godina 1997.) Od koncentraciju SOB na kojoj 1997. u speleologije Biokovo objekata zaravni. to ukazuje na na biokovskoj izlobu 20 rad. (1977.mladih

organizira Makarskoj i

predstavlja istrauje

dotadanji ekipa

1997.

m a k a r s k i h speleologa iz novoosnovane u d r u g e Speleoloko-alpinistiki klub E x t r e m (SAKE). J a m u A m f o r a , ije j e i s t r a i v a n j e d o v r e n o u lipnju 2002., t r e n u t a n o n a j d u b l j u n a B i o k o v u , o t k r i v a j u 1998. Od 1999. istraivanju Biokova prikljuuju uz sustavna biospeleoloka se lanovi H r v a t s k o g a biospeleolokog d r u t v a (HBSD), koji istraivanja provode i b a z n a speleoloka. M e u v i e o d 120 i s t r a e n i h o b j e k a t a o t k r i v e n i s u brojni tu: unutar novi, a u tijeku i je istraivanje objekti 33 na vrlo p o t e n c i j a l n e j a m e Zeice. U o p s e n o m e l a b o r a Speleoloki granica 177 lokaliteti Parka Biokovu sustav prirode Biokovo,

speleoloke o b j e k t e n a B i o k o v u , t a k o d a j e p r v a oznaka ( m e t a l n a ploica) p o s t a v l j e n a nja 1993. na j a m i V o j n i k a o s m i c a . U t r a v n j u 1996. S O B o r g a n i z i r a k r a i s p e l e o l o k i logor, pri e m u je i s t r a e n o d e s e t a k o b j e k a t a . U ljeto 1996. speleoloki k a m p n a B i o k o v u o r g a n i z i raju lanovi S p e l e o l o k o g o d s j e k a P l a n i n a r s k o g

ni pregled Bueli objekata. sa

istraenih i

neistraena studenata

s p e l e o l o k a o b j e k t a B i o k o v a daje 2 0 0 1 . S t i p e suradnicima. Udruga biologije B I U S i s t r a u j e 2 0 0 2 . n a B i o k o v u 1 3

SPELEOLOGIJA

59

Aragonitne sige, Drinova 2, foto: B. Jali

Pregled pilja i jama Biokova

Dosadanjim istraivanjem na Biokovu utvr e n o je oko 4 0 0 s p e l e o l o k i h o b j e k a t a , a procje njuje s e d a j e njihov u k u p a n broj z a s i g u r n o vei od 1000. Vie od 90 % su j a m e , e s t o i z n i m n i h d u b i n a , d o k su pilje z n a t n o rjee i m a n j e ih je od 10 %. U n j i m a k a t k a d n a l a z i m o kvart a r n e taloine s paleontolokim i arheolokim n a l a z i m a ( K a v e r n a n a D u b c i m a , B a b a pilja, V e l i k a pilja i z n a d B a s t a , D r i n o v a I I , J u j n o v i a pilja). Spilje su, uslijed i z r a e n e t e k t o n i k e n a Biokovu, m a n j i h d i m e n z i j a i d u i n e k a n a l a , a rijetki su i h o r i z o n t a l n i k a n a l i u n u t a r j a m a . ovjek s e n a B i o k o v u o d p a m t i v i j e k a k o r i s t i o piljama kao sklonitima, u t v r d a m a , torovima i i z v o r i m a vode, bilo o t a p a n j e m snijega i l e d a , bilo skupljanjem n a k a p n i c a . Na podruju Biokova n e m a m o n i j e d a n t u r i s t i k i u r e e n objekt, a moda najpogodniji za tu n a m j e n u , uz obveznu p r e t h o d n u i z r a d u s t r u n o g e l a b o r a t a z a odrivo k o r i t e n j e , b i l a b i T u e p s k a Vilenjaa, J a m a z a P i e t o m ili a t r a k t i v n a J a m a z a S u p i n o m . P r e m a lokaciji o b j e k a t a n a m a s i v u i e k o l o k i m p a r a m e t r i m a m o e m o i h podijeliti u p e t s k u p i na sukladno geomorfolokim cjelinama: BIOKOVO

1. Objekti p r e d g o r s k e s t e p e n i c e : Veinom su h o r i z o n t a l n i objekti manjih dimenzija, su u polupilje i p o t k a p n i c e . N a j v e i su razvijeni u ulomcima vapnenca, a najbrojniji b r e a m a . N j i h o v m i k r o k l i m a t p o d velikim je utjecajem vanjske e u m e d i t e r a n s k e klime te s o b z i r o m na godinje d o b a v a r i r a i tem p e r a t u r a i vlaga. no zbog Zasigavanje je minimal procjeivanja vode. nedovoljnog

T e m p e r a t u r a se k r e e od 12 do 16 C, dok je v l a g a obino i z m e u 70 i 90 %. U z i m s k i m m j e s e c i m a t e m p e r a t u r a p a d a i s p o d 1 0 C, a u l j e t n i m m j e s e c i m a dolazi do i z r a z i t o g isuivanja, t a k o da vlaga p a d n e i ispod 60 %. N a j v e i s u o b j e k t i ove s k u p i n e B u b n j a v a a pilja, Podrum pilja, pilja u Bastu, a najnia je j a m a u Bratuu, tek dvadesetak metara nad morem. 2 . O b j e k t i p r i m o r s k o g s t r m c a : Ovdje ve u z h o r i z o n t a l n e n a l a z i m o i brojnije v e r t i k a l n e objekte te njihove kombinacije. P r i s u t n a je i z r a e n a zasiganost. Njihov je m i k r o k l i m a t djelomino p o d u t j e c a j e m m e d i t e r a n s k e , ali uz z n a t a n prodor planinske klime, tako da se t e m p e r a t u r a u njima k r e e od 812 C, dok je r e l a t i v n a vlaga preko 90 %. Najpoznatiji

60

su objekti t o g p o j a s a K r j a v a 1 i 2, T u e p s k a Vilenjaa, J a m a z a S u p i n o m . 3. Objekti b i o k o v s k e v r n e z a r a v n i : Domi n i r a j u d u b o k i , v e r t i k a l n i objekti, esto sa snijegom i l e d o m . Vrlo su h l a d n i , 0 - 7 C, dok j e r e l a t i v n a v l a g a z r a k a b l i z u p o t p u n o g zasienja (100 % ) . S t a l n o j e p r i s u t n o ver t i k a l n o p r o c j e i v a n j e vode, a zbog n i s k e t e m p e r a t u r e zasigavanje je m i n i m a l n o . Tijekom z i m s k i h mjeseci, a k a t k a d i cijele g o d i n e , prisutni su slojevi leda i snijega. Tu su razvijeni najdublji objekti Biokova: Amfora (-788 m ) , S t a r a k o l a (-576 m ) , V i l i m o v a j a m a (572 m ) , J a m a p o d K a m e n i t i m v r a t i m a (-520 m ) . 4. Objekti zagorske padine: Speleoloki

( M u e v a pilja, pilja k o d z a s e o k a agalj), Kozice ( J u j n o v i a pilja). Na irem podruju Z a g o r e , k r k o j z a r a v n i koja s e o d p o d n o j a b r d s k e p a d i n e p r u a p r e m a SI, n a i l a z i m o n a v e r t i k a l n e o b j e k t e koji u s e b i s a d r e z n a t n e akumulacije vode. esto se r a d i o estavelama iji je r e i m , e k o l o k i p a r a m e t r i i ivi svijet vrlo s l a b o i s t r a e n . Ti o b j e k t i vjerojat no su povezani s J a d r a n s k i m m o r e m ispod s a m o g m a s i v a koji pluta n a guilla anguilla L). Meu dinoj podlozi se j e r su n j i m a zabiljeeni i n a l a z i j e g u l j a (Annjima istie k r k i f e n o m e n , C r v e n o j e z e r o (-528,9 m ) k o d Imotskog.

objekti ovog p o j a s a slabije su p o z n a t i . Poz n a t o j e n e k o l i k o m a n j i h spilja i z n a d Gor njih iznad Brela, Zagvozda su pilja Brela, i i Gornjih jama i Igrana. pod Najpoznatije Zmajevaa jama

Pregled najvanijih speleolokih objekata Biokova

JAMA AMFORA
J a m a A m f o r a n a l a z i s e oko 1 k m S Z o d Sv. J u r e , na visini od 1590 m . Istraivanja 1998. zapoinju lanovi SK E k s t r e m u r u j n u

Gornjih

pilja

S k o k o m n a S a r a n a u i B a b a pilja 5. Objekti rasjedne z a b i o k o v s k e u d o l i n e : D o m i n i r a j u h o r i z o n t a l n i s p e l e o l o k i objekti m a n j i h d i m e n z i j a , a l i nije i s k l j u e n o o t k r i e h i d r o l o k i a k t i v n i h o b j e k a t a vee d u i n e k a n a l a . P o z n a t e su pilje u okolici Z a g v o z d a

i n a s t a v l j a j u u r u j n u 1999. k a d se p r i d r u u j u lanovi SD Karlovac, SK H a d i SD M a t o k i t te j e j a m a i s t r a e n a d o d u b i n e o d - 3 9 0 m . U listo-

Petnaest najdubljih jama na Biokovu

REDNI BROJ 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. IME OBJEKTA AMFORA STARA KOLA VILIMOVA J A M A JAMA ZA KAMENITIM VRATIMA NOVA VELIKA J A M A BIOKOVKA JAMA ZEICA J A M A ZABORAVNA JAMA J A M A VELIKA MAKA PRETNEROVA J A M A J A M A MANASTIRI 1 MEDENA JAMA UPORNA JAMA VOJNIKA OSMICA J A M A DVA LAVA DUBINA [m] 788 576 572 520 380 363 355 311 274 252 245 220 211 208 204

SPELEOLOGIJA

61

BIOKOVO

62

Ulaz u jamu Amfora, foto: D. Lackovi

manjim v e r t i k a l a m a s p u t a do dvorane na 437 m ( i s t r a e n a 2000.). Do - 4 7 5 m slijedi i z n i m n o z a h t j e v a n u s k i m e a n d a r , a z a t i m s e j a m a iri i s n e k o l i k o m a n j i h v e r t i k a l a s p u t a do 570 m. N a s t a v l j a se p r o s t r a n a v e r t i k a l a od 35 m s veom, p a i s p o d nje m a n j o m policom n a - 6 1 4 m ( i s t r a e n a 2001.). Slijedi p u k o t i n s k i k a n a l koji se m a n j i m v e r t i k a l a m a s p u t a na 696 m do str m e k o s i n e i z a koje s e p r e v j e s n o m v e r t i k a l o m o d 88,5 m s p u t a m o na d n o d i m e n z i j a 2 5 x 1 0 m i v i s i n e 3 0 m . N a d n u s u u r u e n i o g r o m n i blokovi i z m e u kojih s e osjea s n a n o s t r u j a n j e z r a k a . U t v r e n je vrlo r i j e d a k s p e l o t h e m : piljski pa muk.

BABA PILJA
B a b a pilja n a l a z i s e u p o d n o j u v a p n e n a k o g a grebena n a J Z s t r a n i v r h a Stedovac (1061 m). U l a z je s m j e t e n i s p o d 10 m v i s o k e s t i j e n e na kraju polukrune uvale. vilan polukruni piljski N e k a d a n j i se pra ulaz uruio, pa se

u pilju u l a z i k r o z u s k u v e r t i k a l n u p u k o t i n u m e u u r u e n i m s t i j e n j e m . Slijedi s i p a r kojim se sputamo u prostrani piljski k a n a l koji se n a s t a v l j a u p r a v c u S-SZ u d u i n i od 80 m. Cijela je pilja b o g a t o z a s i g a n a , a u s r e d i n j e m , n a j n i e m dijelu p r i s u t n e s u k a m e n i c e s v o d o m . piljski pamuk, vlaknaste sige, Amfora jama, foto: D. Lackovi padu 2000. u k l j u u j u se i l a n o v i SO Velebit, SO eljezniar, SO D u b o v a c i SD K r s t a t i c e te je j a m a i s t r a e n a do 437 m. U s t u d e n o m 2 0 0 1 . Amfora s - 6 1 4 m p o s t a j e n a j d u b l j a na Bioko vu. K o n a n o , u l i p n j u 2 0 0 2 . l a n o v i SO Vele bit uz s u r a d n j u s p e l e o l o g a iz e t i r i j u u d r u g a dovravaju i s t r a i v a n j e n a 788 m , u z d u l j i n u od 468 m. Nakon ulaznog otvora 6 x 8 m nastavlja se ulazna v e r t i k a l a od 73 m na ijem je d n u dvora na 30 x 16 m. U S-boku n a s t a v l j a se v e r t i k a l a od 82 m koja z a v r a v a d v o r a n o m 20 X10 m. Slijede manje v e r t i k a l e p o t e k t o n s k o j p u k o t i n i , gene ralno u p r a v c u S. Na 262 m n a l a z i se m a n j a dvorana koja j e k o r i t e n a z a b i v a k j e r i z a nje slijedi vrlo z a h t j e v a n m e a n d a r sve do 352 m. Tu se n a l a z i m a l a d v o r a n a s j e z e r o m iz koje se Jama Biokovka nalazi se u sredinjem m a s i v u Biokova, u p r e d j e l u K a d u l j a , a 1984. p r o n a l i su je i istraili lanovi SOB. Ponovljeno i s t r a i v a n j e obavljeno je u r u j n u 2 0 0 7 . g o d i n e u organizaciji SU S p e l u n k a iz Veprinca. J a m a je d u b o k a 359 m, k o l j e n a s t o g t i p a i s a s t o j i se SPELEOLOGIJA Spilja je ispunjena piljskim sedimentima, dijelom p r e k r i v e n i m s i g a s t o m k o r o m , u koji m a s u b r o j n i p a l e o n t o l o k i o s t a c i , t e k dijelom istraeni. obitavaju ostavili brlog i U gornjem pleistocenu u piljama brojne pet generacije piljskih medvje za

da koji su o s i m o s t e o l o k i h o s t a t a k a u pilji medvjeih gnijezda, udubljenja medvjeda bruenja, uglaane povrine

n a s t i j e n k a m a k a n a l a i u r u e n i h s t i j e n a . Spilju je akademiku Mirku Malezu pokazao Vilim a b i , lovac i d u g o g o d i n j i d i r e k t o r u m a r i j e Makarska.

BIOKOVKA J A M A

63

prevjesna. vima bivak, i

Slijedi

strma na

polica s k a m e n i m bloko stalagmitom v r h u , koja je k o r i t e n a za p a p r e v j e s n a ver t i k a l a od 69 m na kojoj j a k o k a p l j e v o d a , a stije n e s u p r e k r i v e n e debelim slojem meke sigovine. N a k o n m a n j e police slije di v e r t i k a l a od 51 m, na kojoj v o d a z n a t n o manje c u r i , p a djelomino s u h a polica od 6 x 4 m s koje slijedi s k o k od 40 m kojim se sputamo na dno 6 x 4 m. Za daljnji p r o l a z po t r e b n o je k l e s a n j e i mini ranje.

J A M A ZA KAMENITIM VRATIMA
Jama Biokovka Prvo istraivanje: S O H P D Biokovo 1984 U istraivanju 09. 2007. sudjelovali: Nenad Kuzmanovt. Igor Jellenich, Antonio Ciceran. Ivan Glava. Marko Grgaevi, Danko Skalamera. Zoran Brajkovi. Jana Bedek. Marko Luki Topografski snimak i nacrt: I. Glava Izmjera: I. Jellenich. M. Grgaevi, Z. Brajkovi

Jama

za

Kamenitim

v r a t i m a (520 m) otkri v e n a je i i s t r a e n a 1980. tijekom misije odravanja logora za 1. Ko speleolokog Planinarskog Hrvatske. irem podruju

speleologiju saveza Lokve, Nalazi se na

koji s e n a z i v a K a m e n i t a v r a t a i j e d a n je od najokomitijih Topografski nacrt jame Biokovka od niza preteno prevjesnih velikih vertikala, isprekidanih policama. Z n a t a n je problem voda u k i n o j s e z o n i i za v r i j e m e o t a p a n j a snijega, k a o i h l a d n o a u g o r n j i m dijelovima j a m e , po s e b n o z i m i . P r o b l e m su i velike v e r t i k a l e koje se n e m o g u razbiti n a m a n j e zbog n a s l a g a m e k e si govine. N a k o n p r v e v e r t i k a l e od 88 m slijedi ve l i k a polica 20 x 10 m s v e i m n a k a p n i m j e z e r o m . D r u g a i n a j v e a v e r t i k a l a od 100 m v e i n o m je BIOKOVO objekata na Biokovu. N a s t a l a je na velikom rasjedu smjera S-J, n a k o n t a k t u d o n j o k r e d n i h i g o r n j o k r e d n i h v a p n e n a c a . N a k o n ulazne pukotine dimenzija 2 0 x 5 m slijedi n i z v e l i k i h , dijelom p r e v j e s n i h v e r t i k a l a , i s p r e k i d a n i h p o l i c a m a , o d kojih j e n a j v e a n a 300 m d i m e n z i j a 1 5 x 4 m . N a d n u je d v o r a n a 2 5 x 2 5 m s p l i t k i m j e z e r c e m , a l i se r a z i n a v o d e die i do 2 m v i s i n e . V o d e n i t o k javlja se na - 2 4 0 m, a s l a p na z a v r n o j 70 m vertikali. Koliko j e p o z n a t o , j a m a j e ponovo i s t r a e n a 1 9 8 1 . i S O M 19. g o d i n e .

64

Topografski nacrt jame Krjava 2

JAMA ZA PISCETOM
Ulaz u j a m u z a P i e t o m n a l a z i s e n a predje lu L a e n a oko 500 m s j e v e r o i s t o n o od a s f a l t n e ceste za Sv. J u r u . O t k r i v e n a je 1980. t i j e k o m odravanja 1. s p e l e o l o k o g l o g o r a KS H P S , a istraivanje j e d o v r e n o 1 9 8 1 . , k a d j e j a m a to pografski s n i m l j e n a . S l a b o uoljiv u l a z , 4 x 5 m , nalazi s e u d n u d u b o k e p u k o t i n e n a J Z dijelu vrtae. Od u l a z n o g o t v o r a , s p u t a m o se do po lice iroke 520 m, koja o k r u u j e j a m u gotovo cijelim p r o m j e r o m . P o l i c a je n a j n i a p o d u l a z nim otvorom, a z a t i m se u s p i n j e t a k o da joj j e z a v r e t a k n a n e t o veoj v i s i n i o d u l a z n o g otvora. I s p o d police j a m a s e o k o m i t o s p u t a d o -140 m, gdje se o p e t iri. D n o je n a g n u t o na J i prekriveno veim stijenama koje zatvaraju daljnji p r o l a z . J a m a z a P i e t o m , svojim osebuj nim d i m e n z i j a m a i b o g a t i m p i l j s k i m n a k i t o m moe se ubrojiti m e u najljepe j a m e u m a s i vu Biokova. T r e b a i s t a k n u t i 4 m visok s t a l a k tit, n a z v a n C r v e n o zvono i z n a d SZ dijela poli ce, s t a l a g m i t e , d r a p e r i j e , s t a l a g m i t e u o b l i k u pehara n a s t a l e p a d a n j e m k a p i s v e l i k e v i s i n e t e

s t u p o v e j e d i n s t v e n e u m a s i v u Biokova, od kojih su najvei vii od 10 m i i r i od 3 m, gotovo bijele boje. I a k o s u j e speleolozi d o s a d a posjetili vie p u t a , n j e z i n e g e o m o r f o l o k e v r i j e d n o s t i jo n i s u v a l o r i z i r a n e koliko z a s l u u j e .

J A M A KRJAVA II
P r i s t u p Krjavi I I vrlo j e t e a k j e r s e n a l a z i u s a m o j litici. Z a k i n o g v r e m e n a ili z i m i v e l i k a j e m o g u n o s t p o s k l i z n u a ili p a d a k a m e n i h l a v i n a . I m e je dobila po oblinjoj pilji K r j a v a , u kojoj se z a v r i j e m e 2 . svjetskog r a t a s k r i v a o n a r o d i p a r t i z a n i . S r e d i n o m 1982. j a m u s u s l u a j n o o t k r i l i makarski planinari. Borovim deblom premo stili su p r v u v e r t i k a l u od 8 m i u l i u o g r o m n u p o d z e m n u d v o r a n u . N a vijest o o t k r i u , 3 1 . 10. 1982., l a n o v i S p e l e o l o k o g o d s j e k a P l a n i n a r s k o g d r u t v a Biokovo o r g a n i z i r a j u i s t r a i v a n j e . K r o z n a r e d n e akcije u SZ dijelu v e l i k e d v o r a n e o t k r i v e n j e u s k i p r o l a z i z kojeg j a k o s t r u j i z r a k i nastavljaju se dvije vertikale. Posljednjim istraivanjem 7. srpnja 1983. devet speleologa iz Z a g r e b a , S p l i t a i M a k a r s k e , u o k v i r u priSPELEOLOGIJA

65

do

-350

dominiraju

vee v e r t i k a l e n a s t a l e n a r a s j e d u s m j e r a S Z - J I . Od 350 m do d n a na - 5 7 6 m n a s t a v l j a se hidroloki aktivni manje meandar, vertikale i dije dvo lom teko p r o h o d a n , uz r a n e n a s t a l e n a sjecitu r a s j e d a . N a t o m pukotin a s t o m dijelu j a m e strop se ne vidi, a p r i s u t a n je stalni tijek vode. Jama z a v r a v a s d v j e m a nepro l a z n i m p u k o t i n a m a kroz koje otjee v o d a . Daljnje U jami Krjava 2, foto: B. Jali p r e m a z a s p e l e o l o k u e k s p e d i c i j u Komisije z a speleologiju P l a n i n a r s k o g s a v e z a H r v a t s k e Ma roko 83, i s t r a u j u j a m u do 159 m, u p o t p u n o s t i je t o p o g r a f s k i s n i m a j u i v r e b i o s p e l e o l o k a istraivanja. Jama zavrava malim jezerom i u s k o m p u k o t i n o m , a l i postoji m o g u n o s t n a stavka u bonim k a n a l i m a vertikale. Krjava II i m p r e s i o n i r a f a n t a s t i n i m poloajem u samoj litici, l j e p o t o m s p e l e o t h e m a , a p o s e b n o zbog di menzija Velike dvorane ( 6 0 x 7 5 m). napredovanje m o g u e je samo uz tehniki zahvat klesanja i miniranja. U r a z d o b l j u od 1 9 8 5 . do 1993., k a d je o t k r i v e n a L u k i n a j a m a , S t a r a kola je bila najdublja jama H r v a t s k e . T r e b a p o n o v n o o r g a n i z i r a t i opseno istraivanje jer postoji mogunost napredo v a n j a u jo v e u d u b i n u .

PILJA TUEPSKA VILENJAA

pilja T u e p s k a vilenjaa n a l a z i se iznad Gornjih Tuepi, na podruju sjeverozapadno od M a l o g v r v a ( S a r i a staje) i j u g o i s t o n o od v r h a Z a v o d i ( 1 2 9 3 m), i s p o d i m p o z a n t n e okomite stijene. N a l a z i s e n a p o d r u j u p r i m o r s k e p a d i n e s o t v o r o m o r i j e n t i r a n i m n a jug. J e d n a j e o d

J A M A STARA KOLA
Jama Stara kola (576 m) otkrivena je 1984. t i j e k o m o d r a v a n j a 5. s p e l e o l o k o g l o g o r a KS H P S . N a l a z i se S od v r h a S e d i m i n e (1563 m) u n i z u d u b o k i h v r t a a u p r e d j e l u B a r i a t o r i n e . T e k o uoljiv u l a z n a l a z i s e n a S p a d i n i 70 m d u b o k e v r t a e . I m e je d o b i l a po s t a r o j , u i g r a n o j e k i p i s p e l e o l o g a koja j e p r o v e l a p r v u i s t r a i v a k u akciju. Zbog s l o e n o s t i i s t r a i v a n j e o b j e k t a p r o v e d e n o j e k r o z p e t akcija 1984. t e j e d n u 1 9 8 5 . i 1988. u k o j i m a je s u d j e l o v a o velik broj i s t r a i v a a . J a m a j e n a s t a l a u m e u s l o j n o j pukotini i ini koljenasti razgranati objekt. H i d r o l o k i j e j a m a n e k a d v r i l a funkciju aktiv n o g p o n o r a , d o k s e d a n a s v o d e n i t o k javlja s a m o i s p o d 360 m. Do 90 m izmjenjuju se m a n j e vertikale BIOKOVO s horizontalnim kanalima, a dalje

najposjeenijih

pilja

na

podruju

Biokova.

O d m a h iza niskog u l a z a dimenzija 0,5x4 m o t v a r a s e v e l i k a p o d z e m n a d v o r a n a dimenzija 2 5 x 2 0 m. D v o r a n a je iznimno bogato zasigana, a istiu se brojni stupovi i saljevi. Ukupna d u i n a pilje iznosi 27, a d u b i n a 8 m. U pilji je u t v r e n a b o g a t a piljska f a u n a , a o n a je i tipsko nalazite vrste pauka Mesostalita comottii. Ulaz je 2005. zatvoren m e t a l n o m reetkom, a klju s e n a l a z i u u p r a v i P P Biokovo.

J A M A VOJNIKA O S M I C A
J a m a V o j n i k a o s m i c a (208 m ) n a l a z i s e n a Lokvi. O t v o r u o b l i k u b r o j a o s a m velik je i dobro uoljiv, a s a s t o j i se od d v a j u s p o j e n i h o t v o r a :

66

Topografski nacrt jame Stara kola SPELEOLOGIJA

67

veeg i m a n j e g . dublje. a Prvo

Ispod manjeg nastavlja provedeno je

se j a m a d u b o k a 8 m, a vei vodi m n o g o istraivanje zbog u o k v i r u 2. b i o k o v s k e s p e l e o l o k e kole, p r e k i n u t o je lanovi nedostatka odsjeka opre Pla me. Speleolokog

ninarskog bio najvei

drutva uspjeh

Biokovo makarskih

dovravaju speleolo

i s t r a i v a n j a 4 . l i s t o p a d a 1981., s t o j e t a d a ga. J a m a j e n a s t a l a u r a s j e d n o j p u k o t i ni smjera SI-JZ. su nastale od S a s t o j i o d p e t prevje kamenja i s n i h v e r t i k a l a r a z d v o j e n i h p o l i c a m a koje uglavljivanog d r v e a , koje j e u p a l o k r o z p r o s t r a n i otvor. N a 6 8 m d u b i n e s p u t a m o s e n a s i p a r koji je z i m i p r e k r i v e n snijegom, a vrhu nalazi na ijem se p u k o t i n a i z koje t e e v o d a 17 i 75 m,

i koja vodi u o m a n j u d v o r a n u s j e z e r o m . N a k o n t r i v e r t i k a l e od 15, d o l a z i se do d u g a k e police k r o z koju se v o d a iz g o r n j i h dijelova procjeuje i k a o raspreni slap p a d a p r e m a dnu. Na dnu j e vidljiva r a z i n a p e r i o d i k o g j e z e r a koje n a s t a j e u k i n o m p e r i o d u , v i s i n e 2 m.

VILIMOVA J A M A
V i l i m o v a j a m a (A2) n a l a z i s e n a sje vernoj padini v r h a Brisa na visini 1360 m i d u b o k a je - 5 6 5 m. O t k r i l i su je 1984. slovaki speleolozi, koji i s t r a i v a n j e dovr a v a j u 1985. I z a m a n j e g o t v o r a od 3, 5 m slijedi v e r t i k a l a od - 1 8 0 m, razdvoje n a policom, n a d n u koje s e j a m a r a v a u dva dijela. Istoni k a n a l nastavlja s m e a n d r o m i zavrava u ogromnoj dvorani Majkovaca ( 3 0 x 4 0 m) na 300 m dubine. Z a p a d n i k a n a l o t v a r a s e u o g r o m n u ver t i k a l u od 115 m koja z a v r a v a d v o r a n o m s v e l i k i m u r u e n i m k a m e n j e m . K r o z njih se m a n j i m skokovima dolazi do vertika le od 94 m, koja z a v r a v a d v o r a n o m di menzija 3 5 x 3 5 x 4 0 m na dubini od - 5 6 5 m. J a m a je slabo zasigana, a sigovina se nalazi s a m o na suenjima u m e a n d r i m a i gdje p u e . I s t i u se lijepo z a s i g a n i podovi u d v o r a n i M a j k o v a c a i m a l i k r i s t a l i kalcit a . T e m p e r a t u r a j a m e je oko 3 C. BIOKOVO Topografski nacrt Vilimove jam

68

Nalaz lubanje piljskog medveda (Ursus spelaeus) u pilji Drinova 2, foto: B. Jali

Zasigana lubanja Canida, foto: H. Cvitanovi

Paleontoloki nalazi u biokovskim piljama

P a l e o n t o l o k a i s t r a i v a n j a n a p o d r u j u Bio kova z a p o e l a s u jo k r a j e m karske, na samom prijevoju 19. stoljea k a d Dubci otkrive je p r i i z g r a d n j i c e s t e i z m e u Z a d v a r j a i M a na kaverna ispunjena k v a r t a r n i m osteolokim ostacima ( k o t a n a b r e a ) . K o s t i j e p r i i s k o p u zapazio i n e n j e r K. C i c i n , koji m a t e r i j a l alje n a o b r a d u u Split. P r o f e s o r R i c a r d o G a s p e r i n i objavljuje geologica 1885. r a d del diluviale Contributo olla conoscenza Dalmata Na u kojem navo

1960. s u g o d i n e p r i s p e l e o l o k o m i s t r a i v a n j u lanovi Speleolokog drutva Hrvatske nali dio l u b a n j e s rogovljem obinog j e l e n a (Cervus elaphus). N a l a z o b r a u j e M. M a l e z i u t v r u j e d a s e r a d i o m a n j e m p r i m j e r k u koji potjee iz r a n o g holocena, vjerojatno a t l a n t i k a . Baba pilju pod t e d o v c e m M . M a l e z i s t r a u j e 1977. i o t k r i v a da se r a d i o tipinoj tavale (Ursus brojne spelaeus). generacije Radi se medvjeoj pilji, medvjeda u kojoj su za v r i j e m e gornjeg p l e i s t o c e n a obi piljskih o populaciji patulja

stih piljskih m e d v j e d a ,

t i p i n i h za p l a n i n s k a

p o d r u j a , a uz njih su pilju n a i z m j e n c e kori stili i fosilni s m e i m e d v j e d i (Ursus arctos priscus). O d u k u p n o d e v e t u t v r e n i h v r s t a , vrlo su zanimljivi n a l a z i njihova plijena: (Rupicapra to Biokovu. Subfosilne kosti jelena lanovi Speleolokog o d s j e k a P l a n i n a r s k o g d r u t v a Biokovo n a l a z e 1988. u o b j e k t u J e l e n j a j a m a , a n a l a z 1992. obrauje paleontolog D e j a n a Brajkovi. Nalaz j e l e n s k i h r o g o v a u t v r e n je i u j a m i D u b o k a pored p l a n i n a r s k o g d o m a pod Vocem. P r i biospeleolokim istraivanjima Biokova 2002. su godine lanovi Hrvatskoga biosperupicapra) i kozoroga divokoze ibex), (Capra

di n a l a z e s l o n a , n o s o r o g a , j e l e n a , divlje k o z e i piljskog m e d v j e d a . log, geolog i poznati paleonto M a l e z poinje speleolog M i r k o

p a l e o n t o l o k a i s t r a i v a n j a K a v e r n e n a prijevoju Dubci u r u j n u 1964., n a s t a v l j a 1969., pa 1977. t e z a v r n o 1979. T i m o p s e n i m i s t r a i v a n j e m utvreno je najbogatije n a l a z i t e kromerijskog interglacijala n a p o d r u j u D i n a r i d a s u k u p n o 29 v r s t a . Procjenjuje se da je t a j i n t e r g l a c i j a l zapoeo prije oko 5 0 0 0 0 0 i t r a j a o 8 0 0 0 0 godi na, a n a l a z i s t e p s k i h i u m s k i h v r s t a u p u u j u na to da je u to d o b a na p o d r u j u B i o k o v a vladala oborina. topla mediteranska Snijenici, klima dubokoj s dosta 80 m, U jami

dokazuje njihovu t a d a n j u p r i s u t n o s t na

SPELEOLOGIJA

69

leolokog d r u t v a u pilji D r i n o v a II u G o r n j i m B r e l i m a te u J u j n o v i a pilji u Kozici o t k r i li skeletne ostatke gornjopleistocenske faune. D j e l a t n i c i Z a v o d a za p a l e o n t o l o g i j u i geologiju k v a r t a r a i z Z a g r e b a , koje p r e d v o d i G o r d a n a J a m b r e i , zapoeli su istraivanja 2003. pa nastavili skeleta u pilji Drinova II 2004. i 2005. te U t v r e n i s u n a l a z i d o b r o o u v a n i h cjelovitih obitelji piljskih medvjeda, svizca d r u g i h m a n j i h s i s a v a c a koji su jo u o b r a d i . Konano, u listopadu 2006. u G r a d s k o m mu zeju M a k a r s k a piljskog p o s t a v l j e n a je izloba Tragom medvjeda.

do v e e g a p o d z e m n o g t o k a , koji t e e u z a l e u p l a n i n e . Noviji b i o s p e l e o l o k i , a r h e o l o k i i u o v o m poglavlju o b r a e n i p a l e o n t o l o k i n a l a z i , u p u u j u n a i z n i m n o b o g a t s t v o , koje t e k t r e b a o t k r i t i , o b r a d i t i i p r e d s t a v i t i . Zbog n a v e d e n o g p o t r e b n o j e d a m a k a r s k i i d r u g i h r v a t s k i spe leolozi, a l i i l o k a l n a i i r a z a j e d n i c a podre, potiu, organiziraju i provedu: 1. s u s t a v n a speleoloka istraivanja Biokova

uz p o n a v l j a n j e s p e l e o l o k i najpotencijalnijih o b j e k a t a 2. s v e o b u h v a t n a geoloka istraivanja (sedim e n t o l o g i j a , m i n e r a l o g i j a , hidrologija, tekt o n i k a ) u s k l o p u b a z n i h s p e l e o l o k i h istra ivanja, 3. s v e o b u h v a t n a specijalistika istraivanja (biospeleologija, a r h e o l o g i j a ) , u s k l o p u baz nih speleolokih istraivanja 4. k a t a s t a r s p e l o l o k i h o b j e k a t a B i o k o v a u GIS formatu 5. u r e e n j e p o j e d i n i h o b j e k a t a za posjet za t u r i s t i k u p o n u d u i za edukaciju 6. z a t i t i t u p o j e d i n i h o b j e k a t a - p o s e b n o o n i h i z v a n g r a n i c a P P Biokovo. B i o k o v o je koljka koja svoje s p e l e o l o k o biserje o t k r i v a p o s t u p n o , a svaki pojedini b i s e r z a d i v l j u j e s v o j o m v e l i i n o m , sjajem, bojom, ljepotom i j e d i n s t v e n o u .

Speleoloki potencijal Biokova

T r e n u t a n o p o z n a v a n j e speleologije B i o k o v a t e k j e djeli o g r o m n o g a s p e l e o l o k o g potencija l a t e p l a n i n e . Vrlo j e t e k o r e i koliko Biokovo ima speleolokih objekata jer u masivu sigurno postoje b e z b r o j n e k a v e r n e , t r e n u t a n o b e z u l a z a . P o j e d i n i dijelovi, p o s e b n o pojas z a g o r s k o g pri gorja, a l i i s a m a v r n a z a r a v a n , n u d e p o t e n c i j a l otkria j a m a dubljih od 1500 m. Na z a p a d n o m dijelu B i o k o v a o t v a r a j u s e m o g u n o s t i o t k r i a objekata kojima voda iz zalea Biokova dolazi do m o r a s t v a r a j u i v r u l j u u D u b c i m a , a u poja s u z a g o r s k o g p o d g o r j a m o g u n o s t j e o t k r i a jo n e p o z n a t i h p o n o r a i e s t a v e l a koje v o d u dovode

Ulaz u novoistraenu jamu Zeica, Zeje Rudine; foto: R. Ozimec BIOKOVO

70

LITERATURA

Baki, D., 1996., Speleoloki logor Biokovo'96, Velebilten, 25:15-29, Zagreb. Baki, D. & Jali, B., 2000., Jama Amfora, Velebiten 34, str. 18-21, Zagreb. Baki, D. & Jali, B., 2001., Jama Amfora, Speleozin, 1 4 : 7 9, Karlovac. Baki, D.&Lackovi, D., 2002., Jama A m f o r a , - 6 1 4 m, najdub lja jama Biokova, Velebiten, 36:16-22, Zagreb. Baki, D. & Lackovi, D., 2003., Speleoloko istraivanje jame Amfora u Parku prirode Biokovo, Speleolog, 48/49:15-21, Zagreb. Banovi, S., 1938., Zjatva, najzanimljivija jama u Biokovskom gorju. Priroda, 28(1):26-27, Zagreb. Bockovac, ., 1999., Jama Amfora, Speleozin, 12:14-15, Kar lovac. Bockovac, ., Sumi, V., Raki, I., Jurevi, M., 2008., Speleo loko alpinistiki klub Ekstrem, Makarska: 1997.-2007.: 10 godina, Spomenica, Profil international, Zagreb, SAK Ekstrem, Makarska. Boievi, S. & Benek, .,1983., Tektonsko-geomorfoloke specifinosti Biokova i pojava vrtaa i ledenica, Acta Bioko vica, 2:157-166, Makarska. Bueli, S., Baki, D., Gabri, G., Jali, B. & Ozimec, R., 2001, Speleoloki lokaliteti i objekti na Biokovu unutar gra nica Parka prirode Biokovo, Struni elaborat:1-109, Hrvat sko planinarsko drutvo Biokovo, Makarska. Erhardt, R., 1984., Silaz u jamu za Kameni vrati (-520 m), Nae planine, 5/6:123-126, Zagreb. Erhardt, R., 1984, Jama pod Kamenitim vratima, Speleolog, 28/29:3-6, Zagreb. Fortis, A., 1984., Put po Dalmaciji, Globus, Zagreb 1984. (I izdanje: Venezia 1774.). Gabri, G., Klari, . i Luki, O., 1991., Jama Stara kola na Biokovu, Speleolog, 36/37:27-33, Zagreb. Girometta, U., 1923., Jame i peine Srednje Dalmacije, Glas. Srp. Geogr. Drutva, 9:95-120, Beograd. Gojak, M., 1983., Izvjetaj O radu SO PD Biokovo u 1983., Speleon, 1: 7-8, Makarska. Gojak, M., 1983., Biokovka, Speleon, 1:82-84, Makarska. Grgasovi, T., 1983., Vojnika Osmica, Biokovo, Speleoloki vjesnik, 2:11, Split. Grgasovi, T., 1983., Uz nacrt Krjave II., Speleon, 1: 68-69, Makarska. Grgasovi, T., 1983., Speleoloki logor KS PSH Biokovo'83., Speleon, 1: 70-75, Makarska. Grgasovi T., 1985., Biokovka, Nae planine, 5/6:101-102, Zagreb. Hire, D., 1905., Prirodni zemljopis Hrvatske, 1-721, Zagreb. Hochsmuth, Z., Stibrany, G., Vozarik, P., 1987., Vilimova jama

(A-2) na Biokovu, Speleolog, 32/33:25-27, Zagreb. Host, J., (1802., 1993.): Botaniki put po Istri, Kvarnerskim otocima i Dalmaciji, zapoet 14. kolovoza 1801. a dovren 6. kolovoza 1802. (Viaggio botanico nell'lstria, Isole del Ouarnero, e nella Dalmazia, incominciato il di 1 d' Agosto 1801 e terminato il di 6 d' Agosto 1802), Transkribirao i preveo, biljeke i studiju napisao te kazala izradio Kreimir vrljak, Matica Hrvatska, 1-296, Rijeka. Jali, B., 1983., Novo otkrie u Pretnerovoj jami kod Lokve na Biokovu, Nae planine, 11/12:280, Zagreb. Jali, B., 2001., Prilog povijesti speleolokih istraivanja Biokova, Speleolog, 46/47:53-57, Zagreb. Jali, B., 2005., Spilja Drinova II - novo nalazite piljskog medvjeda (Ursus spelaeus Blum.) na Biokovu, Speleolog, 52:47-50, Zagreb. Jelini, I., 2003., Amfora - najdublja jama Biokova, Speleozin, 16:4-6, Karlovac. Jurii, K., 1995., Nazivi planine Biokova kroz povijest, Makar sko primorje, 2: 101-111, G M M , Makarska. Klari, Z., 1983., Biokovo - specifian speleoloki lokalitet., Speleon, 1:64-65, Makarska. Klari, Z., 1985., Jama Biokovka (Voac na Biokovu), Speleo log, 30/31:27-28, Zagreb. Lackovi, D., 2002., Amfora-najdublja jama Biokova, Hrvatski Zemljopis, 62:8, Zagreb. Lackovi, D., Japundi, S., Krizmani, K., 2006., Tragom piljskog medvjeda, Katalog izlobe, G M M , Makarska. Lackovi, D. & Baki, D., 2001., Speleoloko istraivanje i stvaranje arhive (Inventarizacija) dubokih jama Parka pri rode Biokovo - Izvjee sa speleolokog istraivanja jame Amfora u Parku prirode Biokovo, Elaborat, 1-16. Lackovi, D. & Baki, D., 2003., Speleoloko istraivanje Jama Amfora u 2002. godini, Subterranea Croatica, 1:3-9, Karlovac. Lali, V., 1926, pilja Vilenjaa u Biokovu, Priroda 16/6:56, Zagreb. Lali, T 1983., Krjava II., Speleon, 1:66-67, Makarska. Maga, N., Marini, S. Banek, ., 1979, Tuma Osnovne geoloke karte SFRJ, list Ploe, 1:100 000, Beograd. Malez, M., 1966., Paleontoloka i speleoloka istraivanja u 1964. godini, Ljetopis JAZU, 71:267-284, Zagreb. Malez, M., 1967., Donjopleistocenska fauna kotane bree kod sela Dubci u Dalmaciji, Rad JAZU, 345, Zagreb. Malez, M., 1971., Kvartargeoloka, paleontoloka i speleo loka istraivanja u 1969. godini. Ljetopis JAZU, 7 5 : 3 9 9 410. Malez, M., 1981., Fosilni vertebrati na podruju Biokova, Acta Biokovica, 1:39-70, Makarska.

SPELEOLOGIJA

71

Marini S., Maga, N. i Benek, ., 1977., Osnovna geoloka karta SFRJ, list Ploe, 1:100 000, Beograd. Ozimec, R., 2004, Iskopani piljski medvjedi na Biokovu, Subterranea Croatica, 3 : 7 0 - 7 1 , Karlovac. Ozimec, R., 2004a: Biokovski ledari (Die Eisarbeiter vom Biokovo), EuroCity, 2 /2004:19, Zagreb. Ozimec, R., 2004b: Spilje i jame na Biokovu - Golem i dugo trajan posao za speleologe (Hohlen und Grotten in Biokovo-Gebirge - Eine umfangreiche und lange dauernde Aufgabe fur Hohlenforscher), EuroCity, 12/42:62-63: 6 6 67, Zagreb. Ozimec, R., 2004c: Breljanska vrulja (Die unterseeische Susswasserquelle von Brela), EuroCity, 12/42:64, Zagreb. Ozimec, R., 2004d: piljski medvjedi na Biokovu (Der BiokovoHohlenbar), EuroCity, 2/2004:19, Zagreb. Ozimec, R. & Jali, B., 2002.: Pregled biospeleolokih istrai vanja na podruju Parka prirode Biokovo: 1-55, Struni elaborat, Hrvatsko Biospeleoloko Drutvo - Hrvatski pri rodoslovni muzej, Zagreb. Ozimec, R., Re, D., Glava, I. & Rade, P., 2007., Jama Zeica (-355 m), Subterranea Croatica, 8:3-7, Karlovac. Penecke, K.A.&MGIIer, J., 1907,KoleopterologischeErgebnisse einer Sammelreise nach Dalmatien im Sommer 1905., Zoologische-botanische Geselschaft, 57:1-19, VVien. Petricioli, D., 1995., Jama za Pietom, Zbornik radova Priro doslovna istraivanja Biokovskog Podruja, Ekoloke monografije 4: 93-99, Zagreb.

Petricioli, D., 1995., Jama za Pietom, Velebiten, 22:6-10, Zagreb. Puhari, I., 1990., Biokovo - planina i planinarstvo, 1-275, Makarska. Raa, T., 1982., Ponovo u Jami pod Kamenitim vratima, Nae planine, 1:38-39, Zagreb. Rai, V., Ahac, A. i Pape, J., 1976., Osnovna geoloka karta SFRJ, list Imotski, 1:100 000, Beograd. Rogli. J.. 1935, Biokovo, Geomorfoloka ispitivanja, Posebno izdanje Srpskog geografskog drutva, 18, 1-96, Beograd. Rukavina, D., 1983., Biokovo i klimatska zbivanja u pleistocenu, Acta Biokovica, 2:111-122, Makarska. Stossich, A., 1875., Salita sul M o n t e Biocovo in Dalmacia, Bolletino della Societa Adriatica di Scienze Naturali in Trieste, 1/7:285-302, Trieste. Supii, Z., 1981., Prilog poznavanju speleolokih objekata na podruju Biokova (Sr. Dalmacija), 8. Jug. Spel. Kongr.: 113-118, Beograd. Stibranv, G., 1985., Biokovo'84., Speleoforum, 4:43^14, Brno. Stibrany, G., 1986., Jugoslavia'85., Speleoforum, 5:55-56, Brno. Visiani, R., (1826., 1978.), Ogled dalmatinskog bilja (Stirpium Dalmaticarum Specimen), akavski sabor, 1-207, Split. XXX, 1964., Speleoloko Drutvo Hrvatske, prvi decenij rada 1954.-1964., 1-15, Zagreb. XXX, 1997., 20 godina speleologije u Makarskoj (19771997.), Katalog izlobe, G M M , Makarska.

upske pilje, foto: R. Ozimec

BIOKOVO

72

gljive,

liaji

R O M A N OZIMEC

Gljive, liaji, alge mahovine Biokova

izrazite no i bioloke raznolikosti i B i o k o v a te su, n a d a j m o se, ujed poticaj i s t r a i v a i m a za budua istraivanja.

OK su vie biljke, p a p r a t (Pteridophvta) (Spermatophyta)

njae

sjemenjae

Biokova relativno dobro istra e n e , gljive, alge, liaji i m a hovine daleko su slabije poz niim nate. Donedavno su te skupine organizama smatrane biljkama, m e u t i m m o d e r n a je s i s t e m a t i k a d a n a s b i t n o izmije n i l a to t r a d i c i o n a l n o g l e d i t e i r a z v r s t a l a ih a k u e t i r i car s t v a . Gljive su s v r s t a n e u car stvo gljiva ( R e g n u m F u n g i ) , d o k s u a l g e (Algae) podijeljene u dva carstva. danas Modrozelene alge (Cvanobacteria) bakterija smatramo bakterija d o k s u sve Bukovae, Sv. Jure, foto: R. Ozimec

O g r o m n o biokovsko carstvo gljiva

Na va, Biokovu je stotinjak trenutano vrsta glji utvreno

v j e r o j a t n o t e k koji promil

od pretpostavljenoga ukupnog broja. Ovdje m o e m o o e k i v a t i i z n i m n o veliku b i o r a z n o l i k o s t gljiva, poevi od e u m e d i t e r a n skih vrsta proirenih ak i na primorskoj padini, vrsta p r e k o s u b m e d i t e r a n s k i h n a z a g o r s k o j , sve d o kontinentalnih u bukovim nove za visokoplaninskih umama i jelovim na biokovskoj z a pojedine gljiva

m a , pa su u s k l a d u s t i m s v r s t a n e u c a r s t v o (Regnum Prokarvotae), ostale alge s v r s t a n e u carstvo p r o t i s t a ( R e g n u m P r o t o c t i s t a ) . Liaji ( L i c h e n e s ) s u e k o l o k i p o j a m i i n e z a j e d n i c u gljiva s m o d r o z e l e n i m b a k t e r i j a m a ili z e l e n i m a l g a m a ( C h l o r o p h v t a ) , a jedi no su mahovine (Bryophyta), uz papratnjae (Pteridophvta) i sjemenjae ( S p e r m a t o p h v t a ) , ostale u carstvu biljaka (Regnum Plantae). U n a t o t o m u to su istraivanja tih skupi n a n a Biokovu, jo polovicom primjerice mahovina, stoljea, danas, poela 19. poetkom

z a r a v n i . M e u n j i m a m o e m o o e k i v a t i i svojte znanost, specijalizirane e n d e m i n e biljke i s t a n i t a . Znanstveno istraivanje carstva ( F u n g i ) n a B i o k o v u zapoinje t e k k r a j e m 20. stoljea, k a d p o j e d i n a n e n a l a z e gljiva u spi ljama rijal list Biokova, obrauje za gljive u caves, ali i izvan njih sakuplja i fotografira R o m a n O z i m e c . zagrebaki mjeinarke, radu S a k u p l j e n i mate mikolog, Neven on u specija Matoec. 1999., a Cordyceps in asopisu Cordyceps lepti-

2 1 . stoljea, t e k s e n a z i r e njihovo b o g a t s t v o . K a o r a z l o g slabije i s t r a e n o s t i u p r v o m e r e d u moemo istaknuti nedostatak strunjaka, kako d o m a i h e n t u z i j a s t a koji b i s a k u p l j a l i m a t e r i j a l , tako i s t r a n i h specijalista, p r o v o d e vrlo prikaz zato i istraivanja BIOKOVO sporadino tek kratki rezultata, ili te se istraivanja nikako. daju Ovaj j e naznaku dosadanjih

P r e l i m i n a r n i r e z u l t a t i objavljeni su opseniji riverae Croatian Observations 2001. (Clavicipitales, tiskanom

Ascomycotina)

Natura Croatica. Za s p e l e o l o k e o b j e k t e Biokova u t v r e n a je e n t o m o p a r a z i t s k a gljiva riverae, koja parazitira na troglofilnim

pregled koji

74

Gljive iz roda plosnatica (Collybia sp.) na eeru, pilja Podrum u Podgori, f o t o : R. Ozimec Sunanice (Macro/epiota sp.), Sarana, foto: R. Ozimec rima iz r o d a Triphosa, od kojih na Biokovu Koliko j e z a b i o l o k u r a z n o l i k o s t B i o k o v a vano dranje i ispaa stoke, pokazuje vrijedan n a l a z i z 1999., k a d m a t e r i j a l gljiva n a B i o k o v u zajedno sakupljaju S a n j a G o t t s t e i n M a t o e c i R. O z i m e c . Na podruju sela B a s t u t v r e n a je iznimno rijetka fimikolna gljiva Poronia punctata, koja najee r a s t e na konjskoj b a l e zi, a l i i n a b a l e z i d r u g i h p r e i v a a . P r v i n a l a z t e f i m i k o l n e v r s t e z a m i k o f l o r u H r v a t s k e , koja j e u m n o g i m z e m l j a m a E u r o p e n a crvenoj l i s t i k a o i z u m r l a ili k r i t i n o u g r o e n a , objavljen j e GLJIVE, A L G E Rijetka fimikozna gljiva Poronia punctata, Bast, foto: R. Ozimec Judino uho (Auricularia auricula-judae) na orahu, Bast, foto: R. Ozimec dolaze T. dubitata i T. sabaudiata. N a i m e , z i m i ti leptiri iz porodice g r b i c a ( F a m . G e o m e t r i d a e ) prezimljuju, o d n o s n o h i b e r n i r a j u u s p i l j a m a i pri tome na n j i m a dolazi do k o n d e n z a c i j e v l a g e i stvaranja v o d e n i h kapljica. A k o s p o r a te p a r a zitske gljive p a d n e na kapljicu, proklije, razvije micelij koji p r o r a s t e i doslovce pojede svoje ga domaina, l e p t i r a . K o n a n o se na l e p t i r u razviju s t r o m e s p e r i t e c i j i m a ( s i t n a k r u k o l i k a plodita) u k o j i m a n a s t a j u a s k u s i . K a d u n j i m a dozore a s k o s p o r e , a s k u s i p u c a j u i s p o r e izlijeu u spilju s p r e m n e n a p a s t i n o v e r t v e .

75

Parazitska gljiva Cordyceps riverae na leptiru Triphosa dubitata, foto: R. Ozimec

Halucinogena gljiva Panaeolus sphinctrinus na balezi magarca, Bast, foto: J. Rodi-Ozimec

2000. Poronia i

radu punctata oko

The

endagered (Xylariales,

European

species

Ascomjcotina),

still alive and voell in Croatia. Na b a l e z i k o n j a magaraca Basta gljiva n a e n a j e jo j e d n a Panaeolus sphinctrinus, vrlo zanimljiva

p o z n a t a p o h a l u c i n o g e n o m djelovanju s l i n o m LSD-u. N e s t a n a k stoke na Biokovu ugroava o p s t a n a k tih, a vjerojatno i d r u g i h fimikolnih gljiva. Boriar (Suil/us sp.) ispod borova, Bast, foto: R. Ozimec

Biokovski vrganji i bukovae

p r v o s u s t a v n o i s t r a i v a n j e mikoflore B i o k o v a n a Od 2001. Biokova, pri biospeleolokom istraivanju Hrvatskoga biospeleolokog 1 6 l o k a l i t e t a . M a t e r i j a l gljiva s a k u p l j a j u s t u d e n t i biologije: A n a B a r e i , I v a n a K u a n , A n a S u d a r i Lidija V u k o v i . U t v r e n o je 60 vrsta, od ega 48 iz odjeljka m j e i n a r k i (Ascomvcota) i 12 iz odjeljka s t a p a r a ( B a s i d i o m v c o t a ) . Iz s k u p i n e mjeinarki u t v r e n i su nalazi brojnih kserotolerantnih koliinu vlage, gljiva, manje osjetljivih na to im omoguuje o p s t a n a k i (Peziza sp.) lanovi

d r u t v a ( H B S D ) s a k u p l j a j u i m a t e r i j a l gljiva, u p r v o m e r e d u iz spilja i j a m a , a l i i i z v a n njih. Istie se n a l a z smrka (Morchella sp.) koji je iz t r i d e s e t a k m e t a r a duboke j a m e na podruju Kaoca sakupila J a n a B e d e k t e n a l a z bukovaa (Pleurotus sp.) n a s r u e n o m d e b l u b u k v e , n e p o s r e d n o i s p o d n a j v i e g v r h a Sv. J u r e (1762 m ) . U lipnju 2 0 0 2 . u o k v i r u i s t r a i v a k o g k a m p a s t u d e n a t a biologije i z u d r u g e B I U S p r o v e d e n o j e BIOKOVO

tijekom s u n o g a ljetnog razdoblja. N e k e v r s t e iz r o d a z d j e l i a r k i i h r a k a (Helvella sp.) poinju r a s t i na junoj,

76

primorskoj p a d i n i ve oko N o v e g o d i n e , a u proljee slijede smreci (Morchella sp.) i druge zdjeliarke. O d s t a p a r a s u n a B i o k o v u p r i s u t ne brojne m i k o r i z n e gljive, koje r a s t u u sim biozi s v i i m b i l j k a m a , a l i i s a p r o t r o f n e gljive, koje se k o r i s t e m r t v o m o r g a n s k o m t v a r i . vrste iz rodova pravih vrganja (Boletus Iz porodice v r g a n j e v k i ( B o l e t a c e a e ) u t v r e n e s u sp.), (Suillus barunovaca (Xerocomus sp.) i b o r i a r a

n a m a Biokova. N a k r k i m b i o k o v s k i m l i v a d a ma este su p u h a r e (Lvcoperdaceae), posebno iz na rodova Bovista na i Ljcoperdon. mogu Ve na samu obino U Novu godinu uha primorskoj (Auricularia padini,

stablima oraha,

s e vidjeti p l o d i t a auricula-judae).

Judinog

u m s k i m s a s t o j i n a m a Biokova brojne su vrste iz p o r o d i c e v i t e z o v k i ( T r i c h o l o m a t a c e a e ) iz r o d a vitezovki krivonoki bukovim masovno jedna zi od (Tricholoma (Pleurotus) deblima sp.), na kruoliski starim (P. i (Lepista sp.), p l o s n a t i c a (Collybia sp.) i d r u g e . Iz r o d a sruenim katkad inae Iz biokovske gljiva zaravni ostreatus), na

sp.), koji su b r o j n i uz sve b i o k o v s k e b o r o v e . U jesen uz b o r o v e v i i h dijelova B i o k o v a m a s o v no raste borov avli (Chroogomphus dijelova rutilus). Biokova uku i U bukovim mlijenica sna umama viih a

dolazi b u k o v a a najuzgajanijih pasji

dolazi n e k o l i k o v r s t a k r a s n i c a (Russula sp.) i (Lactarius sp.), izvanredno krvotona rujnica (Lactarius sanguifluus)

svijetu.

p o r o d i c e s t r a k a ( P h a l l a c e a e ) n a B i o k o v u dola zanimljiv strak (Mutinus caninus) n a e n na podruju S a r a n a a .

najvie u z p r i m o r s k i b o r n a p r i m o r s k i m p a d i

Gljive iz skupine mjeinarki (Ascomycota) na ljusci oraha, Spilja u Bastu, foto: G. Poli

Gljiva iz porodice puhara (Lycoperdaceae), Sarana, foto: R. Ozimec GLJIVE, ALGE

77

Liaji - pokazatelji istoe okolia

L i h e n o l o k i m a t e r i j a l p r v i j e n a B i o k o v u is traivao i sakupljao austrijski botaniar J u l i u s B a u m g a r t n e r p o e t k o m 20. stoljea, a s a k u p ljeni materijal obradio je beki lihenolog obja Alexander Zahlbruckner. Rezultate

vrstu ljaju

Collema makarski

poljcarpon

corcyren.se. fra Jure

Prilikom Radi i

t e r e n s k i h b o t a n i k i h i s t r a i v a n j a , liaje s a k u p botaniari sestra Marija E d i t a oli, a sakupljeni mate rijal o b r a u j e z a g r e b a k i l i h e n o l o g A n a m a r i j a P a r t l . O d 2 0 0 1 . liaje s a k u p l j a R o m a n O z i m e c u s k l o p u b i o s p e l e o l o k i h i s t r a i v a n j a koje pro vodi H B S D n a Biokovu, a m a t e r i j a l p r e u z i m a n a o b r a d u osjeki l i h e n o l o g S i n i a O z i m e c . D o s a d a j e z a Biokovo p o z n a t o 5 3 svojta liaja iz 16 p o r o d i c a i 23 r o d a , t e k n a z n a k a b o g a t s t v a t e s k u p i n e j e r j e s a m o i z Dalmacije p o z n a t o oko 8 0 0 svojta. Liaji s u n a m vrlo vani ekoloki i n d i k a t o r i jer ne podnose zagaenje zraka. Veina je biokovskih vrsta epilitina, o d n o s n o r a s t u n a v a p n e n a k i m s t i j e n a m a , ali b r o j n i su i e p i f i t n i liaji, koji d o l a z e na biljka ma, odnosno na kori drvea. Na stijenama Na iznad Brela n a e n a je i opisana endemina podvrsta ljekoviti Verrucaria parmigera liaj plunjak biokovensis. s t a b l i m a i o t p a l i m g r a n a m a jo z a snijega r a s t e (Lobaria pulmonaria),

vljuje u r a d o v i m a iz Vorarbeiten Na ste osnovi objavljuje zu tog 1939. einer opis

1907. i 1919., u o k v i r u Flechtenflora nove, Dalmatiens. Servit podvr djelu Fran

b r o j n i h p r e d - r a d n j a z a p o p i s liaja D a l m a c i j e : materijala parmigera Miroslav endemske U 1953.

Verrucaria

biokovensis.

Prodromus flore liaja Jugoslavije iz a Murat Murati znanstvene

K u a n daje p r e g l e d liaja t a d a n j e J u g o s l a v i j e , 1 9 8 1 . i z t o g djela izvlai Tijekom p o d a t k e za Biokovo i objavljuje u p r v o m s v e s k u p u b l i k a c i j e Acta Biocovica. 1968. m a t e r i j a l liaja n a p o d r u j u B r e l a s a k u plja s l o v a k i l i h e n o l o g I v a n P i u t , koji u t v r u j e

Epilitini liaj, ulaz Samogorske pilje, upa foto: R. Ozimec BIOKOVO Epilitini liaj, Bast, f o t o : R. Ozimec

78

n e k a d cijenjen k a o lijek za t u b e r k u l o z u . U lihenoflori B i o k o v a i s t i u se b r o j n e svojte iz rodo va Verrucaria, Collema, Leptogium, Pannaria,

Peltigera, melia, druge.

Lecidea,

Pertusaria,

Lecanora, Phjscia

Pari

Protoblastenia,

Caloplaca,

Liaj plunjak (Lobaria pulmonaria), Osiine, foto: J. Rodi Ozimec

Epilitini liaj, Bast, foto: R. Ozimec. GLJIVE, A L G E

79

Na ledu i u stijenama
Alge (Algae) s u d o s a d a n a p o d r u j u B i o k o v a istraivane gdje dolaze postojeim posebno Na s a m o u o k v i r u i s t r a i v a n j a liaja, u zajednici s na gljivama. Biokovu na kori Prema moemo drvea. stanitima, koji

b i o k o v s k i m l o k v a m a i b u n a r i m a d o l a z e slatko vodne p l a n k t o n s k e alge te alge slatkovodnog bentosa. F l o r u m a h o v i n a p r v i j e 1 8 6 1 . n a B i o k o v u is traivao austrijski botaniar S. M. Sardagna, o emu izvjetava u radu Ein Ausflug conferta. nach Au Biocovo in Dalmatien. Uz o s t a l o vie bilje za Bio kovo navodi mahovinu Grimmia strijski briolog J u l i u s B a u m g a r t n e r sakuplja p o e t k o m 20. stoljea n a B i o k o v u m a h o v i n e , u p r v o m e r e d u r a z r e d m a h o v a j e t r e n j a r a (Classis Hepaticae). beki skih Sakupljeni Victor materijal Schiffner obrauje 1906., a specijalist mahovina:

oekivati r a z n o v r s n e zelene alge (Chlorophvta), epifite, dolaze biokovskim stijenama rastu epilitine

silikatne alge (Bacillariophvta), a u t l u brojne z e l e n e , s i l i k a t n e i z l a t n e ( C h r y s o p h y t a ) alge. N a B i o k o v u m o e m o o e k i v a t i vrlo zanimlji ve endolitine alge, koje ive u zatvorenim u p l j i n a m a v a p n e n a k i h stijena, z a t i m alge u p i l j a m a i j a m a m a t e s k u p i n u k r i o f i l n i h alga, koje se r a z v i j a j u na p o v r i n i snijega i l e d a , a e s t o s u j a r k i h boja j e r s a d r e p i g m e n t e . U

o p s e n o 1916. u s u s t a v n o m p r e g l e d u d a l m a t i n Hepaticae godina Baumgartnerianae 20. stoljea maarski dalmaticae. Tridesetih

floru mahovina

Biokova

istrauje

Zid pilje u Bastu prekriven zelenim i utim algama, foto: G. Poli BIOKOVO

80

briolog taniar

Janos Ivo

Szepesfalvv U iz 1955.

te

hrvatski Prodromus

bo flore

Riccia,

Lophozia,

Plagiochila,

Scapania

druge.

Horvat.

djelu

Mahovine Kao

sakupljaju buduih

makarski istraivanja

botaniari mogu se

briofita Jugoslavije

Zinka

Pavleti

fra J u r e R a d i i s e s t r a M a r i j a E d i t a o l i . rezultat o e k i v a t i b r o j n e n o v e svojte m a h o v i n a z a floru Biokova, na lja. Mahovina iz skupine pravih mahova (Musci), Jujnovii, Kozica, foto: R. Ozimec a posebnu pozornost treba obratiti iz dubokih vrtaa na blokov mahovine

daje c j e l o k u p a n p r e g l e d flore m a h o v i n a , a za Biokovo 23 svojte m a h o v i n a iz 11 p o r o d i c a i 16 rodova. a k 1 9 v r s t a p r i p a d a r a z r e d u m a h o v a jetrenjara ( C l a s s i s H e p a t i c a e ) , d o k j e z a r a z r e d pravih m a h o v a ( C l a s s i s M u s c i ) u t v r e n o s a m o etiri svojte. I s t i u se b r o j n e v r s t e iz r o d o v a

skoj z a r a v n i , k a o i u l a z n i h dijelova j a m a i spi-

GLJIVE, A L G E

81

PRILOZI
A. Popis liaja Biokova (prema F. Kuan, 1953., dopunjeno)
Porodica Verrucariaceae Verrucaria Verrucaria Verrucaria Verrucaria Verrucaria dolomitica marmorea parmigera parmigera dafourri (Mass.) (Scop.) (Strn.) biokovensis Dc. (Ach.) (Ram.) Ser.

Leptogium Leptogium Parmeliella Pannaria Pannaria Lobaria Solarina Nephroma Peltigeria Peltigera Peltigera

lichenoides saturninum saubinetti leucosticta rubiginosa pulmonaria saccata canina rufescens scutata (L.)

(L.) (Dicks.) (Mont.) Tuck (Thunbg.) (L.)

Porodica Pannariaceae

Porodica Strictaceae Porodica Peltigeraceae lusitanicum (L.) (Wirss.) (Dicks.) Schaer. Ach. (Wulf.) (Weiss.) Schaer.

Porodica Deramatocarpaceae Dermatocarpon Encephalographa Gjalecta ulmi Collema Collema Collema herpaticum cerebrina (Sw.) Zahlbr. (Lightf.) (Sw.) corcyrense Porodica Graphidaceae Porodica Gvalectaceae Porodica Collemaceae vespertilio rupestre poljcarpon

Porodica Lecideaceae Lecidea jurana Lecidea Lecidea Lecidea parasema lurida

sanguineoatra (Dill.) calcareum pertusa wulfeni (L.) Dc.

Rhisocarpon Pertusaria Pertusaria

Porodica Pertusariaceae

Vrganj kovara (Boletus luridus) na mahovini, ulaz Samogorske pilje, upa, foto: R. Ozimec

BIOKOVO

82

Porodica Lecanoraceae Lecanora Lecanora Lecanora Parmelia Parmelia Parmelia Parmelia Parmelia Parmelia calcarea calcarea glabrata physodes tubulosa furfuracea acetabulum glabra saxatilis (L.) opeographoides (Ach.) (L.) (Schaer.) (L.) (Neck.) (Dc.)

Caloplaca Caloplaca Caloplaca Caloplaca Xanthoria Buellia Rinodina Physcia Physcia Phjscia (Dc.)

agardhiani haematis nubigena fulgens parietina

(Fw.) (Chaub.) (Krmph.)

(Sw.) (L.)

Porodica Parmeliaceae

Porodica Theloschistaceae Porodica Buelliaceae dubjana bischoffi hispida venusta ciliaris (Hepp.) (Hepp.)

(Schaer.) (L.) (Web.)

Porodica Phvsciaceae (Schreb.) (Schreb.) (L.) (Ach.) pulverulenta

Porodica Caloplacaceae Protoblastenia Protoblastenia imersa incrustans

Anaptyscia

Pasji strak (Mutinus caninus), Sarana, foto: R. Ozimec BIOKOVO

84

B. Popis mahovina Biokova (prema Z. Pavleti, 1955.)

2. C l a s s i s H E P A T I C A E (jetrenjae) - 7 porodica, 12 r o d o v a , 19 v r s t a Porodica Ricciaceae Riccia leuieri Schiffner, 1906. m o d a opi sana s Biokova Riccia sorocarpa Bischoff, Porodica Marchantiaceae Reboulia hemisphaerica (L.) R a d d i , Neesiella rupestris ( N e e s ) Schiff, Fagetella conica C o r d a , Preissia Pellia commutata fabbroniana Porodica H a p l o l a e n e a e Raddi, 1820. Porodica Lophozia Plagiochila Plagiochila Epigonantheae mulleri pumila asplenioides asplenioides Nees, minor humilis 1916. 1903. Lindb., Nees 1829. 1838. Nees, 1818. 1893. 1835. Riccia raddiana Lev. i J a c k , 1 9 1 8 .

Pedinophyllum 1874.

interrruptum

(Nees)

Lindb.,

Porodica Scapanioideae Scapania Rabenh., Scapania calcicola (Arn. I P e r s . ) I n g h a m , 1904. Scapania aspera B e r n e t , 1888. 1835. Porodica Madothecoideae Madotheca cordeana ( H u b . ) D u m . , Porodica Jubuleae 1835. Frullania dllatata (L.) D u m . , aeauiloba dentata Gott. I

3. C l a s s i s M U S C I ( p r a v i m a h o v i ) 4 p o r o d i c e , 4 roda i 4 vrste Porodica Dicranaceae Dicranum scoparium (L.) H e d w . , Porodica Porodica Philonotis Grimmiaceae 1821. 1864. Lindb., 1872. Bartramiaceae alpicola J u r . , Grimmia conferta F u n c k . , 1782.

Lophozia barbata ( S c h m i d . ) D u m . , 1 8 3 5 . Lophozia badensis ( G o t t s c h e ) Schiff.,

Porodica Hvlocomiaceae Hylocomlum proliferum (L.)

ljemovka (Mycena sp.), kod izvora Smokvan u Bastu, foto: R. Ozimec GLJIVE, ALGE

85

LITERATURA

Horvat, I., 1941., Istraivanje vegetacije Biokova, Orjena i Bjelanice, Ljetopis JAZU, 53:163-172. Kuan, R, 1953., Prodromus flore liaja Jugoslavije, Pos. Izd. Odjela za prir. Nauke JAZU, Knjiga 2:1-595, Zagreb. Matoec, N., Kuan, I. & Sudar, A., 2005., Preliminarno istraivanje gljiva u Parku prirode Biokovo, Zbornik istra ivakih radova BIUS u PP Biokovo, 58-66. Matoec, N., 2000., The endagered European species Po ronia punctata (Xylariales, Ascomycotina), still alive and well in Croatia, Natura Croatica, 9/1:35-40, Zagreb. Matoec, N. & Ozimec, R., 1999., Observations on Cordvceps riverae (Clavicipitales, Ascomvcotina) in Croatian caves, Abstracts of Int. Symp. of Biospeleogy:96, Makarska. Matoec, N. & Ozimec, R., 2 0 0 1 . , Observations on Cordyceps riverae (Hypocreales, Ascomycota) in Croatian caves, Natura Croatica, 10/3: 197-206, Zagreb. Murati, M., 1981., Pregled lihenolokih istraivanja na Bio kovu, Acta Biokovica, 1:147-152, Makarska. Ozimec, R., 2007., Gljive, alge, liaji i mahovine Biokova (Pilze, Algen und Flechten des Biokovo: Fungi, algae, lichens and mosses of the Biokovo Mountain; Houby, rasy, liejniky a mechy hory Biokovo), Zagreb. Pavleti, Z., 1955., Prodromus flore briofita Jugoslavije, Pos. Makarska rivijera info, 7:14-15,

Izd. Odjela za prir. Nauke JAZU, Knjiga 3:1-578, Zagreb. Piut, I., 1971., Interessante Fleuchtenfunde aus Mittel-und Sudosteuropa, Fragmenta Balcanica, 8/19:165-169. Sardagna, M. R., 1861., Ein Ausflug nach Biocovo in Dal matien, Osterr. Botan. Zeitschr., 177. Schiffner, V., 1906., Die bisher bekannt gevvordener Lebermoosen Dalmatiens, nebst Beschreibung und Abbildung von zvvei neue Arten, Verh. zool.-bot. Gess., 4/5:271-273, VVien. Schiffner, V., 1916., Hepaticae Baumgartnerianae dalmaticae 1, Osterr. Botan. Zeitsch., 4 6 : 1 - 2 1 , VVien. Servit, M., 1939., Lichenum sectionis Verrucaria sphinctrina revisio critica, Beihefte Bot. Centralbl., 59B:113-168. Szepesfalvy, J., 1931., Adatok Del-Dalmacia moharflorajahozZur Moosflora Suddalmatiens, M a g . Bot. Lapok, 30:137146. panja, M., 2005., Gljive priobalja, Agroknjiga, Mediteranska poljoprivredna knjiga, 3 : 1 - 1 1 1 . Zahlbruckner, A., 1907., Vorarbeiten zu einer Flechtenflora Dalmatiens IV. Und V., Osterr. Botan. Zeitsch., 57:19-30; 65-73; 389-400. Zahlbruckner, A., 1919., Vorarbeiten zu einer Flechtenflora Dalmatiens VII., Osterr. Botan. Zeitsch., 68:60-77; 148165; 237-253; 279-326.

BIOKOVO

86

biljni svijet

VLADIMIR HRSAK & ANTUN ALEGRO

Biljni svijet

Biokova
Biokovo 1827. istrauje MuciusRittervonTommas i n i , p o z n a t i i s t r a i v a istar s k e flore. a k i s a s k i k r a l j , pasioni rani kovo. botaniar Njegovo Friedrich putovanje i A u g u s t , 1 8 3 8 . i s t r a u j e Bio r e z u l t a t e opisao je Bartolom e o B i a s o l e t t o , ljekarnik i

Povijest istraivanja biljnog svijeta Biokova

Z
u jet

BOG svoje ljepote i r a z n o l i k o s t i biljnog i ivo svijeta Biokovo od

tinjskog

d a v n i n a p r i v l a i p a n j u pri rodoslovaca. djelu Viaggio u Istraivanja Fortis 1774., von ali biljni in Dalmazia, svi i Maiestd Istria, Re Dalmazia e Biokovsko zvonce (Edraianthus pumilio), foto: A. Alegro p r v i opisuje A l b e r t o tiskanom botaniar Veneciji prvi

botaniar, del' viaggio Augusto Montenegro, mavera

u djelu Relazione fatto di nella 1838. Sassonia pridella nell' u

ali' anno

Federico

Biokova

istrauje Edler

beki

odvjetnik

objavljenom

Franz

Portenschlag-

Trstu 1841. Na B i o k o v u je u d v a n a v r a t a bio i b o t a n i a r F r a n z P e t t e r , koji svoje n a l a z e objavljuje 1852. u asopisu Regensburger botanische Zeitschrift. Floru Biokova istrauje i M i c h e l l e Sardagna, 0 e m u 1 8 6 1 . objavljuje l a n a k Ein Ausflug auf den Biokovo u in Dalmazien istrauje 1859. in u floru u Osterreichische Alschinger, Biokova, a u asopisu Stolar botanische uitelj rezultate Zeitschrift. Zadru, objavljuje Andreas

- L e d e r m a v e r . O n 1818. p r a t i a u s t r i j s k o g c a r a i caricu na p u t u po Dalmaciji i t o m se prilikom penje n a Biokovo. U m i r e ve 1822., a l i m u djelo Enumeratio plantarum in Dalmatia lectarum p o s m r t n o u B e u 1824. objavljuju prijatelji. U n j e m u , u z p o p i s n a e n i h i opis n o v i h v r s t a , u p o z o r a v a n a v e l i k broj e n d e m a Biokova, p o e m u p l a n i n a postaje p o z n a t a m e u b o t a n i a r i m a . Ve Visiani. Stirpium objavljuje detectae primum te te editae 1824. floru Biokova istrauje objavljuje specimen. in rariores 1826. Ve Dalmatia dalmaticae u uveni djelu 1829. recens nunc

r a d u Botanischer

Ausflug auf den Biokovo Osterreichische

Dalmatien

i b e n a n , profesor b o t a n i k e u P a d o v i , R o b e r t o Rezultate dalmaticarum Plantae 1830. u objavljuje Supplement

botanische

Zeitschrift.

1 pasionirani botaniar Thomas P i t t o n i u l a n k u Pichler und nische Montenegro 1869. 20. u Zeitschrift. stoljea

P i c h l e r is

t r a u j e b i o k o v s k u floru 1870., o e m u pie P. s Reise nach Dalmatien Osterreichische Biokovo bota

Plantae Flora Flora I.

ediciji

(Regensburg), (1842.Supplement i

Poetkom

istrauje

konano uz

Dalmatica

A l o i s T e v b e r , uitelj u osnovnoj koli. On je u vie n a v r a t a o d 1909. d o 1914. bio n a Biokovu. Dio r e z u l t a t a objavljuje 1 9 1 3 . u djelu Beitrag

1852.)

(1872.)

II. (1877.). BIOKOVO

88

Pretpianinska uma bukve, foto: A. Alegro

zur nische 13.

Flora

Osterreichs Na 1914.

Osterreichische s

bota

Zeitschrift.

povratku s m r t n o je

istraivanja, stradao kada

kolovoza

p a r o b r o d Baron Gautsch n a i l a z i na m i n u i t o n e u v o d a m a kod Pule. P r i t o m p r o p a d a sav herb a r s k i m a t e r i j a l koje j e s k u p i o . U 20. stoljeu, i z m e u dvaju s v j e t s k i h r a tova, Biokovo poinju i s t r a i v a t i h r v a t s k i b o t a n i a r i . M e u n j i m a s e istie fitocenolog I v o H o r v a t , koji 1 9 4 1 . u L j e t o p i s u J A Z U objavljuje lanak Istraivanje vegetacije Biokova, Orjena i Bjelanice. U t o m e je r a z d o b l j u Biokovo u z e l o prvu rtvu m e u botaniarima. Na s a m U s k r s 1927. u snjenoj oluji ivot je i z g u b i o m l a d i zagrebaki -ploa. N a k o n 2 . s v j e t s k o g r a t a , Biokovo i s t r a u j e cijeli n i z b o t a n i a r a , n a j v i e F r a n K u a n . U z niz b o t a n i k i h r a d o v a , 1969. u seriji Prirodoslov na ski u istraivanja JAZU, objavljuje te istrauje monograf knjigu Biokovo r a d Biljni pokrov Radovan duem razdoblju Biokova i 1971. botaniar Maksimilijan Mandl. N a m j e s t u pogibije i d a n a s s e n a l a z i s p o m e n istraivanju biljnog svijeta Biokova. Osniva M a l a k o l o k i m u z e j u M a k a r s k o j , p o k r e e a sopis Acta Biokovica u k o j e m zultati prirodoslovnih se objavljuju re Biokova, istraivanja Biokovska jela (Abies sp.), foto: R. Ozimec

t e i n i c i r a p r o g l a e n j e P a r k a p r i r o d e Biokovo. Objavio je cijeli n i z floristikih, t a k s o n o m s k i h i biogeografskih radova te dao pregled biokovske flore z a s e b n o m m o n o g r a f i j o m Bilje Biokova. Floristike, vegetacijske ibiogeografske rado ve o b i l j n o m svijetu B i o k o v a u novije v r i j e m e objavljuju: A n d r i j a e l j k o L o v r i i M l a d e n Rac, Ivo Trinajsti i Zinka Pavleti, Vuki Pulevi, Draena P a p e i Jure Radi, Filip Vilim abi, P a v l e Fukarek, eljko Vrdoljak, e d o m i l i l i i M a r i j a E d i t a o l i t e E r n e s t M a y e r u prvome redu u asopisima Acta Botanica Croatica, Acta Biokovica i Natura Croatica. K a k o Biokovo u svojim v r l e t i m a u v a jo dosta botanikih tajni zasigurno e ga istraivati daljnji n a r a t a j i b o t a n i a r a k a o t o s u 2 0 0 2 . ve poeli s t u d e n t i biologije i z u d r u g e B I U S . BILJNI SVIJET

Biokovo.

Domac

objavljuje

vegetacijska vege Cerinthe

istraivanja u m a dalmatinskoga crnog bora, komparativna zuje da vegetacijska istraivanja endem tacije v r t a a B i o k o v a i d r u g i h p l a n i n a t e doka nedostatno opisani tristis z a s l u u j e s t a t u s s a m o s v o j n e v r s t e . Meu istraivaima treba posebno istaknuti fra J u r u R a d i a , koji vei dio i v o t a posveuje

89

uma crnog bora, foto: A. Alegro

Visokoplaninski travnjak (planinska rudina), foto: A. Alegro BIOKOVO

90

Smokva (Ficus carica) na ulazu pilje Bubnjavae, foto: R. Ozimec

obuhvaa Crni lijer (Lilium martagon cattan/ae), f o t o : R. Ozimec

1 2 7 5 svojta,

t o j e posljedica dalj

njih i s t r a i v a n j a , a l i i d r u k i j e g t a k s o n o m s k o g p r i s t u p a . T o n i s u k o n a n i brojevi j e r s e s t a l n o o t k r i v a j u n o v e v r s t e . U k u p a n broj b i l j n i h v r s t a B i o k o v a ovisi i o t a k s o n o m s k o m s t a t u s u b r o j n i h b i o k o v s k i h e n d e m a , koji se jo i s t r a u j e , k a o i d r u g e b r o j n e h r v a t s k e e n d e m i n e svojte. Flora je p o p i s s v i h b i l j n i h svojta z a b i l j e e n i h n a n e k o m p o d r u j u . N e m o g u e j e n a v e s t i sve biljne v r s t e n a e n e n a B i o k o v u j e r i h i m a p r e vie, pa je p r i k a z a n opi p r e g l e d flore, fitogeografska svojstva te e n d e m i z a m , koji daje toli ku posebnost biokovskoj flori. F l o r i s t i k o b o g a t stvo tog relativno malog podruja te uvjetuje u biogeografski poloaj, geomorfologija, e k o l o k a ralanjenost, aktivnost ljudi zbivanja geolokoj p r o l o s t i . Iako je Biokovo p o h o d i o r e l a t i v n o velik broj botaniara, i s t r a i v a n j a s e p r o v o d e n e s u s t a v n o , kao i u v e e m dijelu H r v a t s k e . P o j e d i n i dijelovi planine i s t r a i v a n i su r a z l i i t i m i n t e n z i t e t o m u razliitim r a z d o b l j i m a . U k u p n a f l o r a B i o k o v a u irem s m i s l u (od C e t i n e do N e r e t v e te od Kozice do Zagvozda), o b u h v a a p r e k o 1 4 0 0 svoj ta. I . K u a n z a u e p o d r u j e B i o k o v a n a v o d i 735 svojta, dok p r e m a J. R a d i u flora B i o k o v a Vrlo j e z a n i m l j i v a b i o g e o g r a f s k a a n a l i z a bio k o v s k e flore p r o v e d e n a s p o m o u svojstva bilja k a koje nije t a k s o n o m s k o . O b i n o s e k o r i s t i m o geografskim flornim elementom (geoelement), naelom po k o j e m s e biljke s v r s t a v a j u

Flora Biokova

na temelju zemljopisne rasprostranjenosti. K a k o j e Biokovo p r i m o r s k a p l a n i n a koja s e n a l a z i u p o d r u j u m e d i t e r a n s k e fitogeografske regij e, u flori n i i h dij elova p l a n i n e r a s t e velik broj vrsta mediteranskoga flornog elementa. Unu t a r njega r a z l i k u j u s e o p e m e d i t e r a n s k i f l o r n i elementi, vrste rasprostranjene uglavnom po cijelom S r e d o z e m l j u , a n e k e i u Aziji ili u j u n o j , m j e s t i m i n o i srednjoj E u r o p i . I s t i u se: a l e p s k i bor ilex), (Pistacia grmolika Izdvaja se (Pinus halepensis), hrast crnika (Quercus smrdljika terebinthus), i dr. brnistra lentiscus), paroga (Spartium trlja junceum), (Pistacia

(Asparagus

acutifolius)

m e d i t e r a n s k o - a t l a n t s k i f l o r n i eleBILJNI SVIJET

91

Krka zeina (Centaurea rupestris), foto: V. Hrak

Crnopjegasta zeina (Centaurea deusta), foto: V. Hrak

Crvenkasta zeina [Centaurea cuspidata), foto: V. Hrak

m e n t , v r s t e koje s u o s i m u S r e d o z e m l j u r a s p r o s t r a n j e n e i n a a t l a n t s k o j obali z a p a d n e E u r o p e . U biokovskoj flori z n a t n o ih je m a n j e od p r e t hodnih. capreolata), angustifolium), losus) i I s t i u se: v i t i a v a d i m n j a a (Fumaria uskolisna bradata crveni Unutar djetelina zob ma (Avena (Scorpiurus (Trifolium barbata), subvil-

n o g e l e m e n t a i m a b i l j a k a koje r a s t u s a m o u dijelu M e d i t e r a n a . Z a p a d n o m e d i t e r a n s k i florni e l e m e n t z a s t u p a u flori B i o k o v a j e d i n o kostrika raica (Brachypodium ramosum). Iston o m e d i t e r a n s k i florni e l e m e n t nije z a s t u p l j e n . liqua), kretski graar primorska crnjua (Coronilla z n a t n o j e broj verticillata), grmoliki

I s t i u se: r o g a (Ceratonia si(Erica cretica),

vlasnatodlakavi druge.

m e d i t e r a n s k o g a flor-

BIOKOVO

92

Primorski ubar ili vrisak (Satureja montana), foto: R. Ozimec

graar uskolisni

(Coronilla kozlinac

emeroides), (Astragalus

draa

(Paliurus

Italije. u Na

One se

su

tu

opstale ovog

zbog dijela

zbivanja Europe.

spina-christi),

bjeluina

(Inula

verbascifolid), angustifolius).

geolokoj njih

prolosti

nadovezuje

balkanski florni

S u b m e d i t e r a n s k i f l o r n i e l e m e n t i n e biljke koje r a s t u u j u n o j E u r o p i , p o d u t j e c a j e m m e d i t e r a n s k e k l i m e . U flori B i o k o v a z a s t u p ljen j e b r o j n i m v r s t a m a : s r e d n j a k r k a v i n a (Rhamnus ovalis), folium), kinja sulanum), canind) i dr. Ilirski florni u e l e m e n t i n e biljke r a s p r o s ilirskoj fitogeografskoj provin intermedia), udikovina (Sorbus arid), pasji merala (Amelanchier latimuirokolisni gladac (Viburnum maklen strupnik (Laserpitium lantana), (Acer

e l e m e n t , koji se n a s t a v l j a dublje u p l a n i ne B a l k a n a i od kojeg je i l i r s k i p o n e k a d t e k o odvojiti. I l i r s k i f l o r n i e l e m e n t d o s t a je brojan na (Aquilegia (Minuartia cjeloviti ski ro Biokovu: Kitajbelov pakujac mijakinjica clandestina), integer), bebijmod lehanova planinski ssp. bebius), petraea), kitaibelii), karanfil travolisna (Dianthus

graminifolia (Dianthus (Sempervivum (Moltkea

monspes-

karanfil lasinje

(Scrophularia

uvarkua ubar buha zeina

schlechani),

(Satureja

subspicata),

Portenlagova portenschlagiana), krka Panieva

tranjene

zvonika

(Campanula (Tanacetum (Centaurea rupestris),

ciji, i r e m p o d r u j u oko J a d r a n s k o g m o r a s Dinarskim planinama, sve do s j e v e r n e

einerariaefolium),

BILJNI SVIJET

93

Jadranska lastavina (Cynanchum adriaticum), foto: A. Alegro

Modri kotrljan [Eryngium amethystinum), foto: J. Raasch

vlasulja kavica dubaac (Euphrasia

(Festuca (Fritillaria (Teucrium illyrica)

panciciana), gracilis), arduinii), i dr.

vitka

koc-

S r e d n j o e u r o p s k i f l o r n i e l e m e n t i n e biljke i n a e b r o j n e u flori H r v a t s k e pa t a k o i Bio k o v a . R a s p r o s t r a n j e n e su n a j v i e u srednjoj E u r o p i , a l i n e k e i i z v a n nje. Najee s u to e l e m e n t i listopadnih mezofilnih u m a , dakle veina naega listopadnog drvea i grmlja: kruka (Aster nunculus Europski (Fagus bra), i dr. A l p s k i f l o r n i e l e m e n t i n e biljke r a s p r o s t r a njene u Alpama, a neke i u drugim visokim p l a n i n a m a E u r o p e . U biokovskoj flori n e m a ih mnogo: umska kozja kostri (Bunium rua (Rosa pendulina), alpigena), doronicum), planin planinska divokozjaki ski koporac Arkto-alpski krv (Lonicera (Senecio alpinum) (Cardamine lijeska (Corylus auellana), divlja reuha zvjezdan (Ra(Pirus piraster), bulbifera), i bellidiastrum), nemorosus) florni sylvatica), glatka lukoviasta rozetasti umski mnoge

Arduinov

ilirska oanica

Na Biokovu postoji i b r o j n a s k u p i n a b a l k a n s k o - a p e n i n s k o g a f l o r n o g e l e m e n t a , bilj k e r a s p r o s t r a n j e n e n a B a l k a n s k o m i Ape ninskom poluotoku. Takva rasprostranjenost posljedica j e p o v i j e s n e , g e o l o k e v e z e i z m e u ta d v a p o l u o t o k a . To s u : m e k i n j a k (Drypis spinosa), liburnicus), argentea), ochroleuca), sericea), ramosissima), incanum), i dr. Ilirsko-junoeuropski florni element ine liburnijski srebrnolisni okriljena svilenasta portenlagija bijela ilirska prenica karanfil trputac upaljka utilovka marulja (Dianthus (Plantago (Corydalis (Genista

abnjak druge. biljke (Ulmus

element gorski

ine brijest

koje gla-

r a s t u n a v e e m dijelu k o n t i n e n t a : b u k v a dvotitka (Biscutella laevigata)

(Portenschlagiella (Marrubium illyrica) (Knautia

biljke i l i r s k e r a s p r o s t r a n j e n o s t i koje o b u h vaaju dio j u n e E u r o p e . T o s u : bijeli g r a b (Carpinus ornus), rupestris), thystinum), nalis) i dr. Pontski f l o r n i e l e m e n t v e z a n j e z a s u h u kli mu kontinenta, uglavnom istone Europe i okolice K a s p i j s k o g m o r a . Biljke p o k a z u j u prilagodbe n a s u u i p o t o m e s u s l i n e m e d i teranskim, t a k o da ih je k a t k a d teko raz dvojiti. glavka gryllus), cialis), tatum). Euroazijski florni element ine biljke ras To su: vija raeljka (Medicago mollis), zeina dubaac (Prunus prostrata), krin (Centaurea (Teucrium mahaleb), medosolsticapipolegnuta orientalis), kamenjarska modri jesenska crni kotrljan aika jasen (Fraxinus (Rhamnus ameautumkrkavina

p l a n i n s k a ljubiica

(Viola alpestris),

(Eryngium (Sesleria

i druge. ras

florni

e l e m e n t i n e biljke

prostranjene (Juniperus la lis), biflora),

u visokim

planinama june ljubica (Gentiana (Vio nivapla med-

E u r o p e i na A r k t i k u . Na Biokovu su: kleica sibirica), snjeni dvocvjetna sranik

planinska vlasnjaa (Helianthemum

(Poa alpina), alpestre), i dr.

ninska guarka sunanica vjetka

(Arabis alpina), uuaursi)

planinska

(Arctostaphylos

(Jurinea

(Chrysopogon

B o r e a l n i florni e l e m e n t veinom je raspros t r a n j e n u sjevernoj E u r o p i i d r u g i m dijelovi ma sjeverne hemisfere. Na Biokovu r a s t u : kopljasta tis), ica), obini dvolisni itd. K o z m o p o l i t s k e biljke proirene su na svim ili n a v i e k o n t i n e n a t a . N a j e e s u specija l i z i r a n e z a o d r e e n i t i p s t a n i t a ili s u k o r o v i i r u d e r a l n e biljke koje p r a t e d j e l a t n o s t ovjeka BILJNI SVIJET (Rumex papratnjaa (Rubus (Polystichum mala (Antennarta lonchikiselica diomalina umski idaeus), bubica

bodljikava pustenasti

acetosella), vranjak pocjep

prostranjene u Europi, ali vie u prednjoj i z a p a d n o j , a n e k e i u srednjoj i istonoj Aziji. U biokovskoj flori i m a ih d o s t a : bije li j a s e n ka (Anthemis tum) i dr. (Fraxinus arvensis), excelsior), trnovita luk obina poljski rua (Allium runjijarmen (Rosa carina(Hieracium pilosella),

kostri

(Senecio

nemorensis), conopsea), bifolium)

(Gymnadenia (Maianthemum

spinosissima),

koritasti

95

nastanjuju (Poljgonum

stanita

koja

stvara obina (Capsella (Sonchus major),

ovjek: loboda bursaasper), zeleni (Cynodon

p r i m o r s k i m p a d i n a m a , t e floru B i o k o v a vezuju u z floru l i s t o p a d n i h u m a e u r o p s k o g a i irega euroazijskog prostora. Osobito su zanimljive u m e jele koje s u r a z v i j e n e m o z a i n o n a visina ma oko 1 0 0 0 m. O n e se u svojem floristikom s a s t a v u istiu c i r k u m h o l o a r k t i k i m i borealnim b i l j k a m a , z a o k r u u j u i t a k o j e d i n s t v e n o s t bio k o v s k e flore j e r n a u d a l j e n o s t i o d n e k o l i k o sto t i n a m e t a r a ve s r e e m o m e d i t e r a n s k e biljke.

o b i n a k o p r i v a (Urtica dioica), kot aviculare), album), torbica svinjak (Plantago uiridis), (Chenopodium githago), pastoris), obini muhar dactjlon) kukolj

dvornik tros (Agrostemma

pastirska otri trputac (Setaria i druge.

zubaca

Zanimljiv je r a s p o r e d t i h flornih e l e m e n a t a d u v i s i n s k o g profila Biokova. U p o d n o j u pla n i n e u z o e k i v a n e m e d i t e r a n s k e florne e l e m e n t e r a s t u k o z m o p o l i t s k e i n e o f i t s k e biljke, podjed nako na primorskom i zagorskom podnoju jakim p l a n i n e . Njihova je pojava uvjetovana

Endemine biljke Biokova

E n d e m i su biljke s m a l i m i o g r a n i e n i m pod rujem rasprostranjenja (arealom). Veliina a r e a l a nije p o v r i n s k i o d r e e n a , a l i j e e n d e m i m a s v o j s t v e n o o g r a n i e n j e a r e a l a i injenica d a t e biljke n e r a s t u nigdje d r u g d j e . N e k i e n d e m i imaju disjunktni areal, odnosno proireni su na b a r e m d v a m e u s o b n o odvojena p o d r u j a , to j e tipino za neke balkansko-apeninske endeme. P o s e b n o s t flori B i o k o v a daje v e l i k broj en d e m s k i h b i l j a k a , n a t o j e u k a z a o jo F r a n z P o r t e n s c h l a g - L e d e r m a v e r p o e t k o m 19. stolje a. Biokovo j e j e d n o o d e n d e m i n i h s r e d i t a u Hrvatskoj, podruje posebno velike koncen tracije endeminih i subendeminih biljnih svojta, za t o postoji vie r a z l o g a . P r v i je izo lacija od s u s j e d n i h p o d r u j a , koja je p r e d u v j e t za i z r a e n i e n d e m i z a m . Biokovo je, u o d n o s u na druge dinarske planine, relativno izoli r a n a planina, s p r i m o r s k e s t r a n e m o r e m , a sa zagorske relativno irokom nizinom. Drugi je r a z l o g i z r a e n i reljef Biokova, koji o m o g u u j e razliite tipove i stanita, posebnih edafskih, klimatskih mikroklimatskih karakteristi

l j u d s k i m u t j e c a j e m , koji j e n a l a k o d o s t u p n i m n i i m p a d i n a m a s t v o r i o n i z s t a n i t a (rubovi c e s t a i p u t o v a , d v o r i t a , v r t o v i , m a s l i n i c i , vino g r a d i itd.) koja o m o g u u j u n a s e l j a v a n j e b i l j a k a nekonkurentnih na prirodnim stanitima. S t i j e n e i t o i l a p r i m o r s k i h p a d i n a u p o j a s u od oko 6 0 0 - 1 0 0 0 m i m a j u velik u d i o j a d r a n s k i h i d a l m a t i n s k i h e n d e m a t e s t e n o e n d e m a Biokova. P u k o t i n e n e p o m i n i h i pominih stijena vrlo su ekstremna stanita s posebnim lokalnim nepromijenje ekolokim uvjetima, uglavnom

n i m kroz duga v r e m e n s k a razdoblja. Zato ine s k l o n i t a (refugije) s v o j e v r s n e v r e m e n s k e k a p s u l e , koje u v a j u s t a r e i u s k o r a s p r o s t r a n j e n e biljne svojte. S u m e c r n o g b o r a koje s e pojavljuju n a 1 2 0 0 1400 m t e r c i j a r n i su r e l i k t , l o k a l n i i z o l i r a n i o s t a c i u m a c r n o g b o r a koje s u d o pojave lede n o g d o b a inile z a t v o r e n i p r s t e n oko cijelog Sredozemlja i o s t a t a k su s t a r e predledenodobne e u r o p s k e flore. U n j i m a su o u v a n i b r o j n i i l i r s k i florni e l e m e n t i s v i s o k i m u d j e l o m t e r c i j a r n i h relikata. Velik udio ilirskih, j a d r a n s k i h i d a l m a t i n s k i h b i l j a k a n a l a z i m o u flori v i s o k o p l a n i n s k i h t r a v n j a k a , gdje s a l p s k i m i a r k t o - a l p s k i m bilj k a m a i n e v r l o r a z n o l i k u i z a n i m l j i v u floru. K o n t i n e n t a l n e p a d i n e B i o k o v a o d 6001200 m p r e k r i v a j u r a z n i t i p o v i u m a , u g l a v n o m lis t o p a d n e u m e c r n o g g r a b a i b u k v e . O n e u flo r i s t i k o m s a s t a v u i m a j u z n a t a n u d i o srednjo e u r o p s k i h i e u r o a z i j s k i h v r s t a , kojih n e m a n a BIOKOVO

ka. Mnoga stanita prostorno su izolirana od slinih s t a n i t a , a k i u n u t a r s a m o g a biokovskog masiva. Trei je razlog biogeografski poloaj Biokova, n a g r a n i c i dviju f i t o g e o g r a f s k i h regija t e specifina g e o l o k a p r o l o s t cijelog p o d r u j a . Z a t o velik broj biljaka, v r l o r a z l i i t a p o d r i j e t l a i s t a r o s t i , r a s t u z a j e d n o n a Biokovu, i n e v e l i k u r a z n o l i k o s t flore i v i s o k Biokova. E n d e m e i s u b e n d e m e B i o k o v a dijelimo u dvije s k u p i n e , o n e koji r a s t u n a Biokovu, a l i i n a d r u g i m i r i m ili u i m p o d r u j i m a , t e e n d e m e stupanj endemizma

96

koji su o p i s a n i s B i o k o v a i na n j e m u i m a j u tipsko n a l a z i t e (locus classicus). N e k i od njih rastu s a m o n a Biokovu, d o k s u n e k i u t v r e n i i drugdje. M n o g e e n d e m i n e svojte n e m a j u rije en t a k s o n o m s k i s t a t u s , pa u l i t e r a t u r i n a l a zimo i d r u g a t a k s o n o m s k a rjeenja. T a k o pos toje miljenja da se b i o k o v s k a j e l a r a z l i k u j u od europske jele (Abies alba) i p r i p a d a posebnoj svojti ili da p r i p a d a sjevernoafrikoj svojti Abies pardei, t o s v a k a k o jo t r e b a d o d a t n o i s t r a i t i .

Edraianthus Eryngium Euphorbia Fibigia Iris Pinus

dalmaticus dalmaticum imperfoliata

(dalmatinsko (dalmatinski (Vizijanijeva sjedac)

zvonce) kotrljan) mljeika)

triquetra nigra ssp.

(trobridi dalmatica ssp.

marchesettii bor)

(Markezetijeva

perunika)

(dalmatinski crni dalmatica (dalma

Scabiosa Pulmonaria Senecio Edraianthus Lilium Centaurea Serratula srpac) Centaurea

leucophjlla visianii tenuifolius ssp. glaberrima tinctoria rupestris

t i n s k a udoviica) (Vizijanijev (Vizijanijev cattaniae (gola ssp. (uskolisno zeina) (cetinjski plunjak) staraac) zvonce) lijer) (crni visianianus martagon

Biokovski e n d e m i i s u b e n d e m i :

Genista pulchella Knautia Rosa dalmatica

(ljepukasta

utilovka) prenica) rua)

(dalmatinska

cetingensis zeina)

Rosa x dinarica ( d i n a r s k a r u a ) portenschlagiana (Portenlagova

(krka

Kitajbelov p a k u j a c (Aquilegia kitaibelii),

f o t o : V. H r a k

P u z a v o z v o n c e [Edraianthus serpyllifolius), f o t o : V. H r a k

BILJNI SVIJET

97

Modro lasinje (Moltkea petraea), foto: A. Alegro (srednji red sredina) Biokovski kozlinac (Astragalus angustifolius biokovoensis), foto: A. Alegro (sredina desno) Portenlagova zvonika (Campanula portenschlagiana), f o t o : A. Alegro (gore lijevo) Biokovsko zvonce (Edraianthus pumitio), foto: R. Ozimec (gore sredina) Vitka kockavica (Fritillaria orientalis), foto: V. Hrak (gore desno) Medoglavka (Jurinea moliis), foto: V. Hrak (sredina lijevo) BIOKOVO Jacquinov mekinjak (Drypis spinosa jacquiniana), foto: V. Hrak (dolje lijevo) Dalmatinski otrolist (Onosma dalmatica), foto: V. Hrak (dolje desno)

98

Portenlagija (Portenschlagiella ramosissima), foto: A. Alegro

BILJNI SVIJET

99

E n d e m i koji n a B i o k o v u i m a j u t i p s k o nalazite

p o d r u j a ( k l i m a , reljef, g e o l o k a osnova, tlo), ali i l j u d s k e a k t i v n o s t i , koje m o g u b i t i razliite po k a r a k t e r u , i n t e z i t e t u i t r a j a n j u . Intenzivna

[locus c/assicus)
spinescens ssp. ssp. ala-venti biokovoense (buri (bio

Chamaecytisus na ukica) Astragalus Aurinia Centaurea Centaurea Centaurea Centaurea Centaurea Centaurea Centaurea Gentiana Achillea Dianthus Campanula zvonika) Crocus Onosma Onosma Euphorbia Minuartia volisna Cerinthe Edraianthus Edraianthus Hieracium Hieracium

l j u d s k a a k t i v n o s t mijenja vegetaciju, a k i krajo b r a z , te se iz njega i i t a v a p r i v r e d n a djelatnost s t a n o v n i t v a , n a s e l j e n o s t i d r u g o . Krajobraz, u k o j e m j e v e g e t a c i j a j e d a n o d k l j u n i h elemena t a , k u l t u r n a je i civilizacijska b a t i n a nekog podruja. Vei intenzitet ljudskog djelova nja mijenja i z v o r n i biljni pokrov, vegetacijom j e d n o s t a v n i j e s t r u k t u r e , ali n e n u n o manje raznolikosti. Cesto ljudska aktivnost stvara n o v a s t a n i t a , u v o d i nove t i p o v e vegetacije i n o v e biljne v r s t e . V e g e t a c i j a na Biokovu, kao i n a svakoj p l a n i n i , p o k a z u j e i z r a e n u visinsku r a l a n j e n o s t u o b l i k u v i s i n s k i h p o j a s e v a koji u g l a v n o m p r a t e v i s i n s k u r a l a n j e n o s t klime, a da svaki od v i s i n s k i h tip pojaseva mezoregiji ima poseban pripa klimazonalni vegetacije. Biokovo

angustifolius microcarpa biokovensis muccurensis cuspidata kusanii visianiana edith-marie radichii crispata clavenae integer

kovski kozlinac) (sitnoplodna (biokovska (makarska (crvenkasta (Kuanova (zeina (Vizijanijeva gromotulja) zeina) zeina) zeina) zeina)

zeina) Marije-Edite) zeina) sranik) (srebrnasti

(Radieva (kovravi var. argentea

stolisnik) (cjeloviti karanfil) sunanica) (portenlagova podlesak) Helianthemum nitidum (sjajna

srednjoprimorskoj

sredozemne

portenschlagiana

( m e d i t e r a n s k e ) m a k r o r e g i j e H r v a t s k e , koja se od planinske makroregije okvirno razgraniava granicom sredozemne ume h r a s t a medunca s crnim grabom (Seslerio-Ostryetum) i planinske Tipovi

tommasinianus biokovoense visianii filicina

(Tomasinijev (biokovski

otrolist) mljeika)

ume bukve

s jelom

(Abieteti-Fagetum).

(Vizijanijev (papratasta ssp.

otrolist) clandestina (tra-

vegetacije t a k o s e g r u b o dijele n a m e d i t e r a n ski (sredozemni), s u b m e d i t e r a n s k i i planin s k i pojas. S z a g o r s k e s t r a n e p l a n i n a je obrasla u m s k o m vegetacijom, d o k je s p r i m o r s k e udio u m s k e vegetacije z n a t n o m a n j i , zbog iznimno

graminifolia tristis

mijakinjica) (alobna visika) zvonce) zvonce) (bio runjika) (puzavo ssp. pumilio uialdsteinii tommasinii ssp. (biokovsko

s t r m i h p a d i n a i l j u d s k o g utjecaja. T u dominira ju s t a n i t a s t i j e n a i toila, r a z l i i t i t i p o v i trav n j a k a , m o z a i n o r a s p o r e e n e u m s k e sastojine ( p r e t e n o c r n o g a i s a e n o g a a l e p s k o g bora) t e poljodjelske p o v r i n e (povrtnjaci, maslinici, v i n o g r a d i ) na n i i m i b l a e p o l o e n i m obron cima. Podgorski podnoje pod su p o j a s o b u h v a a podnoje p l a n i n e najnaseljeniji ljudskim urbanizirani je i dio Biokova i Znatni

serpjllifolius

biokovoense

kovska runjika) (Tomasinijeva biokovoensis Portenschlagiella Rosa pendulina rua) ramosissima (portenlagija) (biokovska

s primorske i zagorske strane. Primorsko

Vegetacija Biokova
Vegetacija jobraza, koji je skup svih s biljnih zajednica

najjaim dijelovi

utjecajem.

poljoprivredno

a k t i v n i , t a k o d a gotovo n e m a p r i r o d n e , ve d o m i n i r a s e k u n d a r n a , u n e s e n a vegetacija. Prevladava miljenje da je klimazonalna v e g e t a c i j a n a v e e m dijelu p r i m o r s k e p a d i n e

na nekom podruju, d o m i n a t n i fenomen kra ini zajedno je geomorfolokim svojstva znaajkama. BIOKOVO Odreuju prirodna

100

Orsinijeva apika (Heracleum orsinii), f o t o : V. Hrak

Crvenkasta zeina (iz J. Radi: Bilje Biokova)

Biokovski kozlinac (iz J. Radi: Bilje Biokova) B I L J N I SVIJET

101

Ilirska utika (Berberis illyrica), foto: V. Hrak

Krka iglica (Geranium macrorhyzum), foto: V. Hrak

listopadnoga bi trebalo

submediteranskog

tipa,

iako

nog ilicis.

karaktera

zovemo

Palaeo-Quercetum

oekivati

vazdazelenu

eumedi-

Gdje je o n e m o g u e n r a s t d r v e n a s t i h Na jo

t e r a n s k u v e g e t a c i j u . U z m r a z koji j e gotovo r e d o v i t , a l i k r a t k o t r a j a n i s l a b , to uvjetuje b u r a koja p o j a a v a djelovanje n i s k i h zim skih t e m p e r a t u r a . S u b m e d i t e r a n s k a vege tacija n a e o b a l e z a s t u p l j e n a j e u g l a v n o m u m o m i i k a r o m h r a s t a m e d u n c a i bijeloga graba stabala Pinetum (Querco-Carpinetum te zajednice, ume U koju orientalis). zamjenjuju bora U se podbiokovlju p r e o s t a l a s u s a m o p o j e d i n a n a kundarne alepskog (Querco-

v r s t a , r a z v i j e n i s u f r a g m e n t i g r m o l i k e vege tacije iz s v e z e b u i k a (Cisto-Ericion). s i r o m a n i j i m s t a n i t i m a s p l i t k i m t l o m nala z i m o p a n j a k e k o s t r i k e i z v j e z d a s t e djete line (Brachypodio-Trifolietum stellati), a na dubljim t l i m a zajednice sveze fragmenti endemine i Na sitnocvjetnog zagorskoj parviflorae). strani i Biokova najea je (Sesleriosve ikara Ostryetum dena na medunca crnoga graba zajednice Vulpio-Lotion. mekinjaka

N a t o i l i m a p o d n o k a m e n i h litica postoje lanilista (Drypi-Linarietum

halepensis).

podnoju

biokovskih

klisura, na toplijim i zatienijim mjestima, r a s t e za ovu zonu neuobiajena vazdazelena v e g e t a c i j a s e s v i n o m , koju zbog r e l i k t BIOKOVO

carpinifoliae), draiku

mjestimino

(Paliuretum

spinae-christi)

Sibirsko zvonce (Campanula sibirica), f o t o : A. Alegro

Bijela zeina (Centaurea alba), f o t o : V. Hrak

BILJNI SVIJET

103

te

kamenjare

kovilja

ljekovite

kadulje

ra

mrika

ili

smri

(Juniperus

oxycedrus), I

(Stipo-Salvietum Prigorski na pojas

officinalis). zauzima do 1200 od m 6001300 na m

koja g r a n i i sa u m a m a b u k v e i jele. Nal p r i m o r s k i m l i t i c a m a n a l a z i m o endeminu zajednicu zvonike Moltkeetum crvenkaste pidatae) te caulescens). sima), petraea), pukotina i modrog zeine stablastu Od petraeae), stijena lasinja Portenlagove (Campanulobjeluine i cusrastu: ramosis{Campanula (Moltkea cus(Potentilla

primorskoj

zagorskoj

p a d i n i . N a j v a n i j a je z a j e d n i c a u m a i i k a r a m e d u n c a i crnog graba s jesenskom aikom ae). (Seslerio-Ostryetum utjecaju kleica bure carpinifolina dijelu sibirica). u obliku Zahvaljujui sputa i

zajednicu petoprstu

(Inulo-Centaureetum vrsta

p r i m o r s k e p a d i n e u taj poloaja gustih V e g e t a c i j a je razvijena

se p o j a s iz v i i h (Juniperus veinom

endeminih

portenlagija portenschlagiana),

(Portenschlagiella zvonika lasinje zeina modro

Portenlagova crvenkasta

mjestimino pri

rijetkih

listopadnih domini-

i k a r a . N a z a g o r s k o j s t r a n i , zbog n e g a t i v n e selekcije nekadanjoj ispai,

(Centaurea

pidata) i d r . Na gornjoj g r a n i c i p o j a s a nalaze s e e n d e m i n e u m e d a l m a t i n s k o g a crnog bora (edafski (Junipero-Pinetum klimaks). i u dalmaticae) kao p r i r o d n i t r a j n i s t a d i j u v j e t o v a n v r s t o m tla Dalmatinski c r n i bor p r i s u t a n je s niim dijelovima pojasa, I (Seslerio-Ostryetum na kojima

a l i p r i p a d a u m i m e d u n c a i c r n o g a graba dalmatinskim dalmaticae). borom pinetosum Povrine

vie n e r a s t u s t a b l a i c e p o k r i v a panjaki t r a v n j a k a a c r l j e n i k e i k r k e z e i n e (Carici humilis-Centaureetum rupestris), najvanija p a n j a k a z a j e d n i c a n a B i o k o v u . T u j e opisan niz z a j e d n i c a na s t a n i t i m a s p o s e b n i m pedo lokim i mikroklimatskim uvjetima. Gorski pojas obuhvaa biokovsku visoravan

s a s v i m u z v i s i n a m a , o s i m n a j v i i h vrhova. T i p i n a v e g e t a c i j a t e zone u m e s u bukve s jesenskom aikom su (Seslerio na autumnalisFagetum). veim Razvijene ponikvama, sjeveroistonim lomovima,

i i s t o n i m s t r a n a m a b i o k o v s k i h visova, u klancima, i s p o d v e i h k a m e n i h g r o m a d a i n a zagor s k i m p a d i n a m a . U v i i m u v a l a m a i na za g o r s k i m p a d i n a m a i m a t o p l o l j u b i v i h (termofilnih) mijeanih Osim uma bukve i jele (Abieteti-Fagetum). mijeanih uma,

j e l a n a B i o k o v u i n i d v a t i p a i s t e sastojine. To je t e r m o f i l n a j e l i n a u m a s c r n i m gra Gorski javor na biokovskoj vrnoj zaravni, foto: F. abi

BIOKOVO

bom

(Ostryo-Abietetum)

hladnija na

uma

krkavinom

(Rhamno-Abietetum)

veim

104

estika (Rhamnus fallax), foto: V. Hrak

Soliter bora na biokovskoj vrnoj zaravni, foto: F, abi BILJNI SVIJET

105

v i s i n a m a . T u j e r a z v i j e n cijeli n i z n i i h sta dija vegetacije, a o p i s a n o je vie zajednica, ovisno o t i p u t l a , n a g i b u i i z l o e n o s t i vjetro vima, ski posebno buri. i rijetke Najvanije su brojne biljne vrste: biokov biokrka biokovoensis), endemine kovsko zeina dimak utika njika

Seslerietum biokovoensis, foliae,

robustae,

Ephedro-Astragaletum juncidrugeJ longifoliae i

Edraiantho-Seslerietum

Peucedanetum

koje n a s e l j a v a j u r a z n a s t a n i t a ovisno o lo-| k a l n i m u v j e t i m a . Z n a a j n e su po najveem j broju njak endema (Drypis Biokova: spinosa Jacquinov ssp. (Onosma mekijacquiniana), biokovoense), angusrua zeina zvonce! zeina zvonce I I lijer Na

kozlinac zvonce (Crepis (Genista

(Astragalus

(Edraianthus pumilio), rupestris), chondrilloides), dalmatica), uialdsteinii

(Centaurea

uskolisni dalmatinska ru bioko-

biokovski biokovski tifolius (Rosa (Centaurea (Edraianthus (Centaurea (Edraianthus udoviica (Lilium najviim

otrolist kozlinac

(Astragalus Portenlagova makarska biokovsko biokovska puzavo crni

biokovska ssp.

biokovoense), portenschlagiana), mucurinensis), pumilio),

(Hieracium

vense) i d r u g e . Pretplaninski i planinski pojas obuhvaa

n a j v i e dijelove Biokova, p r e t p l a n i n s k e vrit i n e i p l a n i n s k e goleti, u z d o m i n a n t n e p r e t planinske ume bukve. Niska i deformirana stabla bukve slie pretplaninskim stabli Na m a drugih visokih d i n a r s k i h planina. su r a s p o r e e n e po biokovskoj

biokovoense), serpjllifolius), (Scabiosa vrhovima subsp.

dalmatinska i dr.

dalmatica), cattaniae) je razvijena po

martagon

zajednica I za

B i o k o v u o n e n e i n e k o n t i n u i r a n i pojas, n e g o visoravni u d u b o k i m i s j e n o v i t i m v r t a a m a i j a m a m a . Sa u m a m a bukve gorskog pojasa povezane su r a z n i m prijelaznim oblicima, t a k o d a m e u njima n e m a otre granice. Cesto su u obliku prorijeenih umica i ikara u kojima ima dosta niskih grmova metlike sibirica (Cytisanthus nana) radiatus), kleice (Juniperus

s i t n o g a a i p l a n i n s k e s u n a n i c e (CariciHelianthemetum lje Postoje alpestris), nekima j e d n i c a p u z a v o g z v o n c a i P a n i e v e vlasu(Edraiantho-Festucetum i drugi tipovi pancicianae). nastali vegetacije,

u t j e c a j e m r a z l i i t i h p r i r o d n i h i m b e n i k a te ovjeka i d o m a i h ivotinja.

i p o s e b n o e s t i k e (Rhamnus

fallax). Po t o m e

se razlikuju od pretplaninskih u m a bukve na sjevernijim p l a n i n a m a H r v a t s k e i ine p o s e b n u z a j e d n i c u e s t i k e i b u k v e (RhamnoFagetum sjlvaticae). Uz gornji rub pretpla n i n s k e b u k v i n e u m e n a l a z e s e e s t o stijene i toila s e n d e m i n i m v r s t a m a koje r a s t u i u n i i m dijelovima B i o k o v a : b i o k o v s k a runji ka (Hieracium crni uialdsteinii zvonika lijer Na ssp. (Lilium ne bora biokovense), martagon postoji (Pinus vrsta Portenlagova schlagiana), subsp. pojas ma. (Campanula porten-

Biljnogeografski poloaj Biokova

Biokovo se nalazi u m e d i t e r a n s k o m fitoS kopna posebno

g e o g r a f s k o m p o d r u j u , ali zbog b r o j n i h razlo ga postoje utjecaji d r u g i h p o d r u j a . je utvren utjecaj Egejskog mora, ak

i s t o n o g dijela, t o d o k a z u j e p r i s u t n o s t nekih i s t o n o m e d i t e r a n s k i h biljaka, grko-anat o l s k o g p o d r i j e t l a iz M a l e Azije. Biokovo poka zuje f l o r i s t i k e s l i n o s t i s a s u s j e d n i m d a l m a t i n skim p l a n i n a m a , k a o to su Mosor, Kamenica i D o v a n j , a l i zbog izolacije i i z r a z i t e razlike. S l i n o s t i s B i o k o v o m i m a j u i hercegovako-bos a n s k e p l a n i n e , p o s e b n o C v r s n i c a i P r e n j . Na najviim dijelovima B i o k o v a r a s t u biljke koje ga p o v e z u j u sa s r e d n j o m i s j e v e r n o m E u r o p o m , a flora i v e g e t a c i j a n a j v i i h dijelova i najjaih

cattaniae). klekovine

Biokovu

planinskog bez

mugo) s v o j s t v e n d r u g i m d i n a r s k i m p l a n i n a Na stanitima drvenastih postoji vie b i l j n i h z a j e d n i c a o v i s n o o k a m e nitosti tla, nagibu i izloenosti s u n c u i buri: Edraiantho-Festucetum BIOKOVO pancicianae, Carici-

106

vjetrometina p o k a z u j e s l i n o s t s a s u n i j i m viso kim p l a n i n a m a p r e d n j e i s r e d i n j e Azije.

Hortikulturni spomenik:
B o t a n i k i v r t u K o t i i n i : i z n a d c r k v e u Kotiini, na siparitu, s brojnim biljnim vrsta ma karakteristinim za Biokovo. Postoji

Zatita biljnog svijeta Biokova

Biokovo j e 1 9 8 1 . p r o g l a e n o p a r k o m p r i r o d e na povrini od 19 550 h a . Zbog b o t a n i k e vrijed nosti, n e k i dijelovi p a r k a i m a j u p o s e b n u z a t i t u kao:

vodi i p r o s p e k t .

Geomorfoloki rezervat:
Kuranik - Voac N e v i s t i n a s t i n a - Ovje polje Iako su biokovske biljne vrste primjerno zatiene, kao i drugdje u Hrvatskoj nailazimo na niz problema, u prvome r e d u n e d o s t a t n u istraenost i neuinkovitost zakonske zatite n a t e r e n u . M n o g i s e z a h v a t i p r o v o d e b e z kon zultacija uniten sa strunjacima, dio primjerice izgrad nja t o r n j a i p a r k i r a l i t a n a Sv. J u r i , k a d j e velik najvrednije za koje visokoplaninje Biokovo s k e vegetacije s e n d e m i n i m p u z a v i m z v o n c e m (Edraianthus serpjllifolius) jedino nalazite u Hrvatskoj. Usto, promjena s o c i o e k o n o m s k e s t r u k t u r e dovodi d o d e p o p u

Rezervat umske vegetacije:

Kaoci i K i m e t - S u t v i d : m i j e a n e u m e b u k v e i jele Borovik, bora Voac: p r i m o r s k e u m e b u k v e ibenik Borovac, Bukovac: r e l i k t n e vegetacije u m e d a l m a t i n s k o g c r n o g

Botaniki rezervat:
Sv. Ilija - i b e n i k - t r o p a c : b o t a n i k i r e z e r v a t koji o b u h v a a glavne i n a j a t r a k t i v n i j e s t i j e n e n a k o j i m a r a s t u visokoplaninske reliktne i endemine vrste te dosta z a k o n o m z a t i e n i h b i l j n i h v r s t a

lacije i n a p u t a n j e t r a d i c i o n a l n e p o l j o p r i v r e d e , p o s e b n o s t o a r s t v a , t o d u g o r o n o dovodi d o n e s t a n k a vegetacije v e z a n e u z t e d j e l a t n o s t i , u p r v o m e r e d u p a n j a k a , a koje n o s e z n a t a n dio bioraznolikosti te dovode do procesa z a r a s t a n j a (sukcesije). upravljanja Stoga i zatitu treba usmjeriti na izradu i provoenje dobro osmiljenih planova planova koritenja zatienih podruja, temeljenih na upotpunjenoj inventa rizaciji ivog svijeta Biokova.

Pojedinano stablo:
Miletin b o r : s t a r i s o l i t e r d a l m a t i n s k o g a c r n o g bora, visok oko 6 m i p r s n o g p r o m j e r a 90 cm, smjeten u z p l a n i n a r s k u s t a z u i z n a d s e l a Bakovii

Voac, primorske ume bukve, foto: F. abi BILJNI SVIJET

107

LITERATURA

Bori, I., Vukovi, N., upan, D., Mlinar, S.,

Bilbiloska, G.,

vica 1: 153-159. Rac, M., Lovri, A. ., 1987., Prilog flori biokovskog podruja alge i vaskularna flora. Acta Biokovica 4: 31-46. Radi, J., 1974., Prilog poznavanju flore Biokova. Acta Bot. Croat. 33: 219-229. Radi, J., 1977., Novi prilog poznavanju flore Biokova. Acta Bot. Croat. 36: 173-175. Radi, J., 1979., Doprinos fitogeografiji biokovskog podruja. Acta Bot. Croat. 38: 95-103. Regula-Bevilacqua, Lj., 1998., Biokovski botaniki vrt Kotiina - V o d i . Ekoloki glasnik, Zagreb. Rukavina, M., 1983., Park Prirode Biokovo i njegove prirodne vrijednosti. Acta Biokovica 2: 375-378. abi, F. V., 1983., Poumljavanja na Biokovu. Acta Biokovica 2: 317-330. ili, , oli, M. E., 1999., Sternbergia colchiciflora VValdst. & Kit. Var. dalmatica Reichenb. On the Biokovo massif (Croatia). Nat. Croat. 8(2). 155-160. ili, , oli, M. E., 2 0 0 1 . , New ferns (Filicopsida) in the (lom of the massif of the Biokovo M t . (Dalmatia, Croatia). I Nat. Croat. 10(2): 9 7 - 1 0 1 . ili, , oli, M. E., 2002., Addition to the vascular flora in I the region of Biokovo (Dalmatia, Croatia). Nat. Croat. 11: I 341-363. oli, M. E., 1983., Endemizam planine Biokova. Acta Biokovica 2: 179-82. oli, M. E., 1989., Biokovski botaniki vrt poticaj za ekoloka nastojanja. Acta Biokovica 5: 149-152. Vrdoljak, Z., 1983., Prilog poznavanju umske vegetacije Bio kova. Acta Biokovica 2: 247-282.

Miteva, S., 2005., Izvjetaj botanike sekcije o istraivanju u Parku Prirode Biokovo. Zbornik istraivakih radova

Udruge studenata biologije-BlUS u Parku prirode Biokovo: 2 0 - 3 1 , Zagreb. Domac, R., 1967.-1968., Vegetacija vrtaa nekih krkih planina (Uka, Velebit, Biokovo). Acta Bot. Croat. 26-27: 3 7 - 4 1 . Domac, R., 1988., Cerinthe tristis Teyb. - pravi lan hrvatske flore. Acta Bot. Croat. 47: 145-148. Fukarek, P., oli, M. E., 1983., Reliktne sastojine eumediteranske vegetacije na biokovskom podruju. Acta Biokovica 2: 243-246. Horvat, I., 1941., Istraivanje vegetacije Biokova, Orjena i Bje lanice. Ljetopis JAZU 53: 163-172. Kuan, F., 1969., Biljni pokrov Biokova. Prirodoslovna istrai vanja 37. JAZU Zagreb. Lovri, A. ., Rac, M.,1989., Floristike osobitosti i zatita fitocenoza u rjenim kanjonima Dalmacije (Cetina, Krka i Zrmanja). Acta Biokovica 5, 105-120. Lovri, A. ., Rac, M., 1989., Reliktna visokoplaninska vegeta cija najhladnijih vrhova na junim primorskim Dinaridima i njezino paleogeografsko porijeklo. Acta Biokovica 5: 1 3 1 148. Mayer, E., 1983., Beitrag zur Flora des Gebirges Biokovo. Acta Biokovica 2: 4 0 3 - 4 1 1 . Pape, D., Radi, J., 1983., Studij kromosoma biokovskih endeminih centaureja. Acta Biokovica 2: 207-216. Pavleti, Z., 1987., Prilozi poznavanju biokovske flore. Acta Biokovica 4: 25-30. Pulevi, V., 1981., Rod Crocus L. U flori Biokova. Acta Bioko-

Vitka kockavica (Fritillaria orientalis), foto: H. Raasch BIOKOVO

Medoglavka (Jurinea mollis), foto: J. Raasch

108

fauna

R O M A N OZIMEC

Fauna

Biokova
ci, n a j e e bujini te lokve i I b u n a r i . I a k o s u v o d e n a stanita r i j e t k a , v o d e n a f a u n a bogata j e v r s t a m a , a l i s l a b o istraena. Podzemna fauna dijeli ili se hipogeina na f a u n u tla

M
ta snost

ALO gdje u svijetu postoji planina visoka gotovo

1800 m uz s a m u obalu mora. uvjetuje iznimnu raznovr a

S u d a r M e d i t e r a n a i kontinen ekolokih imbenika,

u z d i g n u t a i o k r e n a biokovska visoravan okruena udolinama postaje s v o j e v r s n i otok u k o p n u . Na masivu od samo 200 k m

2

( e d a f s k a ) i piljsku (kavernikoln a ) , koja n a s e l j a v a b a z n e stije ne, odnosno litosferu. Fauna t l a d o s a d a n a Biokovu gotovo Divokoza (Rupicapra rupicapra), d a nije p o z n a t a . P r e m a novijim istraivanjima slinih stanita u Italiji i G r k o j , oekuje nas

ouvano je iznimno bogatstvo ivotinja, koje t e k o t k r i v a m o u p u n o j veliini.

foto: K. aneti

velik broj n o v i h v r s t a za f a u n u Biokova, ali i n o v i h za z n a n o s t . P o s e b n o su z a n i m l j i v a edaf

Ekologija, biogeografija i endemizam Biokova

ivi svijet (biosfera), z a j e d n o sa s v i m n e i v i m e l e m e n t i m a ivotnog p r o s t o r a (biotop) i n i ekosferu Biokova, koju dijelimo n a a t m o s f e r u , p e d o sferu, h i d r o s f e r u i litosferu. U s v i m a je p r i s u t n a f a u n a . E p i g e j s k a i l i n a d z e m n a f a u n a ivi n a k o n t a k t u a t m o s f e r e t e pedosfere, h i d r o s f e r e i litosfere, koja n a Biokovu p r e v l a d a v a . T a n a m j e f a u n a n a j d o s t u p n i j a , e s t o j e d i n a koju v i d i m o , a i najbogatija v r s t a m a . ivotinjske zajednice (zoocenoze) e s t o s u v e z a n e u z biljne zajednice (fitocenoze). M n o g e biljojedne v r s t e (fitofagi), posebno kornjai i leptiri, vezani su uz s a m o n e k o l i k o b i l j a k a d o m a i n a , k a t k a d i j e d n u jedi nu. Zbog izraene okrenosti Biokova voda tee podzemno, a n a d z e m n i tijekovi (hidro-

ska

stanita

vrtaa

na

biokovskoj

zaravni.

piljska

fauna

nastanjuje

mikroupljine i

makroupljine n a s t a l e u m a t i n o m supstratu, v a p n e n c u . upljine m o g u b i t i i s p u n j e n e zrakom, pa g o v o r i m o o piljskoj k o p n e n o j f a u n i (troglobionti), ili v o d o m u kojoj ivi v o d e n a piljska f a u n a (stigobionti). piljska je f a u n a j e d a n od n a j i z r a e n i j i h e l e m e n a t a f a u n e Biokova. Do sa da je u p i l j a m a u t v r e n o p r e k o 180 svojti, od kojih p r e k o 8 0 t r o g l o b i o n a t a t e a k 6 0 endema Biokova. O t k r i v e n e su b r o j n e svojte nove za zna n o s t , koje e se t e k o p i s a t i , a k a d se istraivai probiju do p o d z e m n o g a v o d e n o g t o k a , oekuju n a s nove s t i g o b i o n t n e v r s t e z a z n a n o s t . Biogeografska razliitim razdioba B i o k o v a veza gdje prepoz na je za r a z n e biotske i abiotske imbenike na stepenicama planine, n a j e m o p e t p o j a s a . P r e d g o r s k u s t e p e n i c u ini u s k o flino p o b r e koje s e i z m o r a i z d i e p r e m a i m p o z a n t n i m golim l i t i c a m a . O d 5 0 0 m nadmor ske visine nastavlja se najstrmiji p r i m o r s k i

sfera) s l a b o s u z a s t u p l j e n i . P r i s u t n i s u k r k i izvori, d a n a s v e i n o m k a p t i r a n i , r i j e t k i p o t o BIOKOVO

110

Vrtae biokovske zaravni, foto: R. Ozimec

pojas s v a p n e n a k i m s t i j e n a m a sive boje, s l a b o obraslih vegetacijom u z jo d o m i n a n t a n utjecaj mediteranske k l i m e , i z r a e n e erozijske p r o c e s e te s n a a n utjecaj b u r e . Od oko 1 0 0 0 m n a d m o r ske visine s obiju s t r a n a g o r s k e p a d i n e u z d i e s e izrazito o k r e n a b i o k o v s k a v r n a z a r a v a n koja se p o s t u p n o u z d i e do n a j v i e g v r h a Sv. Jure (1762 m). I z r a e n a je p l a n i n s k a k l i m a s dosta o b o r i n a , p o s e b n o z i m i . O d v i s o r a v n i s e n a oko 500 m s p u t a s t r m a z a g o r s k a p a d i n a . I tu je i z r a e n a p l a n i n s k a k l i m a , a l i d o s t a v l a g e i blai vjetar o m o g u a v a o p s t a n a k r e l i k t n i m jelo vim u m a m a koje u b l a a v a j u erozijske p r o c e s e . Zavrni i b l a i dio p a d i n e i z n a d k r k e Z u p s k o -rake i R a s t o v a k o - e e v i k e u d o l i n e sa submediteranskom k l i m o m ine r a s j e d n e ske u d o l i n e . Vrlo m a l i broj zagor vrsta nastanjuje

Krajobrazi, e k o l o k i s u s t a v i i s t a n i t a B i o k o v a r a z n o v r s n a s u i b r o j n a , i a k o s e n a pr v i pogled m a s i v i n i vrlo j e d n o l i n i m . Biokovo obuhvaa krajobraz obalnog podruja srednje i j u n e D a l m a c i j e t e k r a j o b r a z D a l m a t i n s k e zago re. Od ekolokih sustava istiu se ume, k r i p o d z e m l j e t e t r a v n j a c i , u n u t a r kojih s u b r o j n a , a n e k a i j e d i n s t v e n a s t a n i t a uz brojne e n d e m e : p o d z e m n a stanita, vodena s t a n i t a vodotoka j a d r a n s k o g slijeva, toila. z a j e d n i c e p l a n i n s k i h trav lokve n j a k a , zajednice p u k o t i n a s t i j e n a t e zajednice N a j u g r o e n i j i s u k r k i vodotoci, i b u n a r i , k r k e l i v a d e i p a n j a c i . U g r o e n je ekoloki s u s t a v o r a n i c a , o d n o s n o o b r a e n i h vr taa, gdje prestankom uzgoja nestaju izvor ne s o r t e k u l t i v i r a n o g bilja, a l i i p r a t e a fitofagna fauna. B i o l o k a r a z n o l i k o s t i e n d e m i z a m fau ne Biokova jo je nedovoljno poznata, ali poetna a n a l i z a pokazuje i z n i m n o bogatstvo. FAUNA

svih pet pojasa, t o u k a z u j e n a i z r a z i t o v i s i n s k o raslojavanje f a u n e , u z p r o v o d n e v r s t e , t i p i n e z a pojedini biogeografski pojas.

111

U z veliki broj s r e d n j o d i n a r s k i h e n d e m a , brojni su e n d e m i Biokova: 1 p o r o d i c a , ko dva vrsta 50 svojti, iskljuivo i 8 r o d o v a i pre Ime 15 beskraljenjaka. Biokovaphaenopsis su najblii te

Biokova n o s i p o r o d i c a dvojenoga Biokovellidae, roda Biokoviella svojti, m e u k o j i m a n a j v i e piljskih, r e l i k t n i h (ivi fosili). Njihovi srodnici o d a v n o i z u m r l i na ovom p r o s t o r u , a one su u s v o j e v r s n i m s k l o n i t i m a (refugijima) o p s t a l e d o d a n a s . N a Biokovu s r e e m o brojne t e r c i j a r n e i glacijalne r e l i k t e , a n e k e d r e v n e v r s t e a k s u predtercijarni relikti. Unesene (introducirane) faune ima na Biokovu, a l i p r e v l a d a v a i z v o r n a ( a u t o h t o n a ) . M a n j i broj v r s t a s a m s e pojavio n a Biokovu, k a o divlja svinja, a d a l e k o ih je v i e u n i o ovjek, k a o g o s p o d a r s k i v a n u f a u n u za uzgoj i lov ili sluajno. D o m a e s u ivotinje n a Biokovu o d p o e t k a n a s e l j a v a n j a : ovca, koza, govedo, konj, m a g a r a c , p a s , ije k o s t i n a l a z i m o u b i o k o v s k i m j a m a m a , t e k o k o i i pele. I s t i u s e i z v o r n e p a s m i n e : d i n a r s k a koza, d a l m a t i n s k a b u a , d a l m a t i n s k o sivo govedo, h r v a t s k i h l a d n o k r v n i konj, zastupljen posebnim tipom (buak) te dalma t i n s k a m e d n a pela. Primjer su u n e s e n e lovne divljai f a z a n i p r e p e l i c a . Divokoze i m u f l o n i ponovno su uneseni (reintroducirani) na Biokovo, gdje su n e k a d obitavali, a r e i n t r o d u k ciju t r e b a p r o v e s t i i za d o m a e ivotinje, zbog o u v a n j a s t a n i n e i bioloke r a z n o l i k o s t i . krapa s v o d o m na Biokovu, foto: R. Ozimec

Pregled istraivanja Biokova

de F a u n i s t i k o p o z n a v a n j e Biokova d a l e k o j e o d zadovoljavajueg. I a k o i s t r a i v a n j a t r a j u ve 2 stoljea, rijetko z a n e k u s k u p i n u s u s t a v n o , o s i m donekle za kraljenjake, leptire, kornjae trke i piljsku f a u n u . Z a t o ne u d i s l a b o p o z n a v a n j a f a u n i s t i k e s t r u k t u r e Biokova, k a o n i ekologije, bionomije i v i s i n s k o g r a s p o r e d a f a u n e . K r a j e m 20. stoljea javlja s e n i k a d a p r o v e d e n a ideja istraivanja Biokova, sustavnog faunistikog Dalmatia (Putovanje Del monte po Dalmaciji), (Primorje) o Biocovo, ili u 2. pod che svesku, poglavlju Del Primorie Biocova, naslovom

domina Macarska

(Planina

Biokova

Biokovo

i z n a d M a k a r s k e ) biljei m a l o f a u n i s t i k i h poda t a k a . Zmiju koja je u p l a i l a njegove vodie i o g r o m n u k o s t o b e r i n u iz okolice Z a d v a r j a . Na Biokovu 15. svibnja 1802. i s t r a u j e z a g r e b a k i k a n o n i k J o s i p H o s t , koji biljke i k o r n j a e alje u Be, gdje ih o b r a u j e njegov stric, Host. carski uveni 1817. lijenik i p r i r o d o s l o v a c N i k o l a

kao sredita bioraznolikosti Hrvatske. P r v e t u r e p r i r o d o s l o v n e p o d a t k e o Biokovu zapisuje fra P a v a o P e l i z z e r ( P a v a o R o v i n j a n i n ) koji se u t r a v n j u 1640. u s p i n j e na Biokovo. O p a t A l b e r t o F o r t i s 1774. u u v e n o m djelu Viaggio BIOKOVO

entomolog, f r a n c u s k i g e n e r a l P i e r r e F r a n c o i s D e j e a n vjerojatno je p r v i zoolog koji se kornjaa Molops bucephalus. p o p e o na Biokovo s kojeg opisuje endeminog

112

Entomolog Petar Novak s zbirkom

Austrijski

botaniar

Franz

von

Portencar

Biocovo vuka i

in

Dalmazia

za

Biokovo (Proteus

prvi

navodi koja

schlag-Ledermaver,

pratei

austrijski

ovjeju

ribicu

anguinus), nalaz (Lacerta 1902.

ski p a r F r a n j u I . i K a r o l i n u n a p r o p u t o v a n j u kroz D a l m a c i j u u proljee 1818. na Biokovu uz biljke s a k u p l j a i k u k c e . P u a m a k a r s k u m e d o r u {Medora sakuplja macascarensis ibenski macascarensis), Robert opisa Visiani, nog 1828. s p a d i n a i z n a d M a k a r s k e , vjerojatno botaniar koji i s t r a u j e Biokovo u j e s e n 1824. i ljeto 1828., a bavi se i m a l a k o l o g i j o m . U t r a v n j u 1842. s p a d i n a i z n a d M a k a r s k e njemaki zoolog H e i n r i c h C a r l K i i s t e r n a v o d i nalaz svibnja zelene 1852. krastae na [Bufo viridis). Krajem padinama iznad Makarske

d o d a n a s nije p o t v r e n a . S p l i t s k i profesor J u r a j Kolombatovi blasijevog a sis). 1895. Kustos 1884. objavljuje guterice imia blasii), mosorenmuzeja, sakuplja potkovnjaka mosorske bekoga (Rhinolophus

prirodoslovnog

malakolog

Rudolf Sturanv

p u e v e i k o r n j a e i z n a d M a k a r s k e , a profesor iz T r a v n i k a O s k a r B r a n d i s , leptire. Prvo opseno faunistiko istraivanje kova vre u srpnju Zadranin Joseph Miiller, Karl Splianin Bio Peter 1905. entomolozi: r o e n i Czernohorskv i 1 9 0 5 . biljke i

B a l d a s s a r e d e P r e g l , k a s n i j i profesor u S p l i t u i Zadru, biljei ptice c r n o g l a v u g r m u u (Sylvia melanocephala) i Eleonorina sokola (Falco eleonorae). U proljee 1854. k u s t o s b e k o g d v o r s k o g kabineta G e o r g R i t t e r v o n F r a u e n f e l d n a Biokovu s a k u p l j a p u e v e . Zoolog u T r s t u , r o e n i R i j e a n i n p o d r i j e t l o m iz Like A d o l f S t o i i njegov s i n M i h a j l o u kolovozu 1875. posjeuju Biokovo i sakupljaju pueve i k o r n j a e . U p u t o p i s u Salita sul morite

N o v a k i Austrijanci

Karl A. P e n e c k e . Od 21. do 25. srpnja putuju o d Z a g v o z d a p r e k o K a o c a n a Sv. J u r u , p a pri morskom padinom do Makarske. Sakupljaju kornjae (Coleoptera) i d r u g e beskraljenjake, u z n a l a z e n o v i h v r s t a z a f a u n u Biokova, a l i i novih za znanost. Izvanredni rezultati bude i n t e r e s e u r o p s k i h e n t o m o l o g a z a Biokovo. Ve u lipnju 1906. m a a r s k i e n t o m o l o g E r n o C s i k i s a k u p l j a k u k c e i p a u n j a k e te opisuje nove svojte. FAUNA 113

Austrijski biokovensis terolog i

koleopterolog Molops a

Adolf

Hoffmann 1912. novi novi koleop rod

Niphargus

buturovici.

Na

Biokovu

ljubljanski

1911. opisuje e n d e m i n e k o r n j a e Duvalius (B.) biokovensis; 1925. Feigl on r o d Hoffmannella, Herbert Zariquieyella. P . N o v a k n a k o n 1 9 0 5 . i s t r a u j e Biokovo jo 12 p u t a : 1911., 1924., pa 1928. k a d je s njim eki entomolog Karei Veteka. U lipnju 1929. s njim s u J o s e p h M u l l e r , s l o v e n s k i e n t o molog J o e S t a u d a c h e r , m a a r s k i l e p i d o p t e r o log A n t o n S c h m i d t t e t a d a vrlo m l a d i e n t o m o log G u i d o N o n v e i l l e r i z S p l i t a . O t k r i v a j u nove kornjae Duvaliotes comes i Trechus nonveilleri. Ve 1931. P . N o v a k , J . M u l l e r , G . N o n v e i l l e r , J . S t a u d a c h e r i koleopterolog S t j e p a n S v i r e v i s t r a u j u Biokovo, novih piljskih uz izvanredne nalaze i laitipavaca. Pri kornjaa i beki

k u s t o s S a v o B r e l i h s a k u p l j a 1956. kraljenjake, a ve 1957. k u s t o s b e o g r a d s k o g m u z e j a D o r e M i r i sisavce. P o s e b n o s u v a n i n a l a z i krke guterice bogdanovi). sakuplja (Podarcis Od melisellensis) na na ak 1600 m te r i j e t k o g a dinarskog voluhara 1958. Biokovu arahnologinja (Dinaromjs paunjake Christa

pronalaze

holandska

D e e l e m a n - R e i n h o l d . U okolici Z a g v o z d a i Ma k a r s k e 1974. piljsku f a u n u s njom sakupljaju slovenski entomolozi E g o n P r e t n e r i B o i d a r Drovenik. Reintrodukcija divokoze (Rupicapra rupica pra balcanica) na Biokovo, s P r e n j a i vrsnice zapoinje 1964., k a d su n a s e l j e n i m u f l o n (Ovis musimon) nestaju. U lipnju 1966., s r p n j u 1969. te s r p n j u 1974. f a u n u k o r n j a a sakupljaju e k i e n t o m o l o z i J i r i H l a d i l i Z a t o i l . Z a g r e b a k i biolozi, brani par D r a g u t i n i R e n a t a Rucner, zapoinju 1966., i s t r a i v a n j a p t i c a Biokova u s t u d e n o m i srna (Capreolus capreolus). Divokoza i m u f l o n dobro se s n a l a z e na Biokovu, dok srne

i s t r a i v a n j u sakupljaju i d r u g e k u k c e : stjenice, dvokrilce i opnokrilce, ali i gmazove. U kolovozu 1920. na Biokovu je k u s t o s Ze maljskog muzeja u Sarajevu S t j e p a n B o l k a v , a u kolovozu 1921. splitski biolog Stanko K a r a m a n , koji s a b i r e m a t e r i j a l v o d o z e m a c a i g m a z o v a za N a r o d n i m u z e j u Z a g r e b u . U s r p nju u 1922. srpnju eki 1924. a u entomolog brojne drutvo svibnju Jan Roubal na K. Biokovu otkriva nove vrste kornjaa,

n a s t a v l j a j u 1968., 1969., 1992. te 1993., p r i emu z a Biokovo n a l a z e p r e k o 6 0 v r s t a p t i c a . uveni r u s k i e n t o m o l o g G r i g o r i j J . B e j - B i e n k o i beo g r a d s k i biolog S e r g e j D. M a t v e j e v istrauju n a Biokovu k r a j e m e z d e s e t i h , dok beogradski biolog G e o r g D u k i i s t r a u j e g u t e r e 1969. i 1970. K r a j e m e z d e s e t i h n j e m a k i malakolog H a r t m u t N o r d s i e c k s u s t a v n o i s t r a u j e kop n e n e p u e v e z a k l o p n i c e t e opisuje endemine svojte roda Medora i Delima. Iz roda Vitrea Edlauer 3 v r s t e p u a u t v r e n e su za m a l u pilju na podruju Laene. Pripadaju zbirci P r i r o d o s l o v n o g m u z e j a u B e u , a l i se ne zna t k o ih je i k a d a s a k u p i o . S l o v e n s k i biospeleolog E g o n P r e t n e r u srp nju 1974. i s t r a u j e piljske k o r n j a e , a u stude n o m 1974. i s t r a i v a n j a piljske f a u n e zapoinje z a g r e b a k i biospeleolog B r a n k o J a l i . kustos J. a Hrvatskoga prirodoslovnog Ve 1975. sudjeluje u i s t r a i v a n j u s i s a v a c a koja vodi muzeja u 1975., Z a g r e b u N i k o l a T v r t k o v i . L j u b l j a n s k i biolog e r v e n v istrauje faunu imia od nizozemski malakolog W. J. M. Maasen

mu p r a v i kolega 1927. nastavlja

S o r n e r s kojim o t k r i v a e n d e m i n i r o d k o r n j a a , Roubaliella, ivanja. istra eki entomolog Janeek sakuplja

m r a v e ( F o r m i c i d a e ) i z n a d P o d g o r e u svibnju 1930. i 1931., a 1 9 3 3 . i 1934. e k i e n t o m o l o g S t e p a n J u r e e k istrauje kornjae. Pueve i z pilje P o z j a t e n a Biokovu, t e r a k u c e i z i z v o r a Vepric k o d M a k a r s k e s a k u p l j a 1934. s l o v e n s k i malakolog L j u d e v i t K u e r . U ljeto 1 9 3 5 . Biokovo i s t r a u j e n j e m a k i ko leopterolog W a l t e r L i e b m a n n , u z n a l a z e broj n i h rijetkih kornjaa. Krajem tridesetih dnevne l e p t i r e i s t r a u j e n a u v e n i entomolog, a k a d e m i k Z d r a v k o L o r k o v i . Specijalist z a s t r i z i b u b e (Cerambvcidae) S t e p h a n B r e u n i n g i z Bea, i s t r a u j e 1938., a 1939. F r a n z S t o c k l e i n , nje m a k i specijalist z a z l a t i c e ( C h r v s o m e l i d a e ) . S a r a j e v s k i biolog A d e m B u t u r o v i , s t r u njak z a j e d n a k o n o n e r a k o v e ( I s o p o d a ) u Baba pilji otkriva novu vrstu 1954. rakuca

p u e v e u s r p n j u 1975. i 1977. G m a z o v e od 1979. do 1990. k r o z 9 b o r a v a k a na Biokovu, istrauje

BIOKOVO

114

Pu Cychlostoma brusinae,

prema

Stoi, 1875.

Kusokrilac

Geostiba

biokovensis,

Zagonetna lovricija (Lovricia aenigmatica), crte: J. Kobvlak Toni

udesni skaritin (Spelaeodytes mirabilis), foto: M. Luki Splita. S l o v a k i biospeleolozi

prema Pace, 1990.

njemaki biolog J o s e f F. S c h m i d t l e r . Biljei 16 vrsta uz njihov v e r t i k a l n i r a s p o r e d , a 1 9 8 5 . i s t u skupinu i s t r a u j e n j e m a k i biolog K l a u s H e n l e . Prvi Z n a n s t v e n i s k u p o p r i r o d i B i o k o v skog p o d r u j a u Makarskoj, o d r a n je a od 1981. u listopadu izlazi 1979. serija Acta

R a a iz

n a l a z e n o v i r o d t r k a Dalmatoreichia, a u svib nju 1 9 8 5 . e d a f s k e k o r n j a e s a k u p l j a v i c a r s k i koleopterolog C l a u d e B e s u c h e t i n a l a z i n o v u vrstu kusokrilca Geostiba biokovensis. Od 1 9 8 5 . do 1989. dvojenoge (Diplopoda), gujavice ( O l i g o c h a e t a ) i g m a z o v e ( R e p t i l i a ) Bio k o v a i s t r a u j e biolog N a r c i s M r i i z J a b l a n c a p o d n o Velebita, z a p o s l e n u Sloveniji. P o v r e m e n o m u s e p r i d r u u j u s l o v e n s k i biolozi B o o D r o v e n i k i J o e B o l e . M r i daje p r e g l e d g m a z o v a Biokova t e opisuje b r o j n e e n d e m i n e svojte dvojenoga i gujavica: Djocerasoma FAUNA biokovense,

Biokovica s p r i r o d o s l o v n i m r a d o v i m a o Bioko vu. Do 2007. objavljeno je 7 s v e z a k a , posljednji naalost jo 1 9 9 5 . Speleolozi s u s t a v n o i s t r a u j u d u b o k e j a m e Biokova od Radziella i 1980. S njima surauje B r a n k o te biospeleolog Jali i opisuje nove r o d o v e p i l j s k i h k o r n j a a Biokovoaphaenopsis,

115

Butureviev rakuac Niphargus buturovici, foto: R. Ozimec ca ( S y m p h y t a ) za f a u n u Biokova, t a k o da je p o z n a t o u k u p n o 8 8 svojti. N i k o l a T v r t k o v i daje p r e l i m i n a r n i p o p i s v o d o z e m a c a , gmazova Dalmatinska piljska babura A/pioniscus balthasari, foto: R. Ozimec i s i s a v a c a uz njihovo v i s i n s k o rasprostranjenje. Vesna tamol istrauje pueve Biokova, a d n e v n e l e p t i r e I v a M i h o c i i M a r t i n a ai. Zbog i z n i m n i h f a u n i s t i k i h v r i j e d n o s t i H P M u Xestoiulus glomontanum Biokoviella istrauju i Ruica popia -Karlo dalmaticus, biokovense, mauriesi. hrvatski Karadi, (Prunella ornitolozi uz v a a n collaris). Gordan nalaz Luka alpskog VujiMacrochaetosoma Eophila trobiocovica, s u r a d n j i s H r v a t s k i m e n t o m o l o k i m drutvom ( H E D ) p o k r e e p r o j e k t F a u n a P P Biokovo, z a koji je Uz 1989. osnovan i n i c i j a t i v n i odbor, ali vanjske faune p r o j e k t n i k a d a nije zaivio. prethodna istraivanja b e s k r a l j e n j a k a , od 1 9 9 5 . b i o s p e l e o l o k a istra ivanja Biokova p r o v o d i R o m a n O z i m e c . Sa kuplja b o g a t i m a t e r i j a l , nove v r s t e za faunu Biokova, k a o i n e k e nove za z n a n o s t uz brojne nove l o k a l i t e t e . U ljeto 1 9 9 8 . pilju Tuepska Vilenjaa nove v r s t e istrauju talijanski biospeleolozi comottii. otkriva travnju G i a n n i C o m o t t i i F u l v i o G a s p a r o , u z nalaz piljskog p a u k a Mesostalita Roman Mlejnek i U U kolovozu 1 9 9 8 . i 1999. j a m e Biokova istrauje opnokrilmuzeja i leptira e k i biospeleolog kornjaa trka Lovricia aenigmatica.

a p o s e b n o se i s t i e n o v i r o d i v r s t a dvojenoge: U s r p n j u 1988. i oujku 1 9 9 1 . p t i c e Biokova

Snjeana

1992. i 1 9 9 3 . s a k u p l j a k o r n j a e t r k e

( C a r a b i d a e ) , p r i e m u n a l a z i 15 svojti, 8 n o v i h z a f a u n u Biokova t e u t v r u j e njihov v e r t i k a l n i r a s p o r e d . U r u j n u 1999. n a Biokovu l a i p a u k e i druge beskraljenjake 1988. sakupljaju leptire, slovenski biolozi L j u b a S l a n a i T o n e N o v a k . Od kraja djelatnici (HPM) Mladen pueve, ce i k r a l j e n j a k e Biokova, Hrvatskoga iz Zagreba. Kuini sustavno istrauju Mladinov vrste

prirodoslovnog Lidija 52

1999. t i m H r v a t s k o g a biospeleolokog drutva ( H B S D ) : S a n j a G o t t s t e i n , E d u a r d Kleteki, B. va Jali Cordiceps i R. Ozimec parazit istrauje na piljsku f a u n u Biokova. U t v r e n a je t r o g l o b i o n t n a glji riuerae, troglofilnim l e p t i r i m a r o d a T r i p h o s a . Spiljsku f a u n u 1999.

utvruju

sovica ( N o c t u i d a e ) , a od 1992. do 1 9 9 5 . M. K u i n i jo 1 5 v r s t a z a f a u n u Biokova. F r a n j o P e r o v i n a l a z i brojne nove v r s t e o s a biljariBIOKOVO

116

tijekom 14. m e u n a r o d n o g biospeleolokog simozija u idovi, eolozi Makarskoj, Roman Achille istrauju Danijela HaOzimec, Casale, t a l i j a n s k i biospePierre Mauricio

Biokovski
eni, iako Na su

beskraljenjaci
prvi podaci s poetka obitava 19. velik

P u e v i ( G a s t r o p o d a ) nisu sustavno istra stoljea. Biokovu sigurno

i a c h i n o i d r u g i . Spiljsku f a u n u 2 0 0 0 . zajed no sakupljaju R. O z i m e c i G. N o n v e i l l e r . Od 2 0 0 1 . u s u r a d n j i s P a r k o m p r i r o d e Bioovo poinje s u s t a v n o i s t r a i v a n j e f a u n e lepira ( M l a d e n Kuini), vodozemaca i gmaova ( I r e n a L a c k o v i ) , te piljske f a u n e (R. Ozimec). U o k v i r u posljednjeg p r o j e k t a f a u n u beskraljenjaka i s t r a u j u m l a d i biolozi: Jana Bedek ( I s o p o d a ) , M a r t i n a P a v l e k ( A r a n e a e ) , Marko L u k i (Collembola), a u a n a l i z u s a k u p ljenog materijala prikljuuju se brojni ino zemni specijalisti: C. D e e l e m a n , P. H l a v a , I. K a r a m a n , D. P a v i e v i , R. S l a p n i k , D. Ubick, S. V i t , L. D e h a r v e n g . U s r p n j u 2 0 0 2 . i travnju 2 0 0 3 . Biokovo i s t r a u j e U d r u g a stu denata biologije ( B I U S ) koja 2 0 0 6 . objavljuje Zbornik istraivakih radova.

broj v r s t a , a l i t r e n u t a n o z n a m o z a oko 40. P r e v l a d a v a j u k o p n e n i p u e v i , a v o d e n i su sla bije z a s t u p l j e n i . J o 1 8 2 8 . o p i s a n a j e m a k a r ska rensis), i Delima medora endem blanda pu (Medora blanda macascarensis Medora sa ireg curta macasca stenostoma podruja curta. setosa A. setoBiokova,

Biokova 1836., a 1 8 5 3 . iz i z v o r a k o d M a k r a endemini brusinae, sa, Na va glabrata, Orientalina vaeu vaeu S t o i 1875. s Biokova opisuje v r s t u Campylaea danas danas Chilostoma 1912. Chilostoma Vallonia, U a Antoni Wagner Biokovu Delima, vrstu Campylea denudata. Eobania, ulaz-

s u u t v r e n e b r o j n e v r s t e rodo Pyramidula, elegans.

Medora, ki p u

Chondrina i dr. S a k u p l j a se i j e d e veli Pomatias pukotinama

Pu polugola (Semilimax), foto: R. Ozimec

Biokovska krka gujavica Alpodinaridella biokovica,

prema Mri, 1986. FAUNA

117

Absolonova piljska pijavica Dina absoloni, foto: R. Ozimec

n i h dijelova pilja ive v r s t e troglofilnog r o d a Vitrea i vrste pu sitni polugola Zospeum a koji (Semilimax). amoneum navodi naalost i se nije i Spiljske novi su rod Spelaeoconcha znanstveno Vivi-

paunjaci

(Arachnida),

stonoge

(Mvriapoda)

i najbrojniji k u k c i ( I n s e c t a ) .

Sve su skupine

b a r e m dijelom i s t r a i v a n e , a l i s m o jo daleko od u v i d a u njihovu cjelovitu b i o r a z n o l i k o s t . V e s l o n o c i ( C o p e p o d a ) s u s i t n i , planktons k i r a k o v i koji n a p o d r u j u D i n a r i d a pokazuju i z r a z i t u b i o r a z n o l i k o s t . N a Biokovu oekujemo e n d e m i n e svojte, a l i za s a d a su u biokovskim l o k v a m a i b u n a r i m a u t v r e n i t e k predstavnici uobiajenih rodova Cjclops i Megacyclops. J e d n a k o n o c i ( I s o p o d a ) s u najzastupljeniji r a k o v i n a Biokovu. I s t r a i v a n a j e s a m o fauna pilja i u t v r e n e 4 k o p n e n e e n d e m i n e babu re. Za bosansku piljsku baburu (Alpioniscus

paganettii poljmorpha, Spelaeobiocouica, vrste parus, rodova Ancylus,

o p i s a n . U i z v o r i m a , p o t o c i m a i l o k v a m a ive Belgrandiella, Pseudamnicola koljkaem iz Litthabitella, i Lymnea. roda Sphaerium,

koljkai ( B i v a l v i a ) u lokvama su zastup ljeni k u g l a s t i m a virnjaci (Tricladida) u j a m a m a zagorske p a d i n e k o p n e n i m v i r n j a k o m vjerojatno i z r o d a Dugesia. Od vrne ca i maloetinaa zaravni. Octodrilus Od 10 (Oligochaeta) vrsta, Eophila dobro biokovi su s u i s t r a e n e gujavice ( L u m b r i c i d a e ) biokovske pseudolissaensis endemi

bosniensis) balthasari), choniscus macije. zastupa cus).

Biokovo je j e d i n o p o z n a t o nalazite Strouhaloniscus dalmaticus i Tri-

u H r v a t s k o j . D a l m a t i n s k a piljska b a b u r a (A. matulici ive u p i l j a m a s r e d n j e Dal Novija i s t r a i v a n j a o t k r i l a su piljske obina vodenbabura (Asellus aquatikrke

Biokova. P i j a v i c e ( H i r u d i n e a ) n a B i o k o v u s u zas t u p l j e n e s 2 v r s t e . K r k e i z v o r e n a s e l j a v a en demina matina), s a absolonova Gromakom dalmatinska najdublje pijavica vlakom pijavica (Trocheta jame Uz dalbiokovske (Dina kod piljska opisana pilju za jama fauna

svojte nove z a z n a n o s t . V o d e n e jednakonoce

absoioni),

Rakuci

(Amphipoda)

nastanjuju

Popovog polja

u Hercegovini.

izvore i n a d z e m n e tokove, a l i i p o d z e m n e vode. N a Biokovu j e d o s a d a u t v r e n o n e k o l i k o vrsta iz rodova Niphargus i Gammarus. Iz Baba pilje o p i s a n j e e n d e m i n i b u t u r o v i e v r a k u a c Niphargus buturovici, d u g oko 1 cm, a u izvoru

Dubrovnika, na Biokovu

Amfora jedino je n a l a z i t e za H r v a t s k u . Najbogatija j e vrstama lankonoaca (Arthropoda): rakovi (Crustacea), BIOKOVO

118

Laipauk piljska nelima (Ne/ima troglodytes), foto: R. Ozimec Vepric kod M a k a r s k e n a e n j e h v a r s k i r a k u a c (N. vode hvarensis), naseljava endem Dalmacije. rakuac znanost Nadzemne (Gammarus nove vrste balkanski su za

tipavac Euscorpius tergestinus, f o t o : R. Ozimec (Thomasidae), na osunanim kamenjarima

vujaci (Lvcosidae) i s k a k a i ( S a l t i c i d a e ) , na vlanijim i hladnijim s t a n i t i m a Gnaphosidae, a u piljama esterookci (Dvsderidae), baldahins k i p a u c i ( L v n i p h i d a e ) i L e p t o n e t i d a e . Vujaci Alopecosa fabrilis, Hrvatskoj pauka, tne su Pardosa cincta te na vie vrsta U iz p o r o d i c a G n a p h o s i d a e i P h i l o d r o m i d a e u naeni jedino za Biokovu. Uz p i l j a m a Biokova u t v r e n o j e p r e k o 2 5 svojti n e k e nove znanost. Korulu, Biokovska Biokova, (Stalagtia crna na slini dvije Biokovo je j e d i n o s t a n i t e e n d e m i n e i relik vrste Typhlonyphia comottii, reimoseri. endem stalagcijom tredecimguttatus), stalita srodnom udovica Mesostalita

balcanicus). Biokova rakuaca.

Biospeleolokim

istraivanjima

utvrene

t i p a v c i i l i k o r p i o n i ( S c o r p i o n e s ) ive od obale sve do Sv. J u r e . U t v r e n a je v r s t a Euscorpius drugih tergestinus, roda ali mogu je Sve nalaz su i za vrsta Euscorpius. vrlo

slabo o t r o v n e i ne predstavljaju o p a s n o s t ovjeka. S i t n i p a u n j a c i

( P a l p i g r a d i d a ) iz

roda Eukoenenia n a e n i su u p i l j a m a Biokova. Izraena r a z n o l i k o s t ovog rijetkog i r e l i k t n o g roda n a D i n a r i d i m a , u p u u j u n a n a l a z z a zna nost nove v r s t e . Pauci (Araneae) iznimno su bogato zastupljeni, a l i jo s l a b o i s t r a e n i . D o s a d a j e utvreno oko dica. U 100 v r s t a iz d v a d e s e t a k poro stanitima prevladavaju umskim

o p i s a n a je iz T u e p s k e Vilenjae, gdje ivi sa hercegovakom Za (Latrodectus hercegovinensis). ovjeka je najopasnija

naojotrovniji p a u k . Laitipavci s a d a je utvreno (Pseudoscorpiones) preko 20 svojti, ak s u t i p a v c i m a , a l i n e m a j u o t r o v n u bodlju. D o

krstai ( A r a n e i d a e ) , n a l i v a d a m a cvjetni p a u c i

FAUNA

119

t r e i n e piljskih, od kojih je polovica novih za znanost. Iz porodice sitnih laitipavaca nalazi (Chthoniidae) vani su piljskih vrsta opisa rijetkih

n i h i z H e r c e g o v i n e : C h t h o n i u s absoloni i C h t h o n i u s o c c u l t u s . Iz p o r o d i c e N e o b i s i i d a e o p i s a n e su a k 4 piljske vrste: u Neobisium staudacheri jamama, na obitava Neobisium biokovskoj endemian Protoneobisium najledenijim peruni Za

maderi n a e n je i na M o s o r u , a Neo bisium samo relikt visoravni. Biokovo j e

pred-tercijarni

biocovense. Posljednje t r i v r s t e , najvei s u l a i t i p a v c i n a svijetu, d u i n e tijela do 1 i p e d i p a l p a do 2,5 c m ! L a i p a u c i ili o p i l i o n i d i ( O p i l i o n e s ) s l i n i su paucima, a l i i m tijelo nije r a z d v o j e n o n a g l a v o p r n j a k i z a d a k . N a Biokovu n i s u s u s t a v n o i s t r a i v a n i , o s i m u p i l j a m a . N a j e a je piljska nelima a je u (Nelima troglodytes), primorske setosissimus. u t v r e n a je padine Na vrlo nova rijetka zaravni (Opilio ali v r s t a s i t n o g o p i l i o n i d a iz r o d a piljama Trogulus pilja vrsta Cyphophthalmus, Sitni paunjak (Palpigradida) Eukoenenia sp., foto: R. Ozimec se slijepa i b e z p i g m e n t a Biokoviella mauriesi,

e n d e m i n i r o d i v r s t a l e d e n i h j a m a biokovske z a r a v n i . P r i s u t n a su jo 3 e n d e m a Biokova: Dyocerasoma glomontanum biokouense, biokouense i Macrochaetosoma Xestoiulus preko trodoimati-

vrnoj

cus. Na Biokovu ivi n a j v e a e u r o p s k a dvojenoga Apfelbeckia hessei d u g a 10 cm. S k o k u n i ( C o l l e m b o l a ) i s t r a i v a n i su sa

izvan Grinje

n a e n k a m e n i t i kosac na Biokovu

saxatilis). (Acari) s u brojne, n i s u i s t r a e n e . V e i n o m s u vrlo s i t n e , a n a imiima sp. Strige (Chilopoda) Biokova nisu sustav n o i s t r a i v a n e . D o m i n i r a j u k a m e n j a r k e (Lithobidae) s brojnim v r s t a m a roda zemne nosna strige striga (Geophilidae). (Scutigera Chilopoda te Na primorskim jedina je potkovnjacima (Rhinolophus), krpelj paraIxodes z i t i r a j e d n a od n a j v e i h grinja,

mo u p i l j a m a . U t v r e n e su 22 svojte od ko j i h n a j v i e iz p o r o d i c e E n t o m o b r v d a e . Troglob i o n t n i h je 8 v r s t a , v e i n o m vjerojatno novih za z n a n o s t , m e u k o j i m a se i s t i e svojta s iz nimnim roda prilagodbama na piljske a uvjete. trorepce sku D v o r e p c e ( D i p l u r a ) u p i l j a m a z a s t u p a vrsta Plusiocampa su (Stygiocampa), najbogatija kukci kornjai drugi ( T h v s a n u r a ) jo n e o d r e e n a piljska v r s t a . Vrstama pina najbolje faunistika od Biokova (Insecta), kojih su

p a d i n a m a n a l a z i m o m e d i t e r a n s k e v r s t e : titocoleoptrata) europska v r s t a porodice Scutigeridae, a otrovna dalmatinska striga Biokova su skolopendra i E u r o p e je nali vrlo (Scolopendra dalmatica) m o e dosei 2 0 c m d u i n e . I p a k , n a j d u a Himantrium gabrierijetku Poljbothrus lis koja je uz Biospeleolozi 170 p a r i n o g u d u i n e 30 cm.

istraeni dok su

( C o l e o p t e r a ) , lep slabije ili nikako

t i r i ( L e p i d o p t e r a ) i dijelom o p n o k r i l c i (Hymenoptera), vezani su i s t r a e n i . Uz izvore, p o t o k e , b u n a r e i lokve vodencvjetovi (Ephemeroptera) Cloeon te v r e t e n c a s v r s t a m a r o d o v a Baetis i

( O d o n a t a ) kojih je do s a d a u t v r e n o 14 vrsta. I s t i e se n a l a z r i j e t k e v r s t e Cordulia aenea na s j e v e r n i m p a d i n a m a t e najsjevernija populacija vrste Caliaeschna microstigma. R a v n o k r i l c i ( O r t h o p t e r a ) n a Biokovu zas t u p l j e n i s u f a u n o m o h a r a , t e r m i t a , uholaa,

stygis te 2 slijepe i d e p i g m e n t i r a n e , za z n a n o s t nove v r s t e p i l j s k i h s t r i g a r o d a Dvojenoge (Diplopoda) Chilopoda. sustav Biokova

nije s u i s t r a i v a n e s a m o n a z a r a v n i . U t v r e n o je 14 v r s t a od e g a 7 iz p o r o d i c e J u l i d a e . I s t i e BIOKOVO

120

Biokovski reliktni neobizij (Protoneobisium biocovense), foto: R. Ozimec

enka pauka vujaka (Lycosidae) s malim pauiima na zadku, foto: R. Ozimec FAUNA

121

G r i n j a (A'ari) i z b i o k o v s k e s p i l j e , f o t o : J . B e d e k

nakaznika, i konjica.

bogomoljki, ohari

turaka, i

skakavaca uholae

utvrena najvii Jadrana. Buhe -phthalmus eugeniae,

je

vrsta

Haploembia na

solieri, istonoj

to je obali Ctenonifetodes endem

(Blatttoidea)

nalaz

prelonoaca

( D e r m a p t e r a ) n a B i o k o v u s u i s t r a i v a n i jo u 19. stoljeu, dok s u t e r m i t i ( I s o p t e r a ) p r i s u t n i samo atticus obalu obina vrsta na najjunijim obroncima. Nakaznike Bacillus (Phasmatodea) millleri, Jadrana, iz roda zastupa a palinjak

(Svphonaptera) parazit dinarskog

zastupa voluhara,

(Medioctenophthalmus)

e n d e m i n a p o d v r s t a za i s t o n u bogomoljke (Mantis (Mantodea) te manja turak kuama, Porodicu piljski piljski ostalih rijetka Iz i boga religiosa) ivi u

H r v a t s k e i B I H . Za Biokovo je u t v r e n o preko 3 0 0 v r s t a k o r n j a a , t o j e d a l e k o o d konanog broja. V e i n u i n e t r c i ( C a r a b i d a e ) , podzemljari ( L e p t o d i r i n a e ) , k u s o k r i l c i ( S t a p h v l i n i d a e ) , striz i b u b e ( C e r a m b v c i d a e ) , k l i n j a c i (Elateridae), crnokrilci (Tenebrionidae), truleari (Scarab a e i d a e ) , z l a t i c e ( C h r v s o m e l i d a e ) , pipe (Curc u l i o n i d a e ) i p o t k o r n j a c i (Scolvtidae). P r i s u t a n je v e l i k broj e n d e m a , ponajprije t r a k a i podzemljara. Znamo za preko (Trechus D. 4 0 v r s t a traka, nonveilleri) dug od e g a su 2 r o d a i 10 svojti e n d e m i Biokova. Nonvajlerov Dvije v r s t e ive ski u trehus roda oko 3 m m n a e n j e n a p a d i n a m a i z n a d Tuepi. Duvalius, biokovensis i D. Radiev biokov radici), comes vjerojatno su glacijalni r e l i k t i , a uz pilje dubokim vrtaama. piljski trak (Biokovoaphaenopsis

bogomoljka

Empusa.

Dalmatinski 1 0 0 0 m.

(Grylomorpha

dalmatina)

a l i i p i l j a m a Biokova do i jamama Biokova cavicold)

piljskih konjica ( R h a p h i d o p h o r i d a e ) u p i l j a m a zastupaju i araneiformis). Barbitistes obini Od (Troglophilus konjic konjica dalmatinski p o z n a t a je yersini.

(Dolichopoda vrsta

(Tettigoniidae)

endemina

t o z a s t u p l j e n e s k u p i n e s k a k a v a c a (Acrididae) s B i o k o v a su p o z n a t e e n d e m i n e i u g r o e n e svojte Pararcjptera hystrix padinama brevipennis hystrix. Biokova iznad Podgore brevipennis i Prionotropis ptera) na

Iz malobrojnog r e d a p r e l o n o a c a ( E m b i o -

e n d e m i a n r o d za Biokovo s p r e k o 1 cm duine

BIOKOVO

122

Dalmatinski turak (Grylomorpha dalmatina), foto: R. Ozimec

Skakavac Prionotropis hystrix hystrix, foto: J. Raasch

Striga Dvojenoga Macrochaetosoma biokovense,

Polybothrus stygis,

Skokun iz porodice Onychiuridae; f o t o : M. Luki

foto: G. Poli trog/omontanum foto: R. Ozimec

Dvorepac (Diplura) iz roda Plusiocampa (Stygiocampa), foto: R. Ozimec Endemini rod i vrsta Biokoviella mauriesi, prema Mri, 1992.

Spiljski trorepac (Thysanura), foto: R. Ozimec

n a e n i u p i l j a m a . E n d e m i a n i monotipski xod Radziella, prilagoen na filtriranje proc j e d n i h p o d z e m n i h v o d a , o p i s a n j e i z Pretnerove jame, a e n d e m Biokova Laneyriella staudacheri biokovski speoplanes u (Speoplanes jamama Vranjae iz pilje P o d r u m u P o d g o r i . Najvei svjetski podzemljar giganteus biocovensis) ivi ledenim iz

j e d a n j e o d n a j v e i h p i l j s k i h t r a k a n a svijetu. ivi iskljuivo n a biokovskoj z a r a v n i . Z a g o n e t n a lovriija (Lovricia aenigmaticd) jedinstven je n a l a z z a Biokovo i d r u g a v r s t a ovog r o d a . I z r o d a Molops s Biokova su o p i s a n e dvije e n d e mine kovski vensis) i vrste, dvoglavi (M. hoffmanni (M. bucephalus) apfelbecki su rod i bio bioko s molops trak Ocys biokovensis). endemi Apfelbekov Biokova.

b i o k o v s k e z a r a v n i . D a l m a t i n s k i leptomeson (Leptomeson dombrouiski) opisan k o d S p l i t a , na B i o k o v u je p r o n a e n u v i e pilja. I z p o r o d i c e S c v d m e n i d a e d o l a z i endemini biokovski Staphylinus vensis, difformis. Iz eukonus similis stolzi, (Euconnus mandli, Anotylus biokovensis). Geostiba zavadili, i S Biokova s u o p i s a n e b r o j n e svojte kusokrilaca: bioko Ocyusa vrste zlatica splitska a Colon

biokovski

(Omphreus endemian

Dalmatoreichia je

skaritina

v r s t o m j a n a k o v d a l m a t i n s k i s k a r i t i n (D. janaki), a n e d a v n o je n a e n r i j e t k i piljski s k a r i t i n Spelaeodytes mirabilis. Podzemljari pripadaju u prvome redu fauni t l a i pilja, a a k 4 r o d a i 6 svojti e n d e m i n o je za Biokovo. Zariquieyella, Hoffmanella i Roubaliella e n d e m i n i su i m o n o t i p s k i r o d o v i koji p r i p a d a j u f a u n i t l a , a l i je r o d Roubaliella BIOKOVO

potporodice Afropselaphus novaki), i

pselafida dalmatinus

n a e n je

endemini klinjak (Aphthona pipa

r o d a Trimium. Sa Sv. J u r e o p i s a n i su novakov (Athous biokovska biokovska biokovensis)

(Otiorrhynchus

spalatrensis

biocovensis),

s K a o c a m i l e r o v a boja ovica (Scymnus milile-

124

Najvei biokovski kornja veliki jelenak (Lucanus cervus), foto: R. Ozimec ri). N o v a b i o s p e l e o l o k a i s t r a i v a n j a o t k r i l a su brojne svojte nove za z n a n o s t . O d m r e o k r i l a c a ( P l a n i p e n n i a ) n a ju n i m p a d i n a m a obitava nekoliko vrsta, tenasti golemar (Palpares libelluloides). meu k o j i m a se v e l i i n o m i a r e n i l o m k r i l a istie v r e T u l a r i ( T r i c h o p t e r a ) n a B i o k o v u n i s u po sebno zastupljeni. Iz potoka kod Tuepi opisana je Athripsodes dalmatinus, Bosni, a kasnije naena uz Cetinu i u jamama zahvaljujui b i o k o v s k i m relikt Micropterna

opstao je

glacijalni

testacea. P a r e s e n a d n u l e d e n i c a , a k n a s a m o m ledu, j e r s a m o n a niskoj t e m p e r a t u r i dozrijevaju s p o l n e s t a n i c e (gonade) e n k i . Leptira (Lepidoptera) na Biokovu i m a oko 4 0 0 v r s t a . O d d a n j i h l e p t i r a ( R h o p a l o c e r a ) s junih padina iznad M a k r a opisan je endemini d a l m a t i n s k i uskrnji leptir (Zerynthia cerysi dalF a u n i s t i k i je na kojoj je Podzemljar (Radziella styx), crte prema Casale i Jali, 1988. macijae) iz p o r o d i c e l a s t i n r e p a k a ( P a p i l i o n i d a e ) , koji p o o p i s u v i e nije n a e n . najzanimljivija b i o k o v s k a (Parnassius mnemosynae), iz zaravan

od l a s t i n r e p a k a u t v r e n crnooki parnasovac porodice arenaca ( N v m p h a l i d a e ) Neptis rivularis, BIOKOVO a iz p o t p o r o d i -

126

Mreokrilac vretenasti golemar {Palpares libelluloides), foto: H. Raasch

Osolika muha (Helophilus pendulus), foto: J. Raasch

Leptir kiseliin crvenko (Lycaena dispar), foto: H. Raasch

Noni leptir [Triphosa sabaudiata), foto: G. Poli

Komari [Culicidae) u parenju, f o t o : M. Luki reticulata, Rhyacia Hadena simulans,

Tulari

(Microptherna testacea)

u parenju, foto: R. Ozimec caesia, Calligeris Rhyacia ramosa, lucipeta, istie se

ce o k a a ( S a t v r i n a e ) c r n i o k a (Erebia melas) i rijetki rijetki i dalmatinski juni lastin uak i). oka (Proterebia (Papilio afra dalmata). N a sjevernoj p a d i n i n e d a v n o s u n a e n i repak mali alexanor) te ije Kleopatrin muller (Gonepteryx plavac je cleopatrd)

svojta iz r o d a Euxoa najvjerojatnije n o v a za z n a n o s t . U b i o k o v s k i m j a m a m a e s t i su: dubitata, llbatrlx, Triphosa Hypena obsitalls, (Diptera) vrstama, sabaudiata, perastokrili su ali Triphosa leptiri na Scollopteryx

globalno schiffer

ugroeni

(Pseudophilotes

Posljednji

sladokusac

r o d a Alucita i dr. Dvokrilci zastupljeni s malo Biokovu b r o j n i m poda

gusjenice j e d u s a m o a r o m a t i n o bilje: m a j i n u duicu, l a v a n d u , v r i s a k i m e n t u . Uz njih Biokovo ukraavaju nd), lastin io), jedarce {Inachis uskrnji repak leptir (Papilo podalirius), (Zerynthia machaon), danje i polyxepaune drugi. prugasto

t a k a o dosadanjim istraivanjima, t e k neko liko v r s t a iz p o r o d i c e p l e s a l i c a ( E m p i d i d a e ) i Trvpetidae. Limoniidae, Prisutni su komari (Tipulidae), trzalbranievke (Simuliidae),

(Iphiclides

admiral

(Vanesa atalanta) (Heterocera)

Od nonih leptira

v r s t a m a je

c i ( C h i r o n o m i d a e ) , k o m a r i ( C u l i c i d a e ) , pap a t a i ( P s v c h o d i d a e ) , o b a d i ( T a b a n i d a e ) , grabenice (Asilidae), Stratiomvidae, (Muscidae) su vrste balegarke i zujare i (Scatophagidae), (Calliphoridae). muhe Brojne

najbogatija f a u n a sovica ( N o c t u i d a e ) zastuplje na na Biokovu s p r e k o 90 v r s t a . M e u b r o j n i m rijetkim i z a n i m l j i v i m v r s t a m a : Euxoa decora, Chersotis cuprea, Calpe thallctri, Heliophobus

napasnici

FAUNA

127

p a r a z i t i s t o k e ili v e z a n e uz njihov i z m e t i l e i n e , t a k o d a j e r a z n o l i k o s t d v o k r i l a c a Biokova b i t n o smanjena n e s t a n k o m stoke. O p n o k r i l c i ( H v m e n o p t e r a ) s u n a Biokovu zastupljeni brojnim v r s t a m a d r v a r i c a (Siricidae), ikarica (Cvnipidae), m r a v a (Formicidae), osa (Vespidae), p e l a (Apidae) i d r u g i h o k o j i m a i m a m o m a l o p o d a t a k a . I z n i m k u i n e ose biljaric e ( S y m p h y t a ) , kojih j e n a Biokovu u t v r e n o oko 90 svojti. V r s t e Arge Gilpinia dryas caucasica, soda, i druge, Stauronematus nigrisu stjesamo compressicornis, cornis, Nematus

Rhogogaster

ovdje u t v r e n e z a h r v a t s k u f a u n u . Polukrilce (Hemiptera) zastupaju n i c e ( H e t e r o p t e r a ) , cvrci ( A u c h e n o r r h y n c h a ) i uenci ( S t e r n o r r h y n c h a ) . Dominiraju kopne n e stjenice i z p o r o d i c a M i r i d a e , P e n t a t o m i d a e i Cydnidae, U vodenim Gerris, manina je (Opsius Za niih kojih je u t v r e n o oko stanitima Nepa, ive Notonecta a iz 50 v r s t a . rodova Corixa. i stjenice

Hjdrometra, cvrka croaticus). neke

N a j u n i m p a d i n a m a Biokova s l u a m o p j e s m u (Cicada orni), Makarske cvrak is Dadevnjak skupine (Protozoa), virnjaci na jo Biokovu, nemamo crvi posebno podatke: (Platytrbodlaoblici (Salamandra salamandra); foto: D. Lackovi nisu opisan endemini hrvatski livadni

Uenci

Biokova

traivani. beskraljenjaka,

praivotinje helmintes), ci

plosnati

(Turbellaria),

(Gastotricha),

kolnjaci

(Rotatoria),

( N e m a t o d a ) , v r p a r i ( N e m e r t i n a ) i dr.

Kraljenjaci Biokova
Vodozemce obina viridis), i (Bufo velika (Amphibia) bufo) uti i zelena Gatalinka aba (Hyla zastupa (Rana (Bombina 5 aba: (Bufo ridibunda) variegata glo salaa zelena muka krastaa

dalmatinski

kolombatovici). za Biokovo. na

arborea),

balno ugroena vrsta, tek je nedavno utvrena Dadevnjaci Biokovu vulgaris). (Reptilia) su predstavljeni (Testudo 21 Poskok (Vipera ammodytes), foto: A. Gri Kopnena kornjaa hermaniznimne (Salamandra su mandra) (Triturus Gmazovi vrstom. veliine,

lokve z a g o r s k e p a d i n e n a s e l j a v a m a l i v o d e n j a k

ni) sve je r j e a na Biokovu, a k u n i m a c a k l i n BIOKOVO

128

Kuni macaklin (Hemidactylus turcicus), foto: R. Ozimec FAUNA

129

Alpski popi (Prunella collaris), foto: K. aneti (Hemidactjlus turcicus) redovit u

kuama primorske padine. Susret sa zmijom na Biokovu opisuje jo F o r t i s , a do s a d a je u t v r e n o 9 g u t e r a i 10 zmija. V e i n a i h ivi n a j u n i m p a d i n a m a , dok i z n a d 1 0 0 0 m d o l a z e d a d e v n j a k , mosorska mosorensis), viridis), zmije: ara krpica ni a guterica obini krka ilac (Podarcis (Platjceps (Archaeolacerta (Lacerta te melisellensis) dahli), crvenCrvenzelemba

i z i d n a g u t e r i c a (Podarcis muralis), najadum poljarica (Zamenis (Hieropis situla)

gemonensis),

smukulja poskok i

(Coronella (Vipera

austriaca), ammodytes).

i j e d i n i otrov k o p n e n a kornja potencijal vjerojatno guterica

krpica je ugroena, mosorska

guterica muka Mosorska

no u g r o e n e v r s t e , a m a l i v o d e n j a k i dalmatinski ugroene uti vrste.

e n d e m j e j u g o i s t o n i h D i n a r i d a , gdje dolazi i z n a d 1 2 0 0 m . Novija i s t r a i v a nja u k a z u j u d a p r e d s t a v l j a z a s e b a n r o d s t a r oko 16 m i l i j u n a g o d i n a . Ptice orao (Aves) su najbrojniji orao (Falco kraljenjaci (Circaetus plaBiokova. M e u gotovo 100 v r s t a , i s t i u s e s u r i (Aquila sivi chrjsaetos), sokol zmijar gallicus), peregrinus),

Gnijezdo utokljune galice (Pyrrhocoraxgracu/us) s jajima, foto: B. Jali BIOKOVO

utokljuna galica (Pyrrhocorax gracu/us), foto: K. aneti

130

Sivi sokol (Falco peregrinus), foto: K. aneti

Suri orao (Aguila chrysaetos), foto: K. aneti ninska leucotos), {Hippolais sova (Strix uralensis), lastavica i kreja mravozub (Hirundo (Nucifraga crni catactes), r i z i n e ili u g r o e n e v r s t e u H r v a t s k o j . Bjeloglavi sup (Gyps fulvus), ovdje zvan lunja, o b i t a v a n a Biokovu jo polovicom 20. stoljea. Stijene i z m e u B a s t a i Velog b r d a , na koji m a s e gnijezdio, zovu s e L u n j e v e k u e . S u p a FAUNA

(Dryocopus

martius), b j e l o h r p t n i djetao piljska olivetorum) (Prunella collaris),

(Picoides dauricd), caryo-

alpski popi

volji m a s l i n a r

131

Blazijev potkovnjak (Rhinolophus blasii), foto: G. Poli

starjeinu rijedak,

ili i

kostoberinu crkavica

(Aegjpius

monachus)

iz okolice Z a d v a r j a s p o m i n j e jo F o r t i s , a bio je kao (Neophron percnopterus). Obje v r s t e , k a o i k r k i sokol (Falco biarmicus) i v e l i k a u a r a (Bubo bubo) n e s t a j u k a d i s u p , najvjerojatnije zbog n e s t a n k a s t o k e . u t o k l j u n a galica (Pyrrhocorax graculus), zvana olica, p o s e b n o je z a n i m l j i v a j e r se gnijezdi u j a m a m a sve d o Sv. J u r e , p a j e s p e l e o l o z i m a i n d i k a t o r z a o t k r i v a n j e j a m a . P o s e b n o s u brojne u J a m i n a Dovnju, a J a m a c r n i h p t i c a n a K i m e t u p o n j i m a je dobile i m e . Sisavci bjeloprsi je (Mammalia) (Erinaceus su na Biokovu dolazi za Dinarski voluhar {Dinaromys bogdanovi), foto: J. Bedek imie s 3 vrste (Chiroptera) roda na Biokovu mioliki zastu imii s t u p l j e n i s 42 v r s t e . Od k u k c o j e d a ( I n s e c t i v o r a ) concolor) samo na najjunijim p a d i n a m a i jedini je p r e d s t a v n i k p o r o d i c e j e e v a ( E r i n a c e i d a e ) n a Biokovu, dok je p o r o d i c a r o v k i (Soricidae) p r i s u t n a s 5 v r s t a . Na v r n o j z a r a v n i ive u m s k a (Sorex araneus) (Sorex minutus), p r i p a d n i c i kon i m a l a rovka (Suncus etruscus) BIOKOVO

paju 3 p o r o d i c e : p o t k o v n j a c i (Rhinolophidae) Rhinolophus; teniotis) ( V e s p e r t i l i o n i d a e ) s l i v r s t a , a i r o k o u h i zecousnjak (Tadarida zastupa golorepae ( T a d a r i d a e ) . P o t e n c i j a l n o su u g r o e n i veliki (R.

t i n e n t a l n e faune. Najmanja je patuljasta rovka d u g a t e k 4,5 c m .

132

Vuk (Canis lupus), f o t o : . Stipe

Bjeloprsi je (Erinaceus concolor), foto: F. abi FAUNA

133

ferrumequinum) (R.

mali potkovnjak

(R.

hiposiderod

Nuna pojedinih

su

daljnja f a u n i s t i k a stanita do skupina

istraivanja, analize te bionomije

ros) te r i j e t k a i r i z i n a v r s t a blazijev p o t k o v n j a k blasii), kojeg z i m i n a l a z i m o p o j e d i n a n o u Iz r o d a dugouhih imia (Plecotus) piljama.

kartiranja

sustavne

faunistikih

pojedinih vrsta. I a k o se Biokovo t r e n u t a n o i n i kao vrloj dobro o u v a n a p r i r o d n a cjelina, ozbiljnih prijetnja. Prva je zacija p r i m o r s k e p a d i n e , postoji vie urbani ubrzana

d o l a z e dvije vrlo rijetke i z a n i m l j i v e v r s t e , obje nedovoljno p o z n a t e i vjerojatno u g r o e n e : g o r s k i (P. (P. macrobullaris) kolombatovici). i Kolombatoviev pravih dugouan (Myotis) Rod imia

p o s e b n o predgorske

z a s t u p l j e n je s 5 v r s t a od kojih su r i i (M. emarginatus) i v e l i k i i m i (M. ugroeni. myotis) p o t e n c i j a l n o {Miniopterus schreiDugokrili prnjak

s t e p e n i c e , koja je najoitija uz s a m u obalu, ali s e u b r z a n o d i e p r e m a m a s i v u . Betonizacija, izgradnja stambenih i strukturnih objekata, probijanje sve v e e g broja p r o t u p o a r n i h cesta, a g r a r i z a c i j a z e m l j i t a u v i n o g r a d e i maslinike m o r a se staviti pod kontrolu. je urbanizacija vrne zaravni. stanova D r u g a ugroza Uz u izgradnju moderne

bersi) u g r o e n a j e v r s t a . N e d a v n o s u biospeleolozi u j a m i J a m i n i k o d G . B r e l a o t k r i l i koloniju s 4 0 0 0 j e d i n k a . Dvojezupce ( L a g o m o r p h a ) n a Biokovu z a s t u p a obini zec (Lepus europaeus), a glodavce ( R o d e n t i a ) 7 v r s t a . O d l i n i su penjai vjeverica glis). (Sciurus vulgaris) i sivi puh (Myoxus quercinus naoalama. Dalmatinski vrtni puh je po tipinim (Eliomys tamnim

i sve u e s t a l i j e k o r i t e n j e biokovske ceste te pretvaranje dosadanjih v i k e n d i c e , n a j o p a s n i j e je m o g u i m a s o v n i turi z a m u v i d u z i m s k o g a s k i j a k o g c e n t r a , hotel s k i h o b j e k a t a i d r u g o g , p r i e m u je posebna opasnost i zagaenje to p o d z e m n i h voda. uzrokuje este Daljnju o p a s n o s t i n e o d l a g a l i t a o t p a d a t e sukcesija zaratavanje, poare i smanjuje bioraznolikost. Za o d r a n j e f a u n i s t i k e r a z n o l i k o s t i Biokova nuno je ostvariti te upravljanje krajobrazima, Naalost, stanitima ekolokim niama.

dalmatiens), e n d e m i s t o n e obale J a d r a n a , p r e poznatljiv Od 4 v r s t e iz p o r o d i c e m i e v a ( M u r i d a e ) i s t i e se s l a b o p o z n a t i i vjerojatno u g r o e n i d i n a r s k i voluhar (Dinaromys bogdanovi), tercijarni re likt i endem Balkana. N a Biokovu i m a 1 0 v r s t a zvijeri ( C a r n i v o r a ) , od kojih se agalj (Canis aureus) i m e d v j e d {Ur sus aretos) pes), les divlja meles), pojavljuju samo povremeno. Stalno su p r i s u t n i v u k (Canis lupus), lisica (Vulpes vulm a k a (Felis silvestris), j a z a v a c (Metvor (Mustela putorius), kuna nivalis). bjelica kuna zlatica foina) i (Martes

p r e s t a n a k t r a d i c i o n a l n e poljoprivrede, posebno s t o a r e n j a , dovodi do z a p u t a n j a krajobraza, u p r v o m e r e d u p l a n i n s k i h p a n j a k a i livada te lokva i b u n a r a , t o d u g o r o n o vodi do zarastanja i n e s t a n k a t i h i z n i m n o v a n i h s t a n i t a . Jedan od najvanijih elemenata upravljanja krajo b r a z i m a Biokova bit e p o v r a t a k stoarenja te o d r a n j e p o s t o j e i h a n t r o p o g e n i h s t a n i t a , to j e p r e d u v j e t z a r e i n t r o d u k c i j u l e i n a r s k i h vrsta te o p s t a n a k b r o j n i h biljaka, ivotinja i gljiva v e z a n i h u z s t o k u i njihova p r a t e a s t a n i t a .

(Martes lasica

martes), (Mustela

K o p i t a r i ( P e r i s s o d a c t v l a ) n a Biokovu s u pri s u t n i s a m o u n e s e n i m v r s t a m a , i a k o g a jo u holocenu koza simon) i naseljavaju jelen (Rupicapra kozorog rupicapra), (Capra (Cervus elaphus), muflon hircus). (Ovis Divlja divomusvinja

(Sus scropha) je t e k 1978. u t v r e n a za Biokovo.

Istraivanja i zatita faune Biokova

Ve preliminarna analiza faune istie

Biokovo k a o vruu toku (hot spot) bioloke r a z nolikosti H r v a t s k e i Europe, a n e k i m elementi ma i svijeta, p o s e b n o piljskom f a u n o m . BIOKOVO Bua na Biokovu, foto: R. Ozimec

134

LITERATURA

Babi, M., 1983., Priroda biokovskog podruja u djelima nekih starijih pisaca, Acta Biokovica, 2 : 2 9 5 - 3 0 2 . Casale, A. & Jali, B., 1988., Radziella (new genus) styx n.sp., a new exceptional t r o g l o b i t i c Bathysciinae (Coleoptera, Catopidae) f r o m the Dinaric Region, Jugoslavia, Boli. D. M u s . Reg.d. Sci. Nat., Vol.6, N.2: 3 4 9 - 3 5 8 . Curi, B.P.M., 1988., Cave dvvelling p s e u d o s c o r p i o n s of the Dinaric karst. Razprave IV razr. SAZU 26:1-191. Durbei, P. & Vuji-Karlo, S., 2000., Prilog povijesti istra ivanja faune kukaca (Insecta) biokovskog podruja, Ekoloke m o n o g r a f i j e 5, Biokovo 2 : 2 4 5 - 2 5 3 . Gasparo, F., 1999., Sta/ita comottii n.sp., un nuovo r a g n o c a vernicolo della Dalmazia centrale (Araneae, Dysderidae), Atti M e m . C o m m . Grotte E. Boegan, Vol. 36(1998):17-25. Karaman, S., 1952., Prilozi poznavanju Nifarga Hercegovine i june Dalmacije, Prirod. Istra. JAZU, 2 5 : 4 5 - 5 5 .

Kuini, M., 2004., Leptiri Makarskog primorja i Biokova, Makarska rivijera info, 4 : 1 0 - 1 1 . Kuini, M., Balen, S. & ai, M., 2000., Prilog poznavanju faune sovica (Insecta, Lepidoptera, Noctuidae) Biokova, Ekoloke m o n o g r a f i j e 5, Biokovo 2 : 2 3 3 - 2 4 3 . Kuini, M. & lli, D., 1993., Micropterna testacea Gmelin, 1789 (Insecta, Trichoptera) nova vrsta u fauni tulara Republike Hrvatske, Rad Razreda za prirodne znanosti HAZU, 2 6 : 1 2 5 - 1 3 1 . Jali, B., 1983., Pregled istraivanja faune kornjaa (Coleoptera) spilja i jama Biokova, Acta Biokovica, 2:171-178. Jali, B., 1993., Biokovoaphaenopsis (new genus) radici n. sp. a n e w t r o g l o b i o t i c Trechinae (Coleoptera, Carabidae) f r o m t h e Dinaric karst region of t h e Croatia (Dalmatia). Spelaeologia Croatica, 4 : 7 3 - 7 8 . Lakota, J., Mlejnek, R. & B. Jali, 2002., Lovricia aenigma-

FAUNA

135

tica - a new species of troglobitic beetle f r o m Croatia (Coleoptera: Carabidae). Nat. Croat. 11/1:19-25. Luka, G. & Karadi, R., 1993., O rasprostranjenosti i karak teristikama stanita alpskog popia (Prunella collaris Scopoli) u Hrvatskoj, Acta Biokovica, 6 : 2 7 - 3 1 . Luki, M. & Deharveng, L, 2007., Biodiversity and Distribution of Cave Collembola (Hexapoda, Collembola) on Biokovo Mt., Croatia, in press. Magrini, P. & Bulirsch, P., 2005., Un nuovo genere, un nuovo s o t t o g e n e r e e due nuove specie di Scaritini anoftalmi della regione Adriatica Orientale, Quad. Studi Nat. Romagna, 2 0 : 8 3 - 9 9 . Mladinov, L. & Kuini, M., 1993., Preliminarni podaci za faunu sovica (Lepidoptera, Noctuidae) planine Biokovo (Hrvatska), Acta Biokovica, 6 : 3 3 - 4 5 . Mri, N., 1987b, D i p o p o d fauna (Diplopoda: Myriapoda) Biokova. Acta Biokovica 4 : 2 6 7 - 2 7 6 . Mri, N., 1987c, Prilog poznavanju gmazova (Reptilia) Biokova. Acta Biokovica 4 : 2 7 7 - 3 0 6 . Mri, N., 1991., M o n o g r a p h of E a r t h w o r m s (Lumbricidae) of the Balkans, 1-2, SAZU, 31:1-757. M r i , N., 1992., Biokoviella mauriesi g e n . nov.,sp. nov., M a c r o c h a e t o s o m a t i n a e subfam.nov. razr. SAZU 3 3 / 3 : 5 1 - 9 1 . Muller, G., 1931., Nuovi Pseudoscorpioni cavernicoli appartenenti al s o t t o g e n e r e Blothrus Schiodte, Boli. Soc. Ent. Itat, 63:125-127. Nonveiller, G., 1989., Pioniri prouavanja insekata Dalma cije. Jugoslovensko e n t o m o l o k o drutvo, Pos. Izdanja 2: prilozi za povijest entomologije u Jugoslaviji, Sv. 3: 1390. Novak, P., 1952., Kornjai Jadranskog primorja (Coleoptera), JAZU, 1-521. Ozimec, R., 2003., ivi svijet biokovskog podzemlja, Ma karska rivijera info, 3:12-13. Ozimec, R., 2006., Biokovska dalmatinska bua, Makarska rivijera info, 6:14-15. and superfamily Cleidogonoidea of the VVestern Balkans. Razprave IV.

Ozimec, R. & Jali, B., 2002., Pregled biospeleolokih istraivanja na podruju Parka prirode Biokovo, Struni elaborat, Hrvatsko Biospeleoloko Drutvo - Hrvatski prirodoslovni muzej:1-55. Penecke, K. A.& Muller, J., 1907., Koleopterologische Ergebnisse Sommer einer Sammelreise nach Dalmatien im 1905., Z o o l o g i s c h e - b o t a n i s c h e Geselschaft,

57:1-19, VVien. Perovi, R, 1992., Die ersten untersuchungen der Sagevvespen ( H v m e n o p t e r a , Svmphvta) im Biokovo-Gebirge (Dalmatien, Kroatien), Natura Croatica, 1:93-104. Perovi, F., 2000., Daljnja istraivanja faune osa biljarica (Hvmenoptera, Svmphvta) Biokova, Ekol. monogr. 5, Bio kovo 2 : 2 1 3 - 2 3 1 . Pretner, E., 1973., Koleopteroloka fauna peina i jama Hrvatske, Carsus lugoslaviae, 8/6:101-239. Roubal, J., 1927a, Eine Coleopterologische reise nach Mittel-Dalmatien im July 1924, Ent. Anz., 7:8-75. Rucner, D. & Rucner, R., 1993., Prilog poznavanju ptica Biokova, Acta Biokovica, 6:19-26. Rucner, D. & Rucner, R., 2000., Novi podaci za avifaunu Biokova i okolice, Ekol. monogr. 5, Biokovo 2:275-278. Schmidtler, J.F., 1999., Notes on the altitudinal distribution of lizards and s o m e other reptiles on M t . Biokovo (Croatia) and its i m m e d i a t e surroundings, Natura Croa tica, 8/3:223-237. Slapnik, R. & Ozimec, R., 2004.: Distribution of the genus Zospeum Bourguignat 1856 (Gastropoda, Pulmonata, Ellobidae) in Croatia, Natura Croatica, 13/2:115-135. Spai, I., 1983., Fauna kornjaa (Coleoptera, Insecta) Biokova, Acta Biokovica, 2:167-170. Stossich, A., 1875., Salita sul M o n t e Biocovo in Dalmacia, I Boli. Soc. Adr. Sci. Nat. Trieste, 1/7:285-302. Tvrtkovi, N. & Kleteki, E., 1993., Preliminarna istraivanja te- 1 restrikih kraljenjaka Biokova, Acta Biokovica, 6:11-18. j Vuji-Karlo, S. & Durbei, P. 2000., Visinska distribucija I traka (Carabidae) na Biokovu, Ekol. monogr. 5, Biokovo 1 2:255-265.

Vjeverica (Sciurus vulgaris), f o t o : D. Lisii

BIOKOVO

136

arheologija

MARINKO TOMASOVI

Arheoloki na prostoru Biokova

d o k a z i ivota

od razdoblja prapovijesti do srednjeg vijeka

m a t e r i j a l n a e n u t i m p r i r o d n i m nas t a m b a m a , k a o i z v o r p o d a t a k a o najra nijoj ljudskoj k u l t u r i . Ovaj prilog daje opi pregled arheolokih znaajka Biokova, na n j e g o v u m a s i v u i nepo s r e d n o m p o d n o j u . U j e d n o potie nas t a v a k opsenijih istraivanja, lokalitetima. poelj n i h a r h e o l o k i h s o n d i r a n j a u p i l j a m a i drugim Biokovo, p o s e b n o r u b n i dijelovi, naseljeno je jo u p r a p o v i j e s t i , m n o g o prije pojave pisma kao najnaprednijeg svjedoanstva ovjekova postojanja. G e o m o r f o l o k e o s o b i t o s t i prostora koje dokazi

N
do

A B i o k o v u su e v i d e n t i r a n i broj ni arheoloki postojanja lokaliteti od

potvruju materijalni ostaci, ovjekova kasnijih razdoblja.

prapovijesti Arheolokim

r e k o g n o s c i r a n j e m dio i h j e p r e d s t a v ljen u s t r u n o j l i t e r a t u r i n a p o m e n a m a o n a l a z i m a ili s a g l e d a v a n j e m u e p r o s t o r n e cjeline. Oduevljenje istraivanja rezultatima dugo nije paleontolokih zahvatilo ar Biokova

heoloke a s p e k t e . Posljednjih godina intenzi v i r a n a s u a r h e o l o k a r e k o g n o s c i r a n j a n a Bio k o v u . J e d n i m s u dijelom o s t v a r e n a u z t e r e n sku suradnju Gradskog u muzeja Makarska, i od Parka velike Hrvatskoga prirode vanosti istraivanja. za biospeleolokog sklopu Tim drutva

o m o g u i l e su o p s t a n a k l j u d s k i h z a j e d n i c a koji ma je lov, uz s a k u p l j a n j e p l o d o v a u p r i r o d i , bio e k o n o m s k a o s n o v i c a . To je r a z d o b l j e paleolitika ili starijega kamenog doba, kada ovjek za s t a n i t e o d a b i r e pilje. O r u j e i o r u e izrauje od k a m e n a i kosti, n e z n a t n o ga doraujui. N a j r a n i j i a r h e o l o k i d o k a z , d a k l e n a l a z pred m e t a ili s t a n j a koji u p u u j e n a ovjeka k a o njiho va s t v a r a o c a , za b i o k o v s k o p o d r u j e vezuje se za srednji paleolitik ili razdoblje mousterijenske

Biokovo,

biospeleolokih potvrene arheolokim njihova

istraivanjima, znanosti, piljama kao

arheoloke

su p r e t p o s t a v k e o djelomine,

nalazitima. Uspostavljene su vrste, iako tek vremenske koordinate n a s e l j a v a n j a , z a t o j e bio k l j u a n a r h e o l o k i

SI. 1

Paleolitiki kremeni reza s Curila, foto: T. ori

SI. 2, 3 Kamene sjekirice s Breljanskog odsjeka i Dubaca, foto: Arheoloki muzej Split SI. 4 Kotano ilo iz pilje Svetice na Dubcima, foto: Z. unko

BIOKOVO

138

SI. 5

Prostor Gornjih Brela s gradinskim poloajima na zapadnim izdancima Biokova, foto: T. ori i z r a d i o t u a l a t k u bilo j e u n e k o j o d b i o k o v s k i h pilja, dok Curilo u p u u j e n a r a d n i k a r a k t e r su o neolitiku ili mlaem pr. kamenom n a l a z i t a zbog l e i t a r o n j a k a n a n j e m u . Podaci dobu (oko 6 0 0 0 - 3 3 0 0 g. Kr.) brojniji.

kulture (oko 150 0 0 0 - 3 5 0 0 0 g. p r . K r . ) . S Cu rila, z a p a d n o od M a k a r s k e , potjee k a m e n o sjeivo d u i n e 5 c m , s j e d n e s t r a n e o b r a e n o ljud skom r u k o m . N a l a z p r i p a d a m l a o j fazi mousterijena (oko 40 0 0 0 g. p r . K r . ) , jo uvijek nez natno u z n a p r e d o v a l o g u o b r a d i k a m e n a . O p e spoznaje govore d a g a j e i z r a d i o n e a n d e r t a l a c , tada d o m i n a n t n a r a s a n a e u r o p s k o m t l u , kojoj j e bila p o z n a t a u p o r a b a v a t r e . N e a n d e r t a l c a je i s p r a v n o n a z i v a t i ovjekom j e r je t v o r c e m religioznih i r i t u a l n i h p r e d o d b a , t o v i e n a e l a o z a g r o b n o m ivotu. S t a n i t e ovjeka koji je

M i n i j a t u r n e k a m e n e sjekirice, v e l i i n e do 5 cm i k o t a n e i z r a e v i n e s D u b a c a i B r e l a , govore o p o s v e d o t j e r a n o j i z r a d i . Za to se r a z d o b l j e vezuje veliki civilizacijski preokret, poetak i z r a d e z e m l j a n o g p o s u a ili k e r a m i k e . O n o j e u poetku prekriveno u k r a s i m a izvedenim utiski vanjem i u b a d a n j e m r u b o m koljaka i drugih

SI. 6-10 Kremena sjeiva iz Jujnovia pilje u Kozici, foto: T. ori

ARHEOLOGIJA

139

SI. 11

Kamen s umjetno izve denom rupicom na gornjem dijelu iz pilje Stonjska pe - Donja u upi, foto: T. Cori SI. 12 Neolitika keramika impresso kulture iz pilje Poprat u Podgori, foto: Z. Sunko SI. 13-14 Neolitika keramika impresso kulture iz pilje Bubnjavaa u Velikom Brdu, foto: Z. Sunko SI. 15 Neolitika keramika hvarske kulture, foto: Z. Sunko

o t r i h p r e d m e t a u g l i n u prije p e e n j a ili k o m b i n i r a n i m t e h n i k a m a . Stoga se r a n i neolitik naziva kultura impresso keramike i tipina je z a m e d i t e r a n s k i pojas. N a l a z i t a s u pilje pod no j u n i h Osim te padina Biokova, kulture Bubnjavaa novosti iznad su uz u lov V e p r i c a k o d M a k a r s k e i Poprat u P o d g o r i . materijalne Ipak, a s p e k t u p r i v r e d n i h a k t i v n o s t i , uzgoju ivotinja zemljoradnji. s t o a r s t v o je, i ribolov, BIOKOVO d o m i n a n t n o za ovjekov o p s t a n a k .

140

SI. 16

Ulaz u pilju Bubnjavau u Velikom Brdu, foto: M. Tomasovi

SI. 17

Unutranjost pilje Poprat u Podgori, foto: M. Tomasovi

Male

povrine

obradiva

zemljita,

kao

vjetra,

bure,

koja j e

ovdje

n a Dubcima

meu

kasnijim r a z d o b l j i m a , n i s u o m o g u a v a l e vee i sigurnije p r i n o s e . U s t o , u neolitiku su u t v r e n i i trgovaki k o n t a k t i , t o d o k a z u j e o s l i k a n o i ukraeno teristino jadransku posue za hvarsku iz pilje Bubnjavcie, otok Hvar, kasnog kulturu karak odnosno neolitika. susjedni

n a j s n a n i j i m n a i s t o n o j a d r a n s k o j obali. Povr inski nalazi keramike ne upuuju pouzdano n a n a j r a n i j a r a z d o b l j a k o r i t e n j a pilje, koja b i istraivanja vjerojatno potvrdila. Sedimentni n a n o s i m o d a k r i j u i s t a n i t e lovca iz paleo l i t i k a . Poloaj u z m o r e i n e p o s r e d n o z a l e e o m o g u a v a l i s u m u vee a k t i v n o s t i u lovu, u z prednost dodira razliitih klimata. U r e g i s t r i r a n i m piljama sjeverne, zalene strane Biokova, postojali su slini uvjeti za o p s t a n a k . U l o m c i k e r a m i k e s p o v r i n e ili p l i i h raskopa i tu se pokazuju b i t n i m indikatorom za v r e m e n s k u i k u l t u r n u pripadnost nalazita. Brojniji arheoloki artefakti sakupljeni su u piljama na gorskom predjelu biokovske upe, s m j e t e n o m i z m e u 550 i 7 5 0 m nm/v. Rije je o Stonjskoj pei Donjoj, Matijaevoj pei,

Te pilje bile su d u a s e z o n s k a s t a n i t a , p r i b lino na istoj n a d m o r s k o j v i s i n i od oko 200240 m i do 1,5 km u d a l j e n o s t i od m o r a . A r h e o l o k i je v a n a i pilja Svetica na D u b cima, s m j e t e n a na 320 m nm/v, n e p o s r e d n o u z prijevoj Vruje, na primorskoj samo padini. Pogodnost u ranijim pogledom sjevernog ima i s m j e t a j e m vjerojatno razdobljima. 500 ka m i z n a d izvora jugu,

pristupanijim

Okrenuta

n a otok B r a ,

i m a posve

osvijetljen p r o s t o r .

Potpuno je z a k l o n j e n a i od u d a r a

SI. 18

Keramika iz pilje podno Osiine iznad Basta, foto: Z. unko

SI. 19

Bronanodobna keramika cetinske kulture iz Samogorske pilje u upi, foto: T. ori

ARHEOLOGIJA

141

Gradskoj

Samogorskoj

spili,

kao

Jujnovia

d o b a . G e o m e t r i z i r a n i u k r a s i z v e d e n je u tehnici u r e z i v a n j a i u b a d a n j a t e i s p u n j e n inkrustacijom bijele drke boje. vra Iz s Jujnovia litzenskim pilje potjee ulomak ukrasom, signifikant

pilji u Kozici (420 m nm/v) s m j e t e n o j na is tonoj s t r a n i Biokova. P r e l i m i n a r n i o s v r t n a ti pologiju n a l a z a , p o e t k e n j i h o v a n a s t a n j i v a n j a d o n e k l e u s m j e r a v a na eneolitik ili bakreno doba (oko 33002200 g. p r . Kr), i a k o je ono p o u z d a n o u t v r e n o t e k u p r i m o r s k o j Bubnjauai. Indicije za k o r i t e n j e t i h pilja u r a n i j i m r a z d o b l j i m a n a s l u u j u se i u p o g l e d u k r e m e n i h sjeiva iz Jujnovia pilje, duine do 7,5 cm. Glavnina n a l a z a govori d a s u t a p l a n i n s k a s t a n i t a p o s v e a k t i v n a u b r o n a n o m d o b u (oko 2 2 0 0 8 0 0 g. pr. Kr). U Samogorskoj pilji n a e n je u l o m a k cetinskoj kulturi ranoga bronanog svojstven

n i m u t i s k i v a n j e m t e k s t i l n o g u z o r k a ili vrpce u m e k u g l i n u prije p e e n j a p o s u d e . I z r a d a potjee s k r a j a r a n o g a ili iz s r e d n j e g a b r o n a n o g doba (oko 1 6 0 0 - 1 5 0 0 g. p r . K r ) te d o k a z u j e kulturne doticaje i z p a n o n s k o g a k o n t i n e n t a l n o g kruga. I s t o vrijedi i de. Na p r o s t o r u B i o k o v a jo su d v a l o k a l i t e t a s na l a z i m a k e r a m i k e u k r a e n e t e k s t i l n i m ili srodza primjerke s u r e z a n i m trok u t n i m u z o r c i m a ili i g o s a n j a n a o b o d u posu

SI. 20 SI. 21

Ulomci ranonovovjekovne glazirane keramike \zJujnovia pilje u Kozici, foto: T. ori Ulomak bronanodobne posude s geometriziranim ukrasom IzJujnovia pilje u Kozici, f o t o : T. ori

SI. 23

Dio posude s podnoja Gradine u Bastu ukraene utiskivanjem namotane niti s kraja bronanog ili, vjerojatnije, iz ranog eljeznog doba, foto: Z. unko

SI. 24

Drka ilirskog lonca s podnoja Gradine u Bastu ukraena utiskivanjem prsta, foto: Z. unko

SI. 22

Obod posude sa igosanim ukrasom iz Jujnovia pilje u Kozici, foto: T. ori SI. 25

Ulomci crnoglaziranih grkih skifosa s podnoja Gradine u Bastu, f o t o : Z. unko

BIOKOVO

142

SI. 26 SI. 27 SI. 28

Pogled sa sjevera na Gradinu u krabiima, foto: T. ori Pogled s istoka na Gradac na zapadnoj strani Zagvozda, foto: T. ori Tumul s crkvicom sv. Ilije na Stazi, foto: T. ori

SI. 29 SI. 30 SI. 31

Prapovijesni grob u tumulu na Stazi, foto: T. ori Tumuli na Prisiki na podruju Staze, foto: T. ori Tumuli ispod Gornjih Ravlia u Kozici, foto: T. ori

i,

nim u z o r k o m . P r i m j e r a k iz V e l i k e pilje p o d n o Osiine i z n a d B a s t a , s m j e t e n e na 1 1 0 0 m nm/ v, na junoj padini, izgledom u k r a s a upuuje na rano bronano doba ili poodmakli eneolitik, dok su iane pr. Kr.). Biokovske pilje imaju prostor idealan za sezonsko b o r a v i t e u h l a d n i m m j e s e c i m a , a l i i za z a k l o n i t e . N j i h o v a v e l i i n a u g l a v n o m ne prelazi 20 m d u i n e i 10 m i r i n e , o s i m dublje Bubnjavae Gradska i i neto vee pilja Jujnovia i pilje. Samogorska imaju zaravnjem o t i v i na p o s u d i s p o d n o j a Gradine u niti. Svojstveni su kasnom bronanom

stokom. nizinska

Kozika Raputina

Jujnovia pilja u

pilja,

posebno glazira

Zagvozdu,

n o m k e r a m i k o m d o k a z u j u svoju v a n o s t i u novovjekovnim razdobljima. D u h o v n a i r e l i g i j s k a k u l t u r a ovjeka u p r a povijesti za s a d a se, u p o g l e d u p o j e d i n a n i h nalaza, prepoznaje u najuopenijim n a z n a k a ma. od Minijaturne serpentina i sjekirice dijabazita, iz Brela, kamena izraene koji se

Bastu i z v e d e n i u t i s k i v a n j e m n a m o t a n e u z i c e ili ili starijem eljeznom dobu (oko 1 0 0 0 5 0 0 g.

r i j e t k o n a l a z i n a p o d r u j u Biokova, s u g e r i r a j u njihov k u l t n i k a r a k t e r . Z a g o n e t n o j e z n a e n j e v e r t i k a l n o g k a m e n a d i m e n z i j a 7,8 x 2,3 cm s k r u n o m r u p i c o m n a g o r n j e m dijelu, izvede n o m l j u d s k o m r u k o m . M o d a j e t o a m a j l i j a koju je na uzici n o s i o s t a n o v n i k Stonjske pei Donje. Daljnja rizira civilizacijska metalnih razdoblja predmeta. karakte Povijesno izrada

n o tlo. K r u n e z a r a v n i p r e d n j i h o v i m ulazi ma bile su p o s e b n o p o g o d n e za g o s p o d a r e n j e

ARHEOLOGIJA

143

SI. 32 SI. 33

Tumul u Malom Godinju u Donjim Raanima, f o t o : T. ori Tumul na Maloj Laeni ispod ceste ka Sv. Juri, foto: T. ori

SI. 34 SI. 35

Pogled s blokovskog hrpta na gradinu Grad u Tuepima, foto: T. ori Steak kod crkve Svih svetih u Zagvozdu, foto: T. ori

gledajui,

stanovnitvo

dijeli

sudbinu popula

g r a d i n a p o s t a v l j e n u z p r a p o v i j e s n u komunika ciju od Dubaca prema unutranjosti. Rije je o u t v r d a m a u S k r a b i i m a , Gradina u Skrabiima, S u b o t i u , Sv. i nadzorna

cija s r e d n j o e u r o p s k o g p r o s t o r a . Rije je o n e m i ru izazvanom stoarskim migracijama s istoka. Promjene nastaju u drutvenom i privrednom ivotu. Dolo j e do koje prevlasti je na stoarstva nad i zemljoradnjom, pojasu Biokova

N i k o l i i P o l e t n i c i , koje su se v i z u a l n o nadzirale. strateka t o k a iz r a n o g a b r o n a n o g doba, i m a l a je dvo s t r u k i p r s t e n b e d e m a , jo vidljiv u ostacima. S nje je n a d g l e d a n a p j e a k a p r o m e t n i c a na prijevoju D u b c i , k a o i iri o k o l n i p r o s t o r . Na slinu postavu (Dujmovia gradina i nailazi se u Grabovcu utvrde Baletina okolne gradina), gradine, a

prije i m a l o v e u v a n o s t . K r e t a n j a s u u b r z a n a i p o t r a g o m z a r u d a m a , t r g o v i n o m t e r a t n i m ak t i v n o s t i m a . N a taj n a i n p r i s p j e l a j e u G r a b o v a c d a v n o n a e n a , p l o s n a t a b a k r e n a sjekira. Sve t o u b r o n a n o m d o b u dovodi i do s t v a r a n j a v r s t i h rodovskih zajednica. N o v o s t su u p r i j e l a z u iz b a k r e n o g u b r o n a n o d o b a i u t v r d e na u z v i e n j i m a , gradine, s kojih se n a d z i r a o iroki k o p n e n i i morski prostor. I m a l e s u j e d a n ili vie p r s t e n a s u h o z i d n i h be d e m a . P o d n o njih se ivjelo, a u sluaju opa s n o s t i bili s u p r i b j e i t i m a . Najtipiniji j e n i z BIOKOVO

Z a g v o z d u (Gradac) i u p i Biokovskoj. Tu se s Gradac nadgledaju u d a l j e n i j i poloaji s n a m a Biokova: u Kotiini, Gradine i z n a d Miloa.

O s i m g r a d i n a , ivot se o r g a n i z i r a o i na padi na Podstinju u M a k r u , Buevici Podkalcu, Japjanici, Vrujskom i

Poprati u P o d g o r i . Na l o k a l i t e t e u p u u j e zem-

144

ljano p o s u e r a z a s u t o na p o v r i n i , k a o i lijep, zapeena blatna su smjesa ostaci kojom iz su oblagane doba nastambe od d r v e t a i iblja. Najuoljiviji bronanog groblja, k a m e n i t u m u l i ili g o m i l e . G o m i l e , poluloptastog oblika, p r o m j e r a i do 30 m te v i s i n e do 4-5 m, e s t o se n a l a z e u s k u p i n a m a . I n t e r e s pobuuju jo u XIX. st. k a d a se u l i t e r a t u r i , uz poloaje na z a l e n o j s t r a n i B i o k o v a , i z n o s e upute za njihovo i s t r a i v a n j e . Pojava t u m u l a u k a z u j e i n a b l i z i n u p u t o va te njihovu p r o m e t n u v a n o s t u prapovije sti. Najvei dio njih, n a r o i t o na n i z i n s k i m poloajima, g r o b n o g j e k a r a k t e r a . P r e m a uvi du, u t u m u l i m a je p r a k t i c i r a n o s k e l e t n o u k o pavanje u n u t a r p r a v o k u t n i h k r i n j a o d v a p nenakih ploa. M e u t i m , u njih su o d l a g a n i i ostaci s p a l j e n i h ljudi, novovjekovni ukopi. kao i kasniji, su ak i Najbrojnije skupine

t u m u l a n a r u b n i m dijelovima Biokova. T a k v e s u i dvije n a j z a p a d n i j e n e k r o p o l e , n a p o t e z u o d Dubaca do Revnica u G o r n j i m B r e l i m a . P r v a je z a p a d n o u z s a m prijevoj, d o k j e v e a s k u p i n a na Revnicama nadomak Prosika. I drugi pra povijesni Staze, komunikacijski pravac, onaj p r e k o

o d r a a v a s l i n u sliku.

Promjer t u m u l a

na v r h u prijevoja, s c r k v i c o m sv. Ilije, i z n o s i oko 3 0 m . N e t o dalje, u z c e s t u p r e m a Sv. J u r i , njegovi su o s t a c i r a o m t l a , s g r o b o m u s r e d i t u . Trei t u m u l , promjera 25 m, na sjevernijem je u z v i e n j u u z c e s t u . N a j v e i broj t u m u l a , oko 40, n a l a z i se i z m e u Staze i Sarana, na pravac Tumuli te nja na i najranije se nalaze putne i u trase, kasnijom m a k a d a m s k o m cestom. Gornjim I g r a n i m a u izduenoj gomila). dolini Mopodnoju Velika Biokova, to ukazuje preslojene

Kozice, D o n j i h R a a n a i u p e (Ruina, SridGomila, Kljenkova

SI. 36 SI. 37

Steak na Vukovu grebu u Zagvozdu, foto: T. ori Steak u Luetiima (upa) s reljefnim prikazom borbe viteza sa zmajem, foto: T. ori

SI. 38

Ploasti sljemenjak s Grebia u Bastu, foto: T. ori

ARHEOLOGIJA

145

SI. 39

Uelak s groblja u Bastu, foto: T. ori

numentalnost tumul strane u

posebno

iskazuje

uzdignuti koji su se i

f o r m i r a n o g a i l i r s k o g s t a n o v n i t v a s Grcima i R i m l j a n i m a , n o s i t e l j i m a n a p r e d n i j e g a civiliza cijskog i k u l t u r n o g k r u g a . P o l i t i k i je obiljeeno propau ilirskih teritorijalnih ustrojstava Ardijejaca i D e l m a t a , od s r e d i n e I I . st. pr. Kr. do p o e t k a I. st. R a z d o b l j e se a r h e o l o k i do kazuje i n a l a z o m o p r e m e ilirskog ratnika u p o d n o j u B i o k o v a 1928. g o d i n e . T a d a su na l o k a l i t e t u Gradac u Z a g v o z d u p r o n a e n e dvije u k r a e n e b r o n a n e i l i r s k o - g r k e kacige, knemide i e l j e z n a koplja, d a t i r a n i oko 500 g. pr. Kr. I to v r i j e m e k a r a k t e r i z i r a j u g r a d i n s k e utvr de, kojih je dio z a s n o v a n jo u b r o n a n o m dobu.

raanskom

Malom na

Godinju,

v i d i iz v e l i k e u d a l j e n o s t i . U p o d n o j u m o r s k e skupine tumula Budoiima z a r a v n i Brda u V e l i k o m B r d u . S n j i h se o b a l n i prostor p r o m a t r a iz u z d i g n u t e perspektive, a odvajanje im je pojaalo eshatoloku monu m e n t a l n o s t . I n a p l a n i n s k o m h r p t u stoje n a i s t a k n u t i m m j e s t i m a u z prijevoje, n a Nevistinoj stini u B r e l i m a te Maloj Laeni, Sv. J u r i . eljezno doba (oko 850 g. p r . K r . I. st.) vri j e m e j e r a t n i h s u k o b a , ali i d o d i r a e t n i k i ve BIOKOVO n i e c e s t e ka

146

TABLICA I.

Keramika impresso kulture ranog neolitika (pilja Poprat u Podgori, 1-2; pilja Bubnjavaa u Velikom Brdu, 3-4) i hvarske kulture kasnog neolitika (pilja Bubnjavaa, 5) - crtei: Marijana Dukari (1-2), Vesna Podrug

(3-4), Lucijan Roki (5)

Primjer je s n a n o g b e d e m a u t v r d e Grad u Tuepima, u p o d n o j u l i t i c a B i o k o v a . I n t e n z i t e t naseljavanja uoljiv je i p o d n o Gradine u B a s t u . Ilirsko p o s u e , u k r a e n o u t i s k i v a n j e m p r s t a n a drkama, n o s i ope o z n a k e r a n i j e g r a z d o b l j a , kao i z e m l j a n a cjediljka s u r e z a n i m l i n i j a m a na drci. O s t a c i g r k e k u l t u r e u k a z u j u na trgo vake dodire u n a b a v c i finijeg p o s u a . U l o m c i noglaziranih skifosa n a e n i u B a s t u z a j e d n o s ilirskim p o s u e m najvjerojatnije su dospjeli preko luke u nedalekoj podbiokovskoj uvali Jakirua u B r e l i m a .

R i m s k o r a z d o b l j e (I. - VI. st.) d u g o je z n a i l o istoznanicu za arheoloke ostatke na prostoru t o g dijela o b a l e . N a s e l j a p o d n o B i o k o v a for m i r a n a s u i z r a v n o n a r i m s k i m o s t a c i m a ili u njihovoj blizini. D a n a n j a M a k a r s k a , i u a n t i c i najvee s r e d i t e podbiokovlja, z a s n o v a n a j e n a prostornom Na zrcalu rimskog Muccuruma. nastavljaju i prostoru Biokova ivot

a u t o h t o n e , domorodake zajednice. Ta r i m s k a n a l a z i t a u podnoju m o r s k e i zalene s t r a n e planine dokazi su prethodno razvijenog stup nja u naseljavanju. Govore o neprekinutom

ARHEOLOGIJA

147

TABLICA II. Bronanodobna keramika cetinske kulture iz Samogorske pilje u upi (1), litzenska keramika iz Jujnovia pilje u Kozici (2) i ukraena eljeznodobna keramika s podnoja Gradine u Bastu (3-4) - crtei: Goran Novovi (1), Jona Petei (2), Marijana Dukari (3) i Vesna Podrug (4).

i v o t u i l i r s k i h zajednica, n e z n a t n o ili n i k a k o romaniziranih, prepoznatljivu u organiziranju r u d i m e n t a r n o g n a i n a ivota. T a k v i s e poloaji na junim flinu zonu, padinama nalaze na prijelazu u k a k v o je podnoje Velike i Male

(Aronia) ili M a k a r s k o j ( M u c c u r u m ) , ve skrom nim nu. zdanjima prilagoenim neravnom tere Rije je o l o k a l i t e t i m a p o d n o Gradu i Podkalcu, Japjanici, Vruji Gradine u Okrumbici u i Poprati

B a s t u , Postinju u M a k r u , Tuepima, u Podgori.

Vuije u P o d g o r i . Na l o k a l i t e t e u p u u j u o s t a c i veeg p o s u a , a m f o r e i pitosi te p o k r o v n e tegule kao dokazi gradnji. Tu se ne r a d i o r a s k o n i m g r a d n j a m a k a k v e s u o t k r i v e n e u B a k o j Vodi BIOKOVO

P o d n o Suzine u T u e p i m a d a v n o je otkri v e n o r i m s k o groblje iz I I . IV. st., postavljeno u z k o m u n i k a c i j u k a n e d a l e k o j S t a z i . Odlomak

148

TABLICA III.

Keramika cjediljka s podnoja Gradine u Bastu (crte: Marijana Dukari)

lokalne r i m s k e c e s t e p r o l a z i o je i n a s u p r o t n i m podnojem Biokova, kao poveznica jezgra u Grabovcu i Z a g v o z d u s g l a v n i m s m j e r o m c e s t e u I m o t s k o m polju. O s t a c i o n o d o b n i h g r a d n j i uz te stanice u o e n i su jo u XIX. st. U G r a b o v c u , istono o d M a l e Gospe, p o d i g n u t a je j e d n a gospodarska z g r a d a . D r u g o m p r i l i k o m o t k r i v e na je g r o b n i c a n a i n j e n a od u k r a e n i h dijelova ranokranske crkve. Na u z v i s i n i Jastreb jo utvrde. U spisima imena du su vidljivi o s t a c i r i m s k e Montanense, nalaze,

b r e l j a n s k a Poletnica,

smjetena n a d voritem

p u t o v a z a p a d n o g p o d n o j a Biokova. P o l i t i k i okviri r a n o s r e d n j o v j e k o v n e N e r e t v a n s k e k n e e v i n e , kojoj j e Biokovo s a s t a v n i com, r e z u l t i r a l i su i k r i s t i j a n i z a c i j o m p o d r u j a , t o se o g l e d a u k o n t i n u i t e t u lokacija s r a n i j i m k u l t n i m sadrajem. Nekoliko je crkvica postav ljeno na prapovijesnim tokama, kao novo v j e k o v n a c r k v a Sv. Ilije na Stazi. M o d a je i p o d i z a n j u c r k v i c e Sv. J u r j a n a n a j v i e m blo kovskom v r h u (1762 mnm/v), prethodio k u l t n i t u m u l . U t o m sluaju k r a n s k o svetite na m j e s t u s kojega se g l e d a i z n i m n o i r o k o b a l n i i k o n t i n e n t a l n i prostor oznauje pobjedu nove vjere nad simbolinu I nie poganskom.

crkvenog s a b o r a u S a l o n i 5 3 3 . g. s p o m i n j e se u latiniziranom znaenju onodobni Zagvozd. P o d a t a k je, u z a r h e o l o k e pokazatelj prosperiteta naselja sjevernih p a d i n a Biokova i t i j e k o m n e m i r n o g razdoblja k a s n e a n t i k e . U t o m v r e m e n u b i z a n t sko-gotskih r a t o v a p r v e polovice VI. st. r i m s k a sredita na biokovsko-makarskom se sukladno nastaloj podruju situaciji. reaktiviraju

crkvice, Sv. N i k o l e u G o r n j i m B r e l i m a i Sv. V i d a p o d n o Staze, p o d i g n u t e s u n a r a n i j i m ilir skim gradnjama. Posebnu pozornost zavreuju srednjovje k o v n a p o k a p a l i t a n a n i i m p r e d j e l i m a Bio k o v a . Grebie u T u e p i m a , i s t o n o od Grada podno m a s i v a p l a n i n e , vezuje se za o s t a t k e c r k v i c e Sv. M a r t i n a . N a groblja u p u u j e i p r e ARHEOLOGIJA 149

Drevne o b a l n e u t v r d e Sv. Petar u M a k a r s k o j i Gradina u B a k o j Vodi n a n o v o su s t r a t e k i poloaji u n a d z i r a n j u k o p n e n i h i p o m o r s k i h pravaca, ali i p r i b j e i t a . I s t u u l o g u p r e u z i m a i

daj a te n a z n a k e u t o p o n i m u . N i e s t a z e od breljanskog su bez se Subotia Izvan bi ka su Sv. Nikoli, nasu prot kua Kleia i ispod Grebine. obiljeja koja Vodica, ivuih na i zametnule zaselaka, to kako crnoborom

grublji binama.

oblici

na

zapadnijim

sjenovitim

Gre-

N a p o d n o j u m o r s k e s t r a n e B i o k o v a organi zacija s r e d n j o v j e k o v n i h n a s e l j a b i l a je drukijeg i z g l e d a . I s t o n o od s e l a B a s t , n e d a l e k o od izvo ra na Smokveni, podno viemjeseno snjene p l a n i n e i n a o s a m i visoko i z n a d m o r a , nalazi se Grebie. O n o je o d n e d a v n a u r e e n o i kon zervatorski predstavljeno (i konzervirano), p o n a j p r i j e zbog b o g a t o o r n a m e n t i r a n o g steka, z a n i m l j i v o g i zbog n i s k o g s l j e m e n a k r o v a . N a istoj s t r a n i p l a n i n e , u z srednjovjekovne c r k v e Sv. N i k o l e u B r e l i m a , Sv. M a r i j e u Bastu i Sv. M a r t i n a u K o t i i n i n a i l a z i se na nadgrobne ploe. U k r a e n e su i s t i m s i m b o l i m a k a o i steci, a l i i z v o r i t e m u p r i m o r s k o j k o m p o n e n t i . Ona se oituje u o d m j e r e n i j e m o d a b i r u pojedinanih m o t i v a , s v e d e n i h n a h e r a l d i n o s t , p o p u t maa sa t i t o m . S t o g a i n e m a j u f a n t a z m a g o r i n o s t tako tipinu za likovnost steaka. Steci i n a d g r o b n e ploe d i v e r g e n t n e su

upozorila

zaputene

terase

pod j a s e n o m

k r i j u polje u m r l i h . I s t i t o p o n i m i v e z u j u s e z a poloaje s a stecima, reprezentativim biljezima pokapalita XIV. - XV. st. na p r o s t o r u b i o k o v s k i h z a s e l a k a . C e s t o su s k r i v e n i u o s a m i i z v a n n a s e l j a , a l i i odlomljeni, u z i d a n i u m e e i g r a d n j e . Ti spo m e n i c i briljivo s u k l e s a n i i b o g a t o u k r a e n i reljefnim k r i e v i m a i d r u g i m s i m b o l i m a , p r i k a z i m a l j u d s k i h figura, p o j e d i n a n i h ili u kolu, u p r i z o r i m a b o r b i i lova, k a o i s t a t u s n i m simbo l i m a oruja. O b r u b l j e n i l o z i c a m a , s p i r a l n i m ili geometrijskim uzorcima, likovnost su k u l t u r n o u z n a p r e d o v a l o g svijeta i d o d i r a s k l e s a r s k i m tradicijama obalnih radionica. Steci su posebno brojni na sjevernom p o d n o j u B i o k o v a . N a p r o s t o r u G r a b o v c a dio i h je na Goriaju i k o d u p n e c r k v e . U Z a g v o z d u s e u k r a s o m r a z n o v r s n i j i steci n a l a z e oko crkvi ce Svih svetih. M e u najljepim je sljemenjak na Vukovu grebu, na zapadnom ulazu u selo. S r e d i n j i p r i z o r lova n a j e l e n e i m a d r e v n o s t naracije, spirale najvei i dok mu preostale plohe u k r a a v a j u krievi. Zapadnije lei Zaran-ploa, veliine steak biokovskog podruja,

k u l t u r n e i o b l i k o v n e pojave, a i u k a z a t e l j i na r a z l i i t o s t n j i h o v i h k o r i s n i k a . U selu B a s t sau v a n i su p r e d s t a v n i c i obaju f e n o m e n a . Ploe na groblju vezuju se za s t a r o s j e d i o c e , v i e okre n u t e r a t a r s t v u , a s t e c i s udaljenijeg Grebia najvjerojatnije p r i p a d a j u populaciji pokretljivih V l a h a , s t o a r s k o g i t r g o v a k o g k a r a k t e r a . Na groblju postoji zanimljiv primjer poticaja s dubrovakog podruja, g r o b n a ploica uelak, s k r o m n a , ali

2,45 x 2,15 x 0,30 m,

uokviren bordurom i

v e l i i n e 0,35 x 0,18 x 0,08 m,

u k r a e n k r i e m , s a v i j e n o m r u k o m i p s o m koji goni j e l e n a . U u p i je i s t e a k s Pluina, s a d a u L u e t i i m a , v e l i i n e 2,28 m X 1,57 X 0,35 m, r i j e d a k u tipologiji u s k o g s a n d u k a . Z a n i m l j i v je i zbog reljefnog p r i k a z a v i t e z a (Sv. J u r j a ? ) koji ubija z m a j a i o s l o b a a djevojku. Na groblju sv. Mihovila u R a a n i m a u k r a e n je sanduk, kao i sljemenjaci na Grebinama. Vrutku u Kozici. putova i prilaza najvie su O s t a c i su v e l i k o g a groblja i lijepo k l e s a n i s a n d u c i n a u z d i g n u t o m Gradnja

l i k o v n o i n a m j e n s k i e f e k t n o g i z r a z a . Uz ploe i s t e k e d o k a z je gotikog s t i l a XV. st. T u r s k i m o s v a j a n j e m nije p r e s t a o ivot na p r o s t o r u Biokova. Njegovi d o k a z i o u v a n i su u g r a d n j a m a vojnog k a r a k t e r a , k a k o j e nalagao d v o s t o l j e t n i tijek r a t o v a n j a . I s t i u se postojee u t v r d e k u l e d u p l a n i n s k i h i z d a n a k a , preostale k a o d o m i n a n t n e t o k e s t r u k t u r i r a n j a oblinjih naseobina. U naka do pregledu na a r h e o l o k i h l o k a l i t e t a i naz Biokova, od prapovijesti izneseni su razdoblja, podruju

u n i t a v a l i te s p o m e n i k e , a m n o g i su u z i d a n i u c r k v e . Gotovo su n e s t a l i i steci s b r e l j a n s k o g Subotia. reljefom U nedalekoj ljudskih kotlini, u Barama, sanduk lei te figura ukraen

srednjovjekovnog

najkarakteristiniji primjeri,

d o k a z i ovjekove

d u h o v n e i m a t e r i j a l n e o k r e n u t o s t i p l a n i n i koju je p r o m a t r a o od r o e n j a pa sve do svoje smrti.

BIOKOVO

150

LITERATURA

I Barad,

M.,

Topografija

Porfirogenetove

Paganije,

Staro

Jurii, K., Selo Bast i njegovi spomenici. Svjetionik, III, Baka Voda, 1968., 10-16. Jurii, K., Crkve Biokovsko-neretvanskog podruja u doba turske vladavine (16.-17. st.), Kai, II, Split, 1969., 1 0 1 153. Jurii, K., Nepoznati steak u upi Biokovskoj i legenda o svetom Jurju, Kai, VIII, Split, 1976., 227-234. Jurii, K., Priroda i kulturna batina na podruju Makarskog primorja, Acta biokovica, I, Makarska, 1981., 291-317. Kaer, P., Lettera su un tumulo trovato a Grabovac (15. Giugno 1878.,), Bullettino di archeologia e storia dalmata, I, Split, 1878., (korica). Kaer, P., Di alcuni massi sepolcrali nel distretto/lmotski, Bullettino di archeologia e storia dalmata, II, Split, 1879., 1, 8.-10.; 1, 25.-27.; 3, 36.-39.; 5, 74-75. Lozo, M., Steci i stare crkve u Zagvozdu, Sveta batina, lll/5(20), Duvno, 1984., 15. Lozo, M., Jo neistraene gradine i gomile u upi kod Imot skoga, Obavijesti Hrvatskog arheolokog drutva, XVI11/1, Zagreb, 1986, 22-23. Lozo, M., Arheoloko rekognosciranje u Grabovcu, Obavijesti Hrvatskog arheolokog drutva, XIX/1, zagreb, 1987, 32-34. Marun, L., Arkeologiki prilozi o religiji poganskih Hrvata, Starohrvatska prosvjeta, III/3-4, Knin, 1897., 141-144. Medi, D., Na mitskoj pilji Pozjati (Prvi pohod lanova plani narskog drutva Pozjata, Vrela Brela, 4-5, Brela, 1999., 147-148. Malez, M., Paleolitsko i mezolitsko doba u Hrvatskoj,

hrvatska prosvjeta, II. s., 1-2, Zagreb-Knin, 1928., 37-54. I Batovi, ., Jadranska zona, Stariji neolitik ili impresso kul turna skupina, Praistorija jugoslavenskih zemalja, II, Neolit, I Sarajevo, 1979., 485-523.

I Bebi, J., Brela, Brela., 1985. I Bojanovski, I., Prilozi za topografiju rimskih i predrimskih komunikacija i naselja u rimskoj provinciji Dalmaciji, I. Prethistorijska i antika komunikacija Salona-Narona i

njena topografija u svjetlu arheolokih i historijskih izvora, Godinjak Centra za balkanoloka ispitivanja Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, XV/13, Sarajevo, 1977., 83-152. I Boani-Bezi, N., Srednjovjekovni spomenici Makarskog pri morja, Makarski zbornik, I, Makarska, 1970., 2 7 9 - 3 1 1 . I Buli, R, Iscrizioni Inedite, Tuepi di Makarska, Bullettino di archeologia e storia dalmata, XXIV, Split, 1901., 136-137. I Buli, R, Iscrizioni Inedite, Tuepi (di Makarska), Bullettino di archeologia e storia dalmata, Bullettino di archeologia e di storia dalmata, XXV, Split, 1902., 161-163. I Buli, R, Oggetti preistorici nell' i.r. Museo Archeologico di Spalato, Bullettino di archeologia e storia dalmata, XXXII, Split, 1909., 40-45. I Buli, I., Starinska istraivanja u Imotskoj, Bullettino di arche ologia e storia dalmata, XIV, Split 1891., 185-186. I Buli, I., K lanku Starinska istraivanja u Imotskoj, Bullettino di archeologia e storia dalmata, XV, Split, 1892., 10-11, I

Buli, I., Novi prehistoriki nahogiaji iz Grabovca, Bullettino di archeologia e storia dalmata, XXI, Split, 1898., 14-15.

Praistorija jugoslavenskih zemalja, I, Paleolitsko i mezolit sko doba, Sarajevo, 1979., 197-295. Malez, M., Fosilni vertebrati na podruju Biokova, Acta

I ovi. B.,

Marovi,

I.,

Cetinska kultura,

Praistorija jugo

slavenskih zemalja, IV, Bronzano doba, Sarajevo, 1983., I

Biocovica, I, Makarska 1981., 39-70. Marovi, I., Novi prilozi upoznavanju ranog bronanog doba

Forenbaher, S., Jujnovia pilja (Kozica, Biokovo) i njezini pretpovijesni posjetitelji, Speleolog, 50/51, 2002.-2003., Zagreb, 2004., 79-83.

u srednjoj Dalmaciji i junoj Bosni, Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku, LXXIV, Split, 1980., 5-25. Marovi, I., Prilozi poznavanju bronanog doba u Dalmaciji, Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku, LXXV, Split, 1981., 7 - 6 1 . Medini, J., Makarsko primorje u antici, Makarski zbornik, 1, Makarska, 1970., 1 3 - 8 1 . Nikolanci, M., Nove grke kacihe i knemide u Dalmaciji, Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku, LXI, Split, 1959., 81-93. Ozimec, R., Spilje i jame na Biokovu: Golem i dugotrajan posao za speleologe, Euro City, 2, Zagreb, 2004., 62-68.

Hrsti, I., Vujnovi, N., Rezultati novih arheolokih rekognosciranja u Gornjim Tuepima, Makarsko primorje, 5, Makarska, 2000., 9-20.

Ivanac, M., krabi, R, Babi, M., Breljanska kulturna i pri rodna batina (Prilozi za katalog). Vrela Brela, 2-3, Brela, 1996., 5-13.

Jurii, K., Biva crkvica Svetoga Jure na najviem vrhu Biokova (1762 m), Sluba Boja, 5-6, Makarska, 1965.,

ARHEOLOGIJA

151

etka, M., Tuepska spomenica, Tuepi, 1968. Tomasovi, M., Kasnosrednjovjekovna crkvica sv. Martina u Kotiini iznad Makarske, Makarsko primorje, 2, Makarska, 1995., 113-128. Tomasovi, M., Hvarska kultura kasnog neolitika i susjedna obala, Prilozi povijesti otoka Hvara, XI, Hvar, 2002., 33-44. Tomasovi, M., Arheoloke potvrde naseljavanja prostora sela Kuie od prapovijesti do srednjeg vijeka: I. Prastara komunikacija Dubci - Slime - Kuie, Zov rodnih ognjita, List upe Sv. Luke Kuie,VIII/2(15), Kuie, 2003., 13-19. Tomasovi, M., Arheoloke potvrde naseljavanja prostora sela Kuie od prapovijesti do srednjeg vijeka: II. Prapovijesno doba: Pregled literature - peinski lokaliteti - gradine, Zov rodnih ognjita, List upe Sv. Luke Kuie, IX/1(16), Kuie, 2003., 1 2 - 3 1 . Tomasovi, M., Arheoloke potvrde naseljavanja prostora sela Kuie od prapovijesti do srednjeg vijeka: III. Groblja izmeu Dubaca i Podapilja, Zov rodnih ognjita. List upe Sv. Luke Kuie, IX/2(17), Kuie, 2003., 17-32. Tomasovi, M., Uvod u arheoloku topografiju rogoznikobreljanskog zalea (Gornja Brela - Slime - Kuie - Svinie), Obavijesti Hrvatskog arheolokog drutva, XXXV/2,

Tomasovi, M., Ukraeni steak s Grebia u Bastu, Makarsko primorje, IX/107, Makarska, 2003., 14. Tomasovi, M., Zaglavna ploica s gotikim kriem na groblju u Bastu, Makarsko primorje, 1X7108, Makarska, 2003., 14. Tomasovi, M., Spilja Bubnjavaa u Velikom Brdu iznad Makarske - Novo neolitiko i eneolitiko nalazite u sred njoj Dalmaciji, Obavijesti Hrvatskog arheolokog drutvaj XXXVI/2, Zagreb, 2004., 39-54. Tomasovi, M., 8000 godina ivota na prostoru Makarske (Problemi i pitanja uz arheoloku topografiju Makarske i ue okolice od prapovijesti do srednjeg vijeka), Makarska, 2004. Tomasovi, M., Dodatci arheolokoj topografiji rogoznikobreljanskog zalea (Dubci/Gornja Brela - Slime - Kuie - Svinie - Podapilje), Obavijesti Hrvatskog arheolokog drutva, XXXVII/2, Zagreb, 2005., 42-59. Tomasovi, M., Ostaci iz prapovijesnog i antikog razdoblja na primorskoj strani Podgore, u: Arheoloka slika Podgore, Podgora od prapovijesti do srednjeg vijeka - kulturno-topografska razmatranja (obalni dio), Makarska, 2006., 43-83. Tomasovi, M., Arheoloka topografija Gornjih Brela uz najraniju komunikaciju sa zaleem, Obavijesti Hrvatskog arheolokog drutva, XXXVIII/2, Zagreb, 2006., 73-88. Ujevi, A., Imotska krajina, (2. proireno izd.), Imotski, 1991. Vri, V., Vrgorska krajina, Vrgorac, 1972.

Zagreb, 2003., 53-69. Tomasovi, M., Neki arheoloki dokazi prometnog znaenja Dubaca za Omiko i Makarsko primorje u razdoblju prapo vijesti, Omiki ljetopis, 2, Omi, 2003., 37-48.

BIOKOVO

152

sakralna

arhitektura

IVAN ALDUK & MARINKO TOMASOVI

Sakralna

arhitektura Biokova

i ostali kulturno-povijesni spomenici

na podruju

od

vremena u ranom naselja dostigla

koritenja rimskom biokovskog su civiliza Tu oe Jedna od najstarijih fotografija poruene crkvice Sv. Jure

ralanjen s t r i m a travejama i s p o l u k r u n o m a p s i d o m u nacr tu k v a d r a t i n o g s v e t i t a . Obje s u c r k v i c e v j e r o j a t n o podignute na r a n i j i m g r a d n j a m a , a poseb n o j e z a n i m l j i v a o n a posveena Su. Vidu ( 4 3 1 m n m ) . T e k e bu dua arheoloka istraivanja o t k r i t i j e l i g r a e n a n a prostoru s v e t i t a iz p r e d a n t i k o g ili rano k r a n s k o g d o b a 5. 6. st.

pisma

razdoblju podruja zanja

cijski i k u l t u r n i s t u p a n j podi sakralnih objekata. se, k a o i n a s u s j e d n o m i m o t s k o -hercegovakom p o d r u j u , k u j u d o k a z i r i m s k o g bogotov lja. To vrijedi i za n a j r a n i j e k r a n s k e c r k v e , o ijim o s t a c i m a postoje indicije, k o m 5.-6.

a d o k a z u j u ih n a l a z i u s e l u

P o z o r n o s t t r e b a o b r a t i t i i n a p i t a n j e kultnog t o v a n j a n a n a j v i e m b i o k o v s k o m v r h u , Sv. Juri ( 1 7 6 2 m n m ) , prije p o d i z a n j a crkvice. Donekle su podijeljena miljenja o t o v a n j u k u l t a zmije t e k u l t u b o g a t a m e , p r i s a g l e d a v a n j u pogan skih religijskih p r e d o d b a o n d a n j e g ovjeka. K a o s k r o m n o k r a n s k o s v e t i t e (4,97 x 4 m) s p o m i n j e se p r v i p u t a 1640. g. u p u t o p i s u fra njevca nog Pavla Pelizzera iz Rovinja, general Bosne pohoditelja franjevake provincije

G r a b o v a c , gdje j e p o d n o o b r o n a k a B i o k o v a tije st. o p s t o j a l a r a n o k r a n s k a c r k v a . N j e z i n i o s t a c i , u l o m c i o l t a r n e p r e g r a d e s reljef n i m p r i k a z o m k r i a i A d a m o m u raju, n a g i m kojeg n a p a d a j u zmije, prozor jedne kue. d a n a s stoje u z i d a n i u kako nisu Zanimljivo je

p r e u z e t i i z r a v n o s o s t a t a k a c r k v e , ve s u l a z a u n a d s v o e n i g r o b od kojih je on bio n a i n j e n . Poloaj se na kojemu je otkriven grob naziva Crkvina, to upuuje da l o k a l i t e t vjerojat

S r e b r e n e . U novije v r i j e m e u crkvici je utvren n a t p i s p i s a n b o s a n i c o m , z a p a d n i m irilinim p i s m o m , d a t i r a n u 13. 14. st. koji u p u u j e na to k a k o j e nju t a d a podignuo ili j e m o d a t e k pregra S i g u r n o je crkvi obnova dio u n a t p i s u s p o m e n u t i Miroslav. ca u stoljetnim

n o krije o s t a t k e s t a r i j e , r a n o k r a n s k e c r k v e . O crkvicama s tuepskog p o d n o j a Biokova, Sv. Vida na na Sutvidu su i Sv. Martina (Grebiu), konkretnije, Sumartinju

Prikaz Makarske i Biokova G. F. Camocio, 1572. g., prema razgl. G M M izradio T. ori

spoznaje

p r e m d a su im ostaci tek u linijama temelja. Sudei po stilskim elementima predromanike i ranorom a n i k e a r h i t e k t u r e obje s u p o d i g n u t e t i j e k o m 1 1 . ili 12. st. I m a j u p a e t v o r i n a s t tlocrt s jednim brodom,

m a g u b i l a n e t o o d svojih s k r o m n i h p o s e b n o s t i , tako da je ruenje i gradnja nije TV o d a i l j a a 1965. g. te podizanje istonije, z a t e k l o u i z v o r n o m obliku.

BIOKOVO

154

Sv. Ilija na Stazi, prije obnove, foto: I. Alduk

Sv. Martin u Kotiini, foto: I. Alduk

Biokovu i Primorju.

Na s n i m c i je

i dvoje l o k a l n i h p r a t i o c a , a crk vici su se u s p e l i po, m o d a , ko lovoskom v r u e m d a n u . U uspo r e d b i s t o m fotografijom, s n i m k a c r k v i c e o p k o l j e n e snijegom, koju j e n a i n i o J o s i p Plaek 2 3 . lipnja 1957. g., odaje b e s k o nano dugu i samotnu tiinu. Pitanje sko N i k o l a A l a e v i p o e t k o m 20. st. p i e o 1000 osoba na okupu na b i o k o v s k o m v r h u na sveev dan 3 1 . kolovoza te da c r k v i c u valja p o r u i t i i pristojniju pisac sagraditi. kako sprave. U su istom odlomku i knjige foto kako za istie nainjene razne vezano uz poganse i bogosluenje odnosi

na mogue prethodnice kranskih gradnji na drugim biokovskim vrhovima. N i t a se ne zna o o s t a c i m a t a k v a s v e t i t a koje j e p r e t h o d i l o k a p e lici Sv. Ilije na njegovu v r h u ( 1 6 4 0 m n m ) , d r u g o m po v i s i n i n a k o n Sv. Jure. Tu se k r a j e m 19. st. podie s u h o z i d n a k a p e l i c a (3 x 3,8 m), na mje s t u koje je u p r e d o d b i p o g a n s k o g s v j e t o n a z o r a m o r a l o b i t i s v e t i t e p o s v e e n o b o g u svjetlosti, p a n d a n u boga t a m e n a najviem v r h u . Kapelica je n e d a v n o obnovljena p r e m a k o n z e r v a t o r s k i m s m j e r n i c a m a , k a o osobit z n a k p r i v r e n o s t i sta novnika B a s t a i Zagvozda. Crkvice posveene Sv. Vidu ( 1 3 3 6 m n m ) i Sv. Roku ( 1 2 2 8 m n m ) sagraene su na istoimenim vrhovima iznad u p e . D o k s e vioj crkvici zbog p o r u e n o s t i n e n a z i r e izgled, o n a Sv. Roka d o b r o je o u v a n a uz SAKRALNA ARHITEKTURA

grafije crkvice j e r s u z a t u p r i g o d u d o n e s e n e fotografine Snimke pokazuju ne t r e b a z a m i l j a t i b o g a t s t v o k l e s a n j a i u r e s a crkvice Sv. Jurja j e r je, duboko ukopana, otvore i m a l a t e k m a l e n a v r a t a k a j u g u . C r k v i c a s e i z v r s n o vidi n a fotografiji M a x a K l e i b e r a , u knjizi M a k a r a n i n a , s v e e n i k a i p o v j e s n i a r a P e t r a K a e r a iz 1914. g. U u v o d u a u t o r n a g l a a va k a k o je fotograf, profesor s v e u i l i t a u Miinchenu i (Monakovu), zbirku velikoduno umjetnih ustupio krasnu o bogatu svojih fotografija

155

uoljivu s l i n o s t s c r k v i c o m Sv. vjetnu irinu. Uz bavast svod

Jurja. N a i m e , i atipinost

Kotiina,

u s a m l j e n a na

groblju i s p o d strmih

p r i m i j e t i l o se da je d u a t e k za 3 cm, uz isto s t i l a , c r k v i c a Sv. Roka s v o j e v r s n a je a n a l o g i j a crkvice Sv. Jurja, uz r a z l i i t u orijentaciju jer je o k r e n u t a k i s t o k u i i m a d v a b o n a prozoria. N a t p i s n a u l a z u c r k v i c e u p u u j e d a j e 1875. g. tek obnovljena novcem c a r a Franje J o s i p a , koji se t a d a u p r o l a z u z a d r a o u u p i . T i t u l a r u p u u j e n a r a n i j u g r a d n j u , 18. ili p o e t a k 19. st., u v r i j e m e posljednjih e p i d e m i j a k u g e . Sve t e c r k v i c e n a v r h o v i m a B i o k o v a z a n i m ljivije su k a o s i m b o l i z d r u e n o s t i vjere i p r i r o de, koja i h j e e s t o o t e i v a l a u d a r i m a g r o m o v a , bez uoljivih stilskih oznaka koje bi pomo gle n j i h o v u d a t i r a n j u . gradnje graevinama O b n o v l j e n a c r k v i c a Sv. sagraenim malo prije

litica (283 m n m ) , n a l a z i s e r u e v n a srednjo v j e k o v n a c r k v i c a sv. Martina. U p o t r e s u 1962. g. k a m e n s l i t i c a p r o b i o joj je sjeverni zid, s r u i o svod i j u n i zid. I p a k , crkvici je prepoz natljivo v r i j e m e g r a d n j e . R a z l u u j u se dvije faze njezina arhitektonskog oblikovanja: prvotna g r a d n j a s k r a j a 14. ili p o e t k a 15. st., vidljiva je u n j e z i n i m z a e l n i m dijelovima s blago pre lomljenim poetkom picokara, svodom 18. st. i polukrunim svetitem. crkvice. ostatak N a k o n o s l o b o e n j a od T u r a k a , k r a j e m 17. ili slijedi od produenje kojega je Uz c r k v i c u je p o d i g n u t i samostani lokalnih

treeretkinja,

vidljiv u o t i s k u k r o v n e s t r e h e u litici istono

Rije na Stazi, s r o d n a je i z g l e d o m i v r e m e n o m p o e t k a 19. st. Prepoznatljive stilske k a r a k t e r i s t i k e i navo di u izvorima upuuju na to kako su ranije sagraene crkvice na padinama ili samim p o d n o j i m a Biokova. N a z a p a d n o j s t r a n i s e l a

Sv. Ilija na Stazi, poslije obnove, foto J. Raasch

BIOKOVO

156

Kapelica kod Sv. Ilije na Stazi foto: I. Alduk

Kapelica na Dubcima foto: I. Alduk

Kapelica na groblju u upi graena od steaka foto: I. Alduk

od crkve.

Crkva

Sv.

Martina

za b i o k o v s k o je

d e jo do

djelu b i z a n t s k o g c a r a (912. 959.) (Upravljanje carstvom)

Konstantina De administranpod nazi

podruje j e d i n s t v e n p o k a z a t e l j r o m a n i k e t r a dicije u g r a d n j a m a gotikog s t i l a , p o e t k o m 15. st., drugdje slobodnije i s k a z a n o g . P r i b l i n o iz istog v r e m e n a je i c r k v a Sv. Nikole, na b r e l j a n skoj s t r a n i B i o k o v a (572 m n m ) . N j e z i n o p r a vokutno s v e t i t e i j a s n i j i n a d v o j p r e l o m l j e n o g svoda istie t a d a d o m i n a n t n i gotiki stil. Obje crkvice, Sv. Nikola i Sv. Martin, s p o m i n j u se u pisanim i z v o r i m a 17. st., ali i m s t i l s k e o z n a k e ukazuju n a r a n i j e p o s t a n j e , n a t o u k a z u j e i vrijeme p r v i h s p o m e n a n a s e l j a . B r e l a s e n a v o

Porfirogeneta imperio

v o m T O BepovXXid, ( a k o j e v j e r o v a t i d o s l o v n o m p r i j e v o d u r a d i l o se o u t v r e n o m n a s e l j u ) . U latiniziranom 1315. g. obliku Brolanenses spominju se u povelji h r v a t s k o g v l a d a r a J u r j a

S u b i a . Prvi s p o m e n Kotiine u kreevskoj je povelji J u r j a V o j s a l i a 1434. g., koja n a v o d i i selo B a s t , u k o j e m su iz t o g v r e m e n a o u v a n e ukraene ploe i steci te Gospina crkva na groblju. C r k v a se s p o m i n j e t e k u 17. st., k a d a SAKRALNA ARHITEKTURA

157

Karta Biokova (prema Stoi, 1875.)

Dio karte Dalmacije iz 1702. s prikazom naselja i crkava na irem prostoru Biokova (Museo Correr, Venezia) i crkvica Roka, na u z d i g n u t i j e m poloaju iznimci latiniko-bosaniki n a t p i s uzidan u

sela. N j i h o v e g o t i k e o z n a k e m a n j e s u oite, ali im spomen u vrijeme t u r s k e vladavine jami raniju gradnju. Poznato je da t u r s k a vlast na biokovskom p o d r u j u nije l a k o d o p u t a l a o b n o v u k r a n s k i h crkava, a p o s e b n o t e k o ili i z n i m n o g r a d n j u n o v i h . D r a g o c j e n i je s p o m e n i k koji govori o toj BIOKOVO

proelje n o v e c r k v e Su. Ivana u M a k r u , podig n u t e s r e d i n o m 19. st. N a t p i s , p r e o s t a t a k ranije crkve, spominje poetak gradnje Sv. Ivana 1584. g., d o v r e t a k 1602. g. te da ju je 1612. g. p o s v e t i o fra P e t a r S o l j a n i n , b i s k u p obnovljene b i s k u p i j e Sofije u B u g a r s k o j . S p o m i n j e se kako j e c r k v a p o d i g n u t a n a t e m e l j i m a r a n i j e . Osim

158

Sv. Ivan, Makar, foto: I. Alduk Sv. Ivan, Makar, natpis o gradnji crkve foto: I. Alduk

pri odobrenju t u r s k e vlasti za podizanje nove. U t o m pogledu p o s e b n a je situacija u Zagvozdu, n a p r e d n o m sjeditu popova glagoljaa makarskog 1626. dre na povijesne, n a t p i s i m a i u m j e t n i k u v a n o s t j e r se u z a v r n o m dijelu, u e t i r i d v a n a e s t e r a k a stiha, slavi g r a d i t e l j fra P a v a o J a k i iz plemena Kai. F r a n j e v a c K a r l o J u r i i istie d a je o natpis najstariji radu Sv. originalni na Oito da sauvani je dokaz u knjievnome hrvatskome jeziku g. sveenici sa suprotne biskupa koji strane Bartula obrede o Biokova. Kaia obavljaju P r v a vijest o u p i n a l a z i se u izvjetaju Svetoj Stolici, gdje p i e da je svete Rije je starohrvat i brevija-

ilirskom jeziku.

skom jeziku s obzirom na to da su se glagoljai sluili rom hrvakim s misalom hrvakim pohrvaenim staroslavenskim

t e k s t o m . Slino je bilo u B r e l i m a i P o d g o r i , t a k o e r g l a g o l j a k i m u p a m a . D j e l a t n o s t sve e n i k a glagoljaa o s o b i t o je vidljiva u graditeljskoj a k t i v n o s t i . U Z a g v o z d u se t i j e k o m p r v e p o l o v i n e 17. st., u v r i j e m e v r s t e t u r s k e v l a s t i , p o d i u t r i c r k v e : Sv. Marije na s e o s k o m groblju, SAKRALNA ARHITEKTURA

Makarskom primorju. ranije crkvice

postojanje

Ivana u M a k r u p r e s u d i l o

159

Crkvica Svih Svetih u Zagvozdu, foto: I. Alduk

Crkvica Gospe od Zdravlja u Gornjim Brelima, foto: I. Alduk

BIOKOVO

160

Gospina crkva u Zagvozdu na groblju, foto: I. Alduk

Sv. Kria na r a s t o v a k o m groblju i c r k v i c a Svih Svetih. P r e m d a o n o d o b n i izvori s p o m i n j u t e k prvu crkvu, naknadno Bijankovi za s t a r o s t p r e o s t a l i h dviju, koje makarski biskup 1730.) pri Nikola (1645. pastirskim spominje

U t u r s k o v r i j e m e s a g r a e n e su i c r k v e u sta roj Gorskoj u p i , u u p i i R a a n i m a . C r k v a Sv. I v a n a u upi, k a o i Sv. M i h o v i l a u R a a n i m a , p o d i g n u t e su od 1599. g. n a k o n d o b i v a n j a car skog odobrenja danas su na groblju. (fermana). Ostaci Sv. Ivana crkve zaputeni, nedaleko novije

pohodima 1706. g., z n a m o iz b o s a n i k i h n a t p i sa na njima. B i s k u p n a g l a a v a k a k o u s e l i m a imotskog i d u v a n j s k o g k r a j a u o p e n e m a c r k a va, osim u Z a g v o z d u , o e m u k a s n i j e , 1 7 1 5 . g., uzvieno tri crkve. pie: Ovo je u selo jedinstveno Otomanskom i neobino ima po tome to jedino Carstvu

O b n o v l j e n a c r k v a Sv. M i h o v i l a u

R a a n i m a s a u v a l a j e k a r a k t e r i s t i k e i z vre m e n a gradnje. Sudei po stecima uokolo crkve, v j e r o j a t n o s u obje p o d i g n u t e n e d a l e k o o d sred njovjekovnih gradnji. Njihovo nespominjanje, kao i podatak da se misa drala na otvorenom, SAKRALNA ARHITEKTURA

161

v. Mihovil u Raanima, foto: I. Alduk

Sv. Nikola u Gornjim Brelima, foto: I. Alduk

Sv. tipan u Raanima, foto: I. Alduk

nije v r s t d o k a z k a k o i h nije bilo prije t u r s k o g v r e m e n a . V j e r o j a t n o j e t r e b a l o p r o i v i e o d jed n o g stoljea d a r a t o v i m a u z d r m a n a t u r s k a sila dopusti izgradnju novih crkava n a k o n to su ih d a v n o p o r u i l i . O s m r t n o j pogibelji n a b i j a n j e m n a k o l a c zbog zvonjave z v o n a n a n e t o m podig n u t o j crkvici Sv. I v a n a 1 6 0 1 . g. s a z n a j e se iz prijepisa Sv. Stjepan u Rastovcu, foto: I. Alduk dogaaja. Sve te biokovske crkvice s p o m e n u t e u i z v o r i m a t u r s k o g v r e m e n a , vjer n o s u u c r t a n e n a k a r t i D a l m a c i j e i z 1702. g . SAKRALNA ARHITEKTURA

163

r a n i j a c r k v a Sv. Stjepana u R a a n i m a , sa ste c i m a u z i d a n i m u zidove. B a r o k n o m gradnjom, s m a l o m r o z e t o m i z v o n i k o m na p r e s l i c u , skrom nija je s t a r a c r k v i c a Gospe od Zdravlja u brel j a n s k o m S u b o t i u , iz p r v e polovice 18. st. P o j e d i n e u p n e c r k v e na b i o k o v s k o m pod r u j u novije su g r a d n j e s p o e t k a 20. st. u neos t i l s k i m oblicima, p o d i g n u t e na t e m e l j i m a sta rijih (Sv. Ante Padovanski u K o t i i n i ; u 19. upi st. biokovskoj) (crkva Dj. Sv. ili pregraene u Sv. Ivan sredino Brdu; upna

Mihovila u V e l i k o m Grabovcu).

poroenja BI.

Marije

c r k v a Gospe od Karmela u Z a g v o z d u iz 1963. g. v i s o k i h p r o e l n i h z v o n i k a i t r i j e m a izmeu njih, poziva se na arhitekturu romanikih katedrala. U t i m s a k r a l n i m p r o s t o r i m a i s t i u se poje d i n e u m j e t n i n e , p r i m j e r i o p r e m e i ukraavanja u n u t r a n j o s t i . O n e n i s u b r o j n e , pogotovo ne maju veu z a n a t s k u ili u m j e t n i k u vrijednost, a l i su d o b a r p o k a z a t e l j p r o h t j e v a i s a m e eko n o m s k e moi n j i h o v i h n a r u i t e l j a . Posebno je r a a n s k a c r k v a Sv. Mihovila, o d m a h po grad Ostaci oltarne pregrade s ranokranske crkve s poloaja Crkvine u Grabovcu, foto: I Alduk nji u prvoj polovici 17. st., bila b o g a t o oprem ljena p o s u e m i p r i b o r o m . I d a n a s je sauvan G o s p i n k i p , k r i e v i , s v e t o h r a n i t e (tabernakul) i crkvena zastava ( M u s e o C o r r e r u Veneciji), s o n o m Sv. J u r j a u sreditu prostora. 0 ranijim crkvenim gradnjama doznaje se i p u t e m t o p o n i m a , k a k a v je Crkvina. Taj topo n i m u sluaju G r a b o v c a , m j e s t a n a l a z a g r o b a s u z i d a n i m dijelovima o l t a r n e p r e g r a d e , u p u u j e na o s t a t k e r a n o k r a n s k e crkve. U p o g l e d u da t i r a n j a n a z i v Crkvina d r u g d j e je sloeniji prob l e m . N a p r i m o r s k o j s t r a n i Biokova s a u v a n j e slian toponim Zacrkvica istonije od crkvice Sv. R o k a u B a s t u , k a o i na p o d r u j u p l a n i n s k o g z a l e a , u Kozici. Obje su g r a d n j e iz p r e d t u r s k o g razdoblja j e r i m s e o s t a c i kriju n a p r o s t o r u grob lja. U B a s t u je ono z a m e t n u t o , dok je u Kozici groblje u o d n o s u s vidljivim srednjovjekovnim s t e c i m a ireg a r e a l a Vrutka. N e d a l e k o od tog poloaja p o d i g n u t a je u drugoj polovini 18. st. c r k v a Sv. Ilije, j e d n a od ljepih u b i o k o v s k o m podnoju. P o s t a v a dvaju p r o z o r a i o s m e r o l a t i n e r o z e t e n a ogoljelom proelju o p o n a a p r i m o r s k u b a r o k n u g r a d n j u . Slina j e s u s j e d n a , n e t o BIOKOVO 164 (bandira od svile). U Bastu su s a u v a n i d r v e n i b a r o k n i kipovi a n e l a i Sv. R o k a , v j e r o j a t n o r a d o v i iz 18. st. Zvono crkvice Sv. Roka s a l i v e n o je jo 1722. g., a od unitenja u P r v o m s v j e t s k o m r a t u , k a d s u s a l i v e n a druga baanska zvona, spasio ga je don Frane B u l i . U c r k v a m a u V e l i k o m B r d u i Makru u v a j u se s l i k e M a t e j a O t o n i j a (Mattaeus de Otonis), p r o v i n c i j s k o g s l i k a r a s k r a j a 17. i po e t k a 18. st., iji o p u s i z r a a v a p u k u naivnost. U Sv. Mihovilu nalazi se ulje na p l a t n u iz 1684. g. s p r i k a z o m Bogorodice s D j e t e t o m , Sv. A n t o m P a d o v a n s k i m , Sv. I v a n o m Krstiteljem i Sv. M i h o v i l o m . I s t a s e p o s t a v a s v e t a c a nalazi i na slici u M a k r u iz 1 6 8 3 . g. D o z n a j e se da su za c r k v e u u p i i R a a n i m a n a b a v l j e n e tri slike s p o d r u j a M l e t a k e R e p u b l i k e s prika z o m Sv. M i h o v i l a , Sv. I v a n a i Sv. F r a n j e , koje su danas u nestale. Kotiini, Nije koja s a u v a n a n i oltarna se spominje krajem s l i k a s p r i k a z o m sveca z a t i t n i k a u crkvici Sv. Martina 18. st. M o d a je a u t o r i s t i Otonije koji je radio

Ostaci stare crkve Sv. Ivana na groblju u upi, foto: I. Alduk

za crkve u s u s j e d n o m M a k r u i V e l i k o m B r d u , a ije s u slike d a n a s p r a v a d r a g o c j e n o s t . T a k v a je i G o s p a od Zdravlja, koju je za z a g v o k u crkvu u V e l j a i m a 1855. g. n a s l i k a o m a k a r s k i slikar F r a n e K a e r . T i h u m j e t n i k i i z a n a t s k i skromno i z r a e n i h p r e d m e t a bilo b i s a u v a n o i vie d a n i s u t u r s k e p o h a r e u n i t a v a l e c r k v e i njihov i n v e n t a r , p o p u t o n e u Z a g v o z d u 1 7 1 5 . g., o kojoj z n a m o iz izvjetaja p o s l a n o g R i m u . Uope, n e b r i g a o n j i m a , o t e e n j a ili z a m j e n a za novije, m a n j e v r i j e d n e u m j e t n i n e , d o v e l a je do osiromaenja i n e s t a n k a u r e s a b i o k o v s k i h c r k a va. S t o g a je s a u v a n i d r v e n i o l t a r u c r k v i Sv. Stjepana u R a a n i m a , koji je i z r a d i o S t j e p a n Rako 1870. g., d o b a r p r i m j e r n i z a s l i n i h o l t a r a u z a g o r s k i m c r k v a m a . Od novijih djela i s t i e se Posljednji sud u u p n o j c r k v i u G r a b o v c u , koji je naslikao a k a d e m s k i s l i k a r V l a d o M a r j a n o v i 1937. g. Noviji su r a d o v i v i t r a j i c r k v e Sv. Ivana

u u p i , koje j e i z r a d i o a k a d e m s k i s l i k a r J o s i p Botteri Dini i unutranjost Jure Zaja novosagraene g. U njoj je veliki nainio crkvice Sv. akademski Jurja u r e e n e kipar 1988.

m o z a i k Sv. Jure na konju (4,20 x 2,10 m) te k i p Gospe Suotkupiteljice. U z p l a n i n s k e prijevoje p u t o v a p o d i g n u t e s u skromnije s a k r a l n e gradnje, kranske lice. kape D a n a s p r e m j e t e n a k a p e l i c a n a Dubcima

(288 m n m ) , s a g r a e n a prije 1870. g., k a o i o n a n a t u e p s k o j L a e n i ( 1 0 0 0 m n m ) i z 1904. g., posveene Nevistine su Gospi. Kapelica Sv. Kaje p o d n o 1768. g., a stine spominje se jo

m l a a je, iz 19. st., k a p e l i c a Sv. Nikole na v r h u S t a z e (900 m n m ) . P o d i g n u t a j e u s k l o p u grad nje ceste crkve za i isticanja vanosti Svetite tzv. Rodieve Gospe unutranjost. Lurdske

u V e p r i c u , uz p o t o k koji se slijevao s p o d n o j a B i o k o v a u m o r e , u k r u p n i j e m , p r i r o d n o m okviSAKRALNA ARHITEKTURA

165

Natpis o pogibiji Alije Bojia na Dubcima, foto: I. Alduk

c a r F r a n j o I. 1 8 1 8 . g. zadiv ljen maral u due. Staze, izgraenim Velika Marmont Rodieva je cestama teta nije cesta to ostao godine preko g., izjavio:

Dalmaciji

dvije-tri

dovrena

1878.

d a n a s je dijelom izgubila na v a n o s t i te je, u m j e s t o poveznice sada Juri. u obale vana Ni s unutranjou, za p r i s t u p Sv. cesta Brela dijelu

Napoleonova

primorskom

n i k a d a nije d o v r e n a , te je n e d o v o l j n o zaivjela u izgra e n o m dijelu t r a s e . P o z o r n o s t p r i v l a i i jedan od s t a r i j i h s v j e t o v n i h natpisa, u r e z a n u stijeni na primor skoj s t r a n i Biokova. N a t p i s je p i s a n b o s a n i c o m , povrine je 0,90 x 0,65 m i postavljen je u z p r a s t a r u p j e a k u komu nikaciju, nadomak prijevoja Dubci. U n j e m u i t a m o vijest o pogibiji Alije B o j i a , mus r u istie n e t o m s p o m e n u t e izraze pobonosti. S v e t i t e j e u t e m e l j i o b i s k u p J u r a j C a r i 1909. g., u m a l o j spilji i o k o l n o m p r o s t o r u , s novijom postavom Krinog puta, a neko sa spome n i k o m poginulima u Prvom svjetskom r a t u . Te kapelice na uem planinskom dijelu l i m a n s k o g j u n a k a , n a p r o s t o r u D u b a c a 1663. g. N a t p i s je jo j e d a n d o k a z e s t o k i h borbi s p o d a n i c i m a t u r s k o g p o l u m j e s e c a , najbolje pre p o z n a t l j i v i h u a r h i t e k t o n s k i m o s t a c i m a utvrda na biokovskim izdancima. K u l e i u t v r d e po b r o j n o s t i i o u v a n o s t i nakon c r k a v a drugi su po r e d u k u l t u r n i spomenici na ovom prostoru. prapovijesti i lju o Biokova. O n e koje s u n a s t a l e tijekom obraene su na u poglav podruju rijetke lokalitetima antike

o d r a a v a j u svijest o p o t r e b i n j i h o v a p o d i z a n j a u z k o m u n i k a c i j e , p j e a k e p l a n i n s k e prijevoje ili prave tadanje magistralne ceste. Takva je, u n a r o d u m i t s k a , Napoleonova k r o z T u r i j u , poveznica uprave Vicka Marmonta, sela Grabovac - Zagvozd u p a R a e n a je g. je za vojnog stajalo za vrijeme zapovjednika na natpisu francuske marala ploe vrijeme glavnog providura Raani.

arheolokim

Srednjovjekovne

fortifikacije

s u i n a a l o s t j a k o s l a b o i s t r a e n e . O n e nasta le za v r i j e m e i n a k o n t u r s k e v l a s t i poznatije su i bolje s a u v a n e . U G o r n j i m B r e l i m a kod S o k o l o v i h k u a ( J I od c r k v i c e Sv. Nikole) spo m i n j e se k a o t o p o n i m Hercegova kula. Lokalitet je d a n a s gotovo u p o t p u n o s t i zaboravljen, a

1808. Dandola, kako

uz cestu. U M e m o a r i m a generala M a r m o n t a n a v o d i s e izjava k n e z a M e t t e r n i c h a k a k o j e BIOKOVO

166

Makar, Katel na liticama Biokova, foto: I. Alduk

moda u v a u s p o m e n u n a b o s a n s k o g v e l i k a a i h e r c e g a t i p a n a V u k i a K o s a u , koji j e ovim k r a j e v i m a v l a d a o od oko 1440. do s m r t i 1466. g . M a k a r s k o p r i m o r j e t a d a s e n a z i v a l o Krajina ili Primorje dok je zabiokovlje bilo Gorska upa, a dio j e d n o g i d r u g o g p r o s t o r a s u d b i n a ovih p r o s t o r a i o prevrtljivoj nara te lokalnog sjena mu plemstva turskog izmeu

k u l a u m a k a r s k o j luci, n a j s i g u r n i j o j n a biokov s k o m p r i m o r j u . O s i m sve b l i i h T u r a k a , e s t e su m e u s o b n e borbe lokalnoga nieg plemstva te sukob mletake i hercegove vlasti. D a n a s ne z n a m o je li i k a d a dolo do g r a d n j e ovih i d r u gih u t v r e n j a . J e d i n a t v r a v a koja j e s i g u r n o s a g r a e n a prije d o l a s k a T u r a k a ( i z m e u 1478. i 1482.), v j e r o j a t n o u s t r a h u od n j i h o v a p r o d o r a , t v r a v a j e Duare n a Z a d v a r j u , ije j e i m e i z v e d e n o od s l a v e n s k e rijei dveri v r a t a , pro laz. S m j e t e n a je na prapovijesnoj k o m u n i k a ciji, gotovo j e d i n o m , a s i g u r n o n a j l a k e m p u t u i z m e u o b a l e i u n u t r a n j o s t . N i g r a d n j a ove t v r a v e nije sprijeila t u r s k e p r o d o r e p r e m a m o r u , p a s u d o 1502. g . ovi p r o s t o r i p o t p a l i SAKRALNA ARHITEKTURA

pripadao je i u p i Radobilji. U to je v r i j e m e ovdanjeg puka vi hercega njih sve ovisila

tipana, uzdizala

mletakih k n e e v a i p r o v i d u r a , d o k se i z n a d jae polu ostalog mjeseca. K n e z G r u b i a K a i 1452. g . m o l i Mletaku Republiku da utvrdi selo M a k a r t e p o n e g r a d n j u t v r a v a i

167

Tvrava Zadvarje, foto: . Bai

p o d v l a s t t u r s k o g s u l t a n a i pod njom o s t a l i d o 1646., o d n o s n o 1684. g. T i j e k o m t u r s k e v l a d a v i n e , o b z i r o m n a goto vo s t a l n e r a t n e p r i l i k e i s u k o b e , dolazi do d o d a t nog utvrivanja tvrave na Zadvarju, gradnje kula Avala i Poletnica te konanog utvrivanja Makarske. Gradnju makarskih kula i bede m a p r e u z e o j e 1568. m a j s t o r H a j r u d i n koji j e n e p o s r e d n o prije t o g a u M o s t a r u vodio g r a d n j u tamonjeg, nadaleko poznatog mosta. Naalost, m a k a r s k a utvrenja do danas se n i s u s a u v a l a , a l i j e vrlo d o b r o s a u v a n fortifikacijski s k l o p n a Z a d v a r j u . i n i g a cijeli niz s a m o s t a l n i h o k r u g l i h k u l a koje zapoinju n e k o liko s t o t i n a m e t a r a z a p a d n o o d s a m e t v r a v e te se pruaju p r e m a istoku vrhom brda BIOKOVO sve

do P o l e t n i c e i G o r n j i h B r e l a . Za k u l e Avalu i P o l e t n i c u k a r a k t e r i s t i n o j e d a s u tehnikom gradnje i dimenzijama gotovo i d e n t i n e te da obje u n e p o s r e d n o j b l i z i n i i m a j u u krapi (procijepu i z m e u s t i j e n a ) s a z i d a n b u n a r za z a d r a v a n j e vode, Druga sti polovica toliko 17. i potrebne u sam sunim 18. m e d i t e r a n s k i m ljetima. poetak stoljea j e d n o je od n a j t e i h r a z d o b l j a povije Dalmacije. mira Nakon izmeu nekoliko Venecije manjim i desetljea Turaka, sukobima i relativnog remeenog

povremenim

tzv. C i p a r s k i m r a t o m od 1570.1573. g., sredi n o m 17. stoljea R e p u b l i k a Sv. M a r k a odluuje k r e n u t i u o f e n z i v n i r a t . K a n d i j s k i r a t traje od 1645. do 1 6 6 9 g., a M o r e j s k i od 1684. do 1699.

168

Zadvarje, ostaci kule Avale, foto: I. Alduk

g. Posljednji t u r s k o - m l e t a k i s u k o b na o v i m prostorima, tzv. M a l i r a t t r a j e o d 1714. do 1718. g. I a k o Venecija t a d a g u b i svoje posjede na L e v a n t u i u G r k o j , t j . na K a n d i j i ( K r e t a ) i Moreji ( P e l o p o n e z ) , u D a l m a c i j i n i e p o b j e d u za pobjedom, f o r m i r a v i g r a n i c e p r e m a t u r s k o j carevini koje e se z a d r a t i do d a n a s . U opisi ma K a n d i j s k o g r a t a F r a n j e D i f n i k a (17. st.) i Libertinu P a v l a S i l o b a d o v i a (17. st.) te k r o nikama koje u p o r n o i s p i s u j u f r a t r i m a k a r s k o g samostana, n i u se p r i e i d o g a a j i koje e zau vijek o d r e d i t i b u d u n o s t ovih p r o s t o r a . N e k e od njih p o s t a t e i l e g e n d e . J e d n a od n a j p o z n a t i j i h je ona o H a s a n a g i n i c i , n e s r e t n o j e n i z a d v a r skog d i z d a r a Hasan-age Arapovia (poginuo kod kule P o l e t n i c e 17. o u j k a 1669.) koja u m i r e

od boli, ne m o g a v i i z d r a t i o d v o j e n o s t od svoje djece i t v r d o srce svojega d o j u e r a n j e g s u p r u ga. Nije li gora zelena s p o e t k a te b a l a d e , koju biljei A l b e r t o Fortis, upravo nae Biokovo, gdje j e u j e d n o m m e g d a n u H a s a n - a g a z a d o b i o rane ljute, n a k o n ega ga lijei m a k a r s k i f r a t a r fra L u k a ? U vrijeme s p o m e n u t i h ratova tijekom kateli. 17. stoljea p o d j u n i m l i t i c a m a B i o k o v a n a vie m j e s t a n a s t a j u tzv. peina, nosti. koje To su utvrenja spilja i sluile graena ispred prirodnih zaklonita, su l o k a l n o m stanovnitvu

k a o refugij, tj. p r i b j e i t e z a v r i j e m e r a t n i h o p a s C e s t o se n a z i v a j u i Turske pei ( G o r n j a B r e l a , M a k a r ) to i h i z r a v n o v e e z a s p o m e n u t o razdoblje, i a k o su zbog svojeg poloaja i SAKRALNA ARHITEKTURA

169

zatienosti vjerojatno koritene i ranije, prapovijesti preko antike

od

u I g r a n i m a , t v r a v a i k u l a u Kostaniima u D r v e n i k u i t d . ) . U n j i m a se ivjelo i skrivalo sve do k r a j a 2. svjetskog r a t a , a v e i n a je danas n a p u t e n a i gotovo z a b o r a v l j e n a . J o je velik broj s p o m e n i k a i t r a g o v a koje je ovjek o s t a v i o na B i o k o v u t i j e k o m posljed njih n e k o l i k o t i s u a g o d i n a . B i o k o v s k i bunari, lokve i l e d e n i c e p r i a su za s e b e i zasigurno z a s l u u j u n a u p a n j u . B o g a t a t o p o n i m i j a pla n i n e t a k o e r i m a m j e s t o u k u l t u r n o j i civiliza cijskoj povijesti. P r e v e l i k o je Biokovo, skriveno m e u o b l a c i m a , j e r i K a i e v a p j e s m a r i c a kae Bijakova nije bez oblaka. Surovo je u svojoj ljepoti i b e s k r a j n o t a j n o v i t o . N a d a m o se da je ovaj p r i l o g dio m o n e p l a n i n e o t r g n u o zaboravu i pribliio ovjeku!

d o s r e d n j e g vijeka,

t o j e e s t sluaj n a o v i m p r o s t o r i m a . Z a njih s e v e u r a z l i i t e prie, a n a j e a je, koja postoji u b e z b r o j verzija, o babi koja je za v r i j e m e j e d n o g o d t u r s k i h n a p a d a , h r a n e i dijete k o m a d o m s i r a p o g o d i l a t u r s k o g v o j n i k a . Vidjevi da ih kauri (krani) gaaju sirom Turci se povlae jer bi opsada mogla predugo potrajati. D a n a s se jako dobro v i d e o s t a c i t i h k a t e l a , k a o t o j e onaj u M a k r u iznad Pirakovih kua, Vrcanova pila u V e l i k o m B r d u ili Veliki katel u K o t i i n i , p r a v o m a l o r e m e k - d j e l o l o k a l n e fortifikacijske a r h i t e k t u r e 17. stoljea. O s i m k a t e l a p o i t a v o m Podbiokovlju i m a i razliitih kula, utvrda i u t v r e n i h kua (kula u Podaci, Zalina kula

Kotiina, Veliki katel foto: I. Alduk BIOKOVO

170

LITERATURA

Alaevi, N., Slavni i zasluni muevi. Makarska i Primorje. Izlet na Biokovo., Split., 1910. Alduk, I., Uvod u istraivanje srednjovjekovne tvrave Zadvarje (1. Dio - do turskog osvajanja), Starohrvatska prosvjeta, III. s., 32, Split, 2005., 217-235. Bebi, J., Brela, Brela., 1985. Belagi, ., Dva srednjovjekovna irilika epigrafska spome nika u okolini Makarske, Hercegovina, 7-8, Mostar, 1990., 15-22. Boani-Bezi, N., Srednjovjekovni spomenici Makarskog pri morja, Makarski zbornik, I, Makarska, 1970., 2 7 9 - 3 1 1 . Boani-Bezi, N., Kule u Makarskom primorju, Makarski

10. rujna 1976., Zagreb 1978., 203-227. Jurii, K., Turska vladavina i kulturne prilike u zabiokovIju 1493.-1717. g o d . s osobitim obzirom na postanak Hasanaginice, Kai, XII, Split, 1980., 153-207. Jurii, K., Priroda i kulturna batina na podruju Makarskog primorja, Acta biokovica, I, Makarska, 1981., 291-317. Jurii, K., Naziv planine Biokova kroz povijest, Makarsko primorje, 2, Makarska, 1995., 101-111. Kaer, P., Makarska i Primorje, Rijeka., 1914. Kovai, S., Glagoljai na podruju Imotske krajine za turske vladavine. uvari batine. Zbornik radova simpozija u prigo di 250. obljetnice prijenosa franjevakog samostana u grad Imotski (1738.-1988.), Imotski, 1989., 229-249. Kovai, S., Zagvozd i njegovi glagoljai za turske vladavine, Zagvozd, II, List upe Gospe od Karmela, Zagvozd, 1996., 43-65. Kovai, S., Iz povijesti raanske upe Sv. Mihovila arkanela, u: Raane, Sv. Mihovil 1600. - 2000. g., Raane, 2000.,

zbornik, I, Makarska, 1970., 313-336. Cambi, N., Truhelka i starokranska arheologija, u: Ciro Truhelka, zbornik, Zagreb, 1994., 33-49. Duplani, A., Makarska na crteima i planovima do sredine XIX. stoljea, Makarsko primorje, 115-129. Glibota, M., Izgradnja ceste u Zagvozdu u 19. stoljeu, Zagvozd, V, List upe Gospe od Karmela, Zagvozd, 1999., 15-20. Ivanac, M., Skrabi, F., Babi, M., Breljanska kulturna i prirod na batina (Prilozi za katalog), Vrela Brela, 2-3, Brela, 1996., 5-13. Jurii, H. G., Sveci zatitnici Brela, Vrela Brela, 6, Brela., 2003., 59-59-85. Jurii, K., Biva crkvica Svetoga Jure na najviem vrhu Biokova (1762 m). Sluba Boja, 5-6, Makarska, 1965., 3-10. Jurii, K., Stariji hrvatski natpisi Makarskog primorja (XV.XVIII. st.), Starine JAZU, knj. 53., Zagreb, 1966., 89-133. Jurii, K., Selo Bast i njegovi spomenici. Svjetionik, III, Baka Voda, 1968., 10-16. Jurii, K., Crkve Biokovsko-neretvanskog podruja u doba turske vladavine (16.-17. st.), Kai, II, Split, 1969., 1 0 1 153. Jurii, K., Nazivi naselja Makarskog primorja (Prvi spomen i znaenje), Makarski zbornik, 1, Makarska 1970., 83-120. Jurii, K., Katolika crkva na biokovsko-neretvanskom 1, Makarska, 1990.,

7-77.
Lozo, M., Steci i stare crkve u Zagvozdu, Sveta batina, 111/5(20), Duvno, 1984., 15. Lozo, M., Arheoloko rekognosciranje u Grabovcu, Obavijesti Hrvatskog arheolokog drutva, XIX/1, Zagreb, 1987, 3 2 34. Lueti, T., upa biokovska, Zagreb, 1996. Marun, L., Arkeologiki prilozi o religiji poganskih Hrvata, Starohrvatska prosvjeta, III/3-4, Knin, 1897., 141-144. Muci, K., Kulturna i prirodna batina Makarskog primorja: Makarska, Makarsko primorje, 7, Makarska, 2005., 221-278. Maral Marmont, Memoari, Split., 1984. Stoji, M., Crkve i kapele u upi Zagvozd, Zagvozd, I, List upe Gospe od Karmela, Zagvozd, 1995., 81-94. etka, M., Tuepska spomenica, Tuepi, 1968. Tomasovi, M., Kasnosrednjovjekovna crkvica Sv. Martina u Kotiini iznad Makarske, Makarsko primorje, 2, Makarska, 1995., 113-128. Tomasovi, M., Uvod u arheoloku topografiju rogoznikobreljanskog zalea (Gornja Brela - Slime - Kuie - Svinie), Obavijesti Hrvatskog arheolokog drutva, XXXV/2,

podruju u doba turske vladavine, Zagreb, 1972. Jurii, K., Dvije nepoznate crkvice na vrhuncima Biokova, Sluba Boja, XII/3-6, Makarska, 1973., 270-274. Jurii, K., Kapelice na podruju Makarske biskupije i tovanje B. D. Marije, Bogorodica u hrvatskom narodu, Zbornik radova Prvog hrvatskog mariolokog kongresa, Split, 9-

Zagreb, 2003., 53-69. Tomasovi, M., Dodatci arheolokoj topografiji rogozniko-breljanskog zalea (Dubci/Gornja Brela - Slime - Kuie - Svinie - Podapilje), Obavijesti Hrvatskog arheolokog drutva, XXXVII/2, Zagreb, 2005., 42-59. Tomasovi, M., Arheoloka topografija Gornjih Brela uz naj-

SAKRALNA ARHITEKTURA

171

raniju

komunikaciju

sa

zaleem.

Obavijesti

Hrvatskog

Makarsko primorje, 5., Makarska 2000., 31-39. Vidovi, M., Splitsko - makarska nadbiskupija, upe i ustano ve, Split., 2004. Vri, V., Vrgorska krajina, Vrgorac, 1972. Makarski ljetopisi 17. i 18. st., Knjievi krug Split, Split 1993.

arheolokog drutva, XXXVI11/2, Zagreb, 2006., 73-88. Tomi, R., Matej Otoni - slikar u provinciji, Omi, 1997. Ujevi, A., Imotska krajina, (2. proireno izd.), Imotski, 1991. Vei, P., Ranoromanike crkvice Makarskog primorja - II,

Sveta misa kod crkvice Sv. Roka (1 228 mnm), foto: R. Ozimec

BIOKOVO

172

svjetovna

arhitektura

IGOR HRSTI

Svjetovna arhitektonska
batina

Biokovskog
podruja
zima i

N
od

A p r o s t o r u B i o k o v a ivot ovjeka ima kontinuitet kame mlaega

haraima

odvijala se

s u z v i s i n e , o d a k l e se lako sa s t o k o m pobjeglo u neprohodnu goru. i se rom Bua, tuepski stanovi, foto: I. Hrsti se razvijaju Poloaj naselja podbiokovskog pojasa u v j e t o v a n je p r i l i k a m a jer stanovnitvo, stoarstvom povrinu

neolitika,

nog doba, do d a n a s . Grki su utjecaji p r i s u t n i ali n e m a a r h i tektonskih razdoblje rustica, ostataka. biljei Rimsko villa desetak

ekonomskim novopridolo privredom,

podignutih u podnoju

n e n a v i k l o n a m o r e , b a v i sta i p o l j o p r i v r e d o m i t a k o lake iskoritava obradivu

j u n i h , p r i m o r s k i h p a d i n a , pro storu v e z a n o m za vodu, blagu k l i m u i o b r a d i v o tlo. ivot se odvija uz gradine, no postupno

n a p l a n i n i . Z a v r i j e m e K a n d i j s k o g r a t a (1645. - 1669.) n a s t a j e d r u g i v e l i k i v a l izbjeglica, opet i za v r i j e m e B e k o g (Morejskog) r a t a (1684. 1699.). I a k o e s t o d o l a z i do i z m j e n e u drutveno-ekonomskim odnosima, promjena oituje se d o m a i ivalj ostaje d o s l j e d a n d o s a d a n j e m n a i n u ivljenja. Nagla izgradnjom asfaltirane nakon Jadranske magistrale (1962. - 1963.),

m a n j a n a s e l j a oko n o v o n a s t a l i h r u s t i k i h vila. S t o je s i t u a c i j a u regiji s t a b i l n i j a , b e z r a t n i h ili etnikih n e m i r a , vea je a n s a da se autohto ni narod spusti sa svojih v j e k o v n i h n a s t a m Dolaskom b a i p r i h v a t i r i m s k i n a i n ivota. niji O arhitektonski oblici potleuice. tradicijskoj arhitektu stariji

Slavena, do izraaja ponovno dolaze primitiv srednjovjekovnoj objekt stoljea,

e g a poinje i r e n j e t u r i z m a p o m a n j i m mjesti m a M a k a r s k o g p r i m o r j a . J a k p o t r e s 1962. godi n e t a k o e r mijenja a r h i t e k t o n s k u ostavtinu. S t a r a z d a n j a p o d i g n u t a iskljuivo o d k a m e n a r u e se i d i u n o v a u b e t o n s k o j izvedbi, even t u a l n o s lijepljenim k a m e n i m p l o a m a , k a k o bi se svojom v a n j t i n o m v i z u a l n o d o n e k l e ukla pala. Naselja na padinama pretka Biokova ratrkana Takav su i i n i ih n i z z a s e l a k a , koji n o s e i m e po pre z i m e n u ili i m e n u poloaj naselja tonika tla. stanovnika. redu u prvome uvjetuje tek-

r i t e k o j e govoriti j e r n e n a l a z i m o n i j e d a n sauvani od 16. profanog osim sadraja kasnosrednjovjekovnih

k u l a . U z r o k j e vrlo d i n a m i a n n a i n ivljenja, prouzroen g u s a r s t v o m i uestalim povijesnim previranjima. je ali i pod Mleana mijenja i se Od 13. - 16. stoljea p o d r u j e kraljeva, vladara, stanov vlau hrvatsko-ugarskih

bosansko-hercegovakih etnografska slika. Dio

k r a j e m 15. stoljea p a d a p o d t u r s k u v l a s t

n i t v a bjei na o t o k e i s u s j e d n u I t a l i j u , u regije A b r u z z i i M o l i s e . I s t o d o b n o d o l a z i do p r i l i v a ivlja s p r o s t o r a d a n a n j e B o s n e i H e r c e g o v i n e , koji svoja o b i t a v a l i t a p o d i e uz ve postojea, pod p l a n i n s k i m masivom, u g l a v n o m uz izvore vode. B o r b a s t u r s k o m v l a u , n j e z i n i m pore BIOKOVO

P o s j e d i o b r a d i v e zemlje esto su

n e d a l e k o o d s t a m b e n o - g o s p o d a r s k i h jedinica, k a k o u z a b i o k o v s k o m p o j a s u , t a k o i u podbiokovskom. Z a s e o c i se razvijaju prilagoavajui s e t e r a s a s t o m t e r e n u , irei s e niz t e r a s e . No,

174

Ouvana arhitektonska cjelina naselja, zaselak Ribarevii, Bast, foto: I. Hrsti

prije n e g o s e p r i s t u p i l o i z g r a d n j i d o m o v a n a donjim t e r a s a m a , teilo se da se k u e d o v e d u u niz, d a b i n a taj n a i n t e r a s a b i l a m a k s i m a l n o i s k o r i t e n a z a i z g r a d n j u . T e k k a d a vie n e b i bilo m j e s t a n a toj t e r a s i , p r i s t u p a l o s e sljedeoj, junijoj. Dakle, zaseoci se pruaju uz izohipse, to ih ini l o n g i t u d i n a l n i m . R a z v o j e m sela, l o n g i t u d i n a l n o s t se g u b i i d o b i v a d o j a m da se k u e gru piraju j e d n a u z d r u g u , t o j e t o n o , m e u t i m , osnovni j e imbenik da se kue niu jedna do d r u g e u s k l a d u s r a v n i t e r e n a , a p o t o m se podno t o g n i z a p o d i e sljedei. U k o n a n i c i se oblikuje z a s e l a k k o d kojeg s u g r a e v i n e g r u p i rane jedna uz drugu. Stambeno-gospodarsku te obrambenu arhi t e k t u r u poznajemo n a osnovi njezinih o s t a t a k a

i z r a z l i i t i h r a z d o b l j a l j u d s k e povijesti.

Neke

od njih d a t i r a j u u p r a p o v i j e s t , tonije m e t a l n o g doba, n o v e i n a z d a n j a potjee o d k a s n o g a s r e d n j e g vijeka d o 20. stoljea. U k l j u e n e s u g r a e v i n e iz r e c e n t n i j e g 19. stoljea j e r se ivot n a t i m p r o s t o r i m a nije mijenjao k r o z vie t i s u a godina. Sve konobe, stoke, graevine magazini na za Biokovskom pohranu podruju, vina i s t a m b e n e , s a k r a l n e ili o b r a m b e n e n a r a v i , t e ljetine, m a s l i n o v a ulja, k a o i obori ili pojate za u v a n j e g r a e n e su od lokalnog k a m e n a vap n e n c a . Uz njih g r a d e se i kuine, p r o s t o r i j e za k u h a n j e , koje s u e s t o s a s t a v n i dio s t a m b e n o g objekta, no. n o velik broj ih je p o d i g n u t zaseb i z v e d b e koje se Stanovi su a r h i t e k t o n s k e

iskljuivo p o d i u n a B i o k o v u . SVJETOVNA ARHITEKTURA

175

Dva stana, foto: I, Hrsti

G r a e v i n e tradicijske a r h i t e k t u r e tipoloki moemo svrstati u tri skupine: p o t l e u i c e , n a j s t a r i j i g r a e v n i oblik koji se i d a n a s s r e e u a r h i t e k t o n s k i m izved bama jednokatnice, prizemlju ispod solara najei tip, u a ijem je ulaz je (na podu) konoba,

t e r a n s k o g p o d n e b l j a . N o , i dalje i m a potleuica, tradicijskoga arhitektonskog oblika, koje su p o d i z a n e u s u h o z i d u i v e z a n e za siromaniji sloj ljudi, v e i n o m u Zabiokovlju i Podbiokovlju, d o k su u p r i m o r s k o m p o j a s u to konobe, iji su ulazi rjeavani luno. Iz t u r s k o g v r e m e n a potjeu i n a j s t a r i j i ostaci s t a m b e n i h g r a e v i n a u Podbiokovlju, graenih u t e h n i c i suhozida, no d a n a s su o s t a l i uuvani samo u temeljima. P r e m a t e h n i c i v e z i v a n j a m a t e r i j a l a , kvalite t i o b r a d e k a m e n j a i s a m o g t i p a o b j e k t a moemo razlikovati dva tipa tradicijske a r h i t e k t u r e : u suho, s u h o z i d , b e z i k a k v a v e z i v n o g ma t e r i j a l a i s vrlo s l a b o m ili n i k a k v o m obra d o m k a m e n a . O v a t e h n i k a s e primjenji vala k o d potleuica u ivo, r j e e se p r i m j e n j u j e k o d potleuica, iji je k a m e n i p l a t v e z a n ilovaom (u n a r o d u p o z n a t a k a o gnjila). U daljnjoj, razvijenijoj fazi, v a p n e n o m bu kom vezuju na kat. (klakom) se s grubljim pijeskom od (prinom), zdanja izraivana kvalitetnije

d v o k a t n i c e , rjei t i p koji e se u s t a l i t i u d r u g o j polovici 19. stoljea.

N a k a t u j e s t a m b e n i dio d o kojega s e d o l a z i stepenicama preko solara. Kuhinja na katu t a k o e r i m a utjecaj g r a a n s k o g a g r a d i t e l j s t v a , no e s t o je z a u z i m a l a poloaj ufita (potkrovlja). Kue su uvijek bile prekrivene dvostrenim k r o v o m . Ako b i s e s a s t r a n e p r i d o d a l a p r o s t o rija s u l o g o m k u h i n j e ili d o d a t n o g m a g a z i n a , t a d a b i t j e m e k r o v a poivalo n a b o n o m z i d u k u e , a s a m k r o v b i bio r i j e e n n a j e d n u v o d u . G r a e v i n e za d o m a e ivotinje ili pojate, bile su podizane n e d a l e k o s t a m b e n o g zdanja. Ako n e m a s l o b o d n o g p r o s t o r a z a p o d i z a n j e pojate, p r i z e m l j e bi dijelom ili u p o t p u n o s t i p r e u z e l o tu u l o g u . C e s t o j e zid j e d n e k u e u j e d n o i zid d r u g e te g o v o r i m o o k u a m a u n i z u , f e n o m e n u m e d i BIOKOVO

k l e s a n o g k a m e n a , a po t i p u su to e s t o kue

176

Dimnjak, foto: R. Ozimec

SVJETOVNA ARHITEKTURA

177

Zub vremena unitio je mnoge stanove, foto: I. Hrsti

Ulaz, foto: I. Hrsti T e h n i k a s u h o z i d a p o s e b n o je e s t a u zabiokovskom pojasu. Mjesta su p o d i z a n a uz j u n u ili j u g o z a p a d n u s t r a n u v e i h b r e u l j a k a ili u u d o l i n i m e u b r e u l j c i m a , gdje je i o b r a d i v o tlo, a s a m smjetaj t r a i s u n a n u s t r a n u te zaklon od v j e t r a . Specifinost arhitektonskog graeni u obradom sthan stanova, tipinog jest bez to zabiokovskog to su svi ikakva ima veziv u ansambla, suhozida, Rije mjesto r a d i o pojati. poiva D o v r a t n i c i ili kantunali veliki su veinom masivna tj. kamena

k a m e n i , k l e s a n j e m d o r a e n i blokovi, n a d kojim nadvratnik, ploa, rjee d r v e n a g r e d a . Kantunali su slagani k a o i p r i p o d i z a n j u kantuna, u g l o v a kua. K o r i s t i s e p o g o d n o m a s i v n o k a m e n j e kvadrat n o g i z g l e d a koje s e s l a e j e d n o n a d r u g o , tako da je onaj i z n a d z a o k r e n u t za 90 u o d n o s u na donji. P r e o s t a l a p o v r i n a k a m e n a m o e prihva t i t i t e r e t koji t r e b a doi na nju i ne dolazi do u r u a v a n j a z i d a . A k o j e donji k a m e n postavljen svojom d u i n o m uz u l a z , i z n a d njega esto stoje d v a k a m e n a , o p e t o k r e n u t a za 90 u o d n o s u na donji. Rjee se za d o v r a t n i k e p o s t a v l j a ogromni k a m e n i m a s i v , koji b i j e d n o s t a v n o bio postav ljen j e d a n i z n a d d r u g o g , tanja za bez i k a k v a zaokred e v e d e s e t s t u p n j e v a j e r s a m a masa

tehnici kamena. na

n o g m a t e r i j a l a i s vrlo

s l a b o m ili n i k a k v o m stan korijen

s a n s k r t u , majci s v i h i n d o e u r o p s k i h j e z i k a , gdje upuuje prebivanja u (zemlja obitelji, nazivima Afgana), se naroda azijskih Pakistan, i plemena. drava: N a l a z i m o je Kirgistan, dravama

Afganistan U tim 0

Uzbekistan,

Kazahstan, Hrvatska grae

Turkmenistan.

n a z i v a Horvatistan.

samoj

orijentaciji

k a m e n a n e d o p u t a u r u a v a n j e z i d a . Ponekad z a d o v r a t n i k s l u i iva s t i j e n a . Stanovi i pojate gradile su se bez ikakvih o t v o r a , s a m o s v r a t i m a , j e r t o je vie otvora, vie v j e t r a u l a z i u k u u . Zidovi s u n e u r e d n o ili d o n e k l e u r e d n o slaga n i , e s t o od n e o b r a e n a k a m e n a . Bue, udub-

v i n a n e vodi s e p u n o r a u n a , ve s e t e i s v r h o v i t o s t i i f u n k c i o n a l n o s t i . C e s t o se z g r a d e p o d i u na ivoj stijeni ili uz nju, s ciljem i s k o r i t a v a n j a to veeg p r o s t o r a u z t o m a n j i fiziki n a p o r pri podizanju. Ti stanovi, domovi u suhozidu, esto i m a j u j e d n a v r a t a ili r j e e dvoja a k o s e BIOKOVO

178

Kue na Biokovu, foto: F. abi

Stanovi u nizu, foto: I. Hrsti

ljenja u z i d u s n u t a r n j e s t r a n e stana, s l u i l e su za p o h r a n u manjih p r e d m e t a i kao improvizira ni m o d e r n i o r m a r i . N a i n j e n e su od 34 deblje ploe, a i z n a d gornje su e s t o p o s t a v l j e n e dvije tanje na trokut, da pravilno r a s p o r e d e p r i t i s n u silu n a s a m e k r a j e v e donje ploe. Krovovi se g r a d e na dvije vode, s k r o v i t e m od d r v e n i h g r e d a i p r e k r i v e n i su g u s t o m sla m o m . S p a v a se na lisi ( p o t k r o v l j u ) . Lise se gra de od masivnih greda, postavljenih na irinu kue, a na njih se p o s t a v l j a j u late, d r v e n e l e t v e . Z a t i m s e n a njih p o s t a v l j a j u g r a n e , u g l a v n o m o d s u h o g h r a s t a ili d u b a t e p o t o m deblji sloj s l a m e . Do lise se dolazi p o k r e t n i m d r v e n i m ste p e n i c a m a . Donji dio s t a m b e n o g o b j e k t a k o r i s t i se za smjetaj alata, pribora za kuinauanje (objedovanje) i si. Komin, p r o s t o r na k o j e m se k u h a l o s m j e t e n j e u j e d n o m k u t u donjeg dijela objekta, a d i m p r o l a z i k r o z zidove i v r a t a . I n a e , lise se i z r a u j u i u k u a m a i pojatama. Lise u

pojatama

bile

bi

dvojake

funkcije:

na

njih

se

stavljalo sijeno za z i m u , a tu bi z n a o p r e n o i t i i pokoji nadniar, p o m o n i r a d n i k koji r a d i za l i t r u ulja ili g r u d u s i r a , d o k s u s p a v a n j e i h r a n a bili u k l j u e n i . U s t a m b e n i m g r a e v i n a m a p o d je od n a b i j e n e zemlje, dok se o p o d u u pojatama nije toliko vodilo b r i g e . Valja n a p o m e n u t i d a obraeni najstariji primjeri datiraju unazad 2 0 0 g o d i n a j e r t e h n i k a u suho ne d o p u t a l a da z d a n j a dozive d u b o k u a r h i t e k t o n s k u s t a r o s t . P o z n a t a j e jo j e d n a v r s t a a r h i t e k t o n s k o g a n s a m b l a , d o d u e u ivoj t e h n i c i , a l i iz t u r s k o g vremena, manje utvrde u planini, u narodu zvane zi o od pei ili turske peina, iji je je pei. tj. ulaz Veliki Naziv pilja, jer u im je dola rije zidom. Kotii i naziva

polupiljama

zatvoren katel te u

Najmonumentalniji u Makru, iznad

n i i z n a d M a k a r s k e , dok s u n a j n e p r i s t u p a n i j i Makarske Podgori Dranicama. S a m je katel svojevrsna utvrda, SVJETOVNA ARHITEKTURA 179

Solar i ulaz ispod solara, foto: I. Hrsti

n o p o a r h i t e k t o n s k o j izvedbi, v o l u m i n o z n o s t i , k a o i n a m j e n i , m o e se s v r s t a t i i u r e d k u l a , i a k o nije s a sve e t i r i s t r a n e o b z i d a n a z i d a n i m platem. K u l e se rjee g r a d e u P r i m o r j u , a ee u Podbiokovlju j e r se ivot i odvija na t o m pro storu. M a k a r s k a je i m a l a zidine s tri kontrol ne kule, podignute od s t r a n e T u r a k a , no one n i s u o s t a l e d o d a n a s , o s i m o s t a t a k a dijela z i d a istone kule. S a m o s t a n u M a k a r s k o j imao je svoju k u l u , koju su T u r c i p o r u i l i , k a o i Zaostrog, koja j e b i l a u s k o v e z a n a z a o b r a n u n a j starijega franjevakog samostana Makarskog primorja. Sirom Podbiokovlja n a r o d je gradio k u l e za o b r a n u od T u r a k a , a n e k e su sluile i z a s t a n o v a n j e . U g l a v n o m s u e t v r t a s t o g tlocr t a , v i s o k e do t r i k a t a , s p u k a r n i c a m a . K a o i stambena a r h i t e k t u r a , graene su od lokalnog k a m e n a , ija j e s t a b i l n o s t o j a a n a o v e i m blo k o v i m a n a sjecitu zidova. K r o v j e bio n a dvije BIOKOVO

ili e t i r i vode. Najbolji p r i m j e r obnovljene kule k o d koje s u p r i s u t n i s p o m e n u t i e l e m e n t i , nalazi se u I g r a n i m a . To je Zalina kula, n a z v a n a po Zali, p o z n a t o m r a t n i k u i z r o d a A n t i i a . U Tuepima postoje tri kule: Buelia, a r i a i L a l i a . P o t o n j a je s m j e t e n a u samom selu, dok su d r u g e dvije u d a l j e n e od mjesta. I P o d g o r a je i m a l a svoje k u l e , od kojih su neke poruene, a n e k i m a je i z m i j e n j e n a namjena. O s i m u Podbiokovlju, P o d g o r a je i m a l a k u l e i u p r i m o r j u . U d o k u m e n t i m a iz 17. i 18. stoljea Podgora se spominje kao oppidum i castrum (oba i z r a z a u p u u j u n a u t v r d u ) . Oigledno j e i m a l a vei broj k u l a o d o s t a l i h m j e s t a Primorja. D r a n i c e i ivogoe su, p r e m a l i t e r a t u r n i m na v o d i m a , i m a l e svoje k u l e , n o z a s a d i m tragovi nisu pronaeni. D r v e n i k a k u l a z a n i m l j i v a j e z a povijesno s a g l e d a v a n j e , ali i a r h i t e k t o n s k i j e r vjerojatno potjee iz r a z d o b l j a prije 1494., k a d a se spo-

180

Arhitektonski elementi svjetovnog graditeljstva, foto: I. Hrsti

minje D r v e n i k . P r e m a B i o k o v u k u l a j e o k r u g l a , a p r e m a m o r u je r a v n i h zidova. K a o i o s t a l e k u l e biokovskog p o d r u j a i t u k u l u r e s e p u k a r n i c e . U D r v e n i k u je p o s t o j a l a jo j e d n a , K o s t a n j i a kula, k a k o j e n a z i v a b a r d A n d r i j a Kai Mioi. Podaka k u l a a r h i t e k t o n s k i j e s l i n a d r v e n i koj, s a m o je s j u n e s t r a n e o k r u g l a , a s j e v e r n i j e zid r a v a n . G r a d a c j e t a k o e r i m a o svoju k u l u , kako se i t a s a k v a r e l a i n e n j e r a S a n t i n i j a iz 1666. g o d i n e . I o n a je s l i n a d r v e n i k o j i podakoj k u l i , a l i je cijela o k r u g l a , a n a l a z i l a se

i z n a d d a n a n j e u p s k e c r k v e . U G r a d c u s e jo uvijek n a l a z i k u l a u z a s e o k u C i s t a , koju opa s u j u r a v n i zidovi s a sve e t i r i s t r a n e . Stari, tradicijski n a i n ivota nestaje, a s n j i m e i a r h i t e k t o n s k a b a t i n a koju je iznjedrio. D a n a s s e t e k o m o e n a i i n a i z v o r n i oblik t r a d i c i o n a l n o g sela, no, jo uvijek postoji s t a n o v i t broj m a n j i h sela, p o s e b n o u Zabiokovlju, koja su zadrala tradicionalni nain gradnje. J e d n a j e o d r i j e t k i h p r e o s t a l i h cjelina z a s e l a k Topii kod B a s t a i z n a d B a k e Vode. SVJETOVNA ARHITEKTURA

181

LITERATURA

A h m e t , S. Alii, Poimenini popis sandaka vilajeta Her cegovine, Orijentalni institut u Sarajevu, Sarajevo, 1985. Alaupovi, D., Gjeldum, 0 nekim osobitostima tradicijskoga graditeljstva Makarskoga primorja, Ethnologica Dalmatica, 1, Split, 1992. Bero, J., Pobuna u Dalmaciji protiv Francuza 1806. i 1807. g.. Zadarska revija 4, Zadar, 1969. Bezi-Boani, N., Srednjovjekovni spomenici Makarskog primorja, Makarski zbornik I., Makarska, 1970. Bezi-Boani, N., Kule u Makarskom primorju, Makarski zbornik I, Makarska, 1970. Bezi-Boani, N., ivot i obiaji naroda Podgore u 17. i 18. st.. Etnoloki pregled 18, Beograd, 1982. Bezi-Boani, N., Doprinos poznavanju stanovnitva Podgore u 19. st., akavska ri, Split, 1992. Bonjak, M., Tipovi kua i seoskih naselja kod Hrvata i njiho vih susjeda, Mater Croatica, 7-8, Zagreb, 1939. Boek, S., Kunac, A., Dva stoljea arheologije na Makarskom primorju, Makarska, 1998. Cviji, J., Balkansko poluostrvo i junoslavenske zemlje, Beograd, 1922. ovi, B., Regionalne grupe ranog bronzanog doba, Praistorija jugoslavenskih zemalja IV, Sarajevo, 1983. ovi, B., Srednjodalmatinska grupa, Praistorija jugoslaven skih zemalja V, Sarajevo, 1987. Deroko, A., 1964. Deroko, A., Narodno neimarstvo, Beograd, 1968. Freudenreich, A., Narod gradi na ogoljenom krasu, Zagreb - Beograd, 1962. Freudenreich, A., Kako narod gradi, Zagreb, 1972. Gamulin, A., Utvrde Gornjeg makarskog primorja, Makarsko primorje 4, Makarska, 1999. Garelji, T., Povijesni razvoj kuhinje Makarskog primorja, Makarsko primorje 1, Makarska, 1990. Gavazzi, M., Pregled etnografije Hrvata, Zagreb, 1940. Gavazzi, M., Freudenreich, A., Buani, V, Arhitektura folklor naeg sela, Zagreb, 1970. Jurii, K., Nazivi naselja Makarskog primorja, Makarski zbor nik I, Makarska, 1970. Folklorna arhitektura u Jugoslaviji, Beograd,

Jurii, K., u Hrvatskom tjedniku, Matica Hrvatska, Zagreb, god. I., br. 21 (10.9.1971.). Jurii, K., Katolika crkva na biokovsko-neretvanskom podruju u doba turske vladavine, Zagreb, 1972. Jurii, K., Prirodna i kulturna batina na podruju Makarskog primorja, Acta Biocovica, vol. I., Makarska, 1981. Jurii, K., Iz Makarske prolosti, Makarska, 1984. Jurii, K., Despotov Zaostrog kroz povijest, Makarski zbor nik 2., Makarska, 1989. Kaer, P., Makarska i primorje, Rijeka, 1914. Klai, N., Historijska uloga neretvanske kneevine u stoljetnoj borbi na Jadranu, Makarski zbornik I, Makarska, 1970. Koji, B., Seoska arhitektura i rurizam, Beograd, 1973. Lulich, A., Compendio storico-cronologico di Makarska e del suo Litorale ossia Primorje, Split, 1860. Markovi, K., O tradicijskoj arhitekturi kao kulturnoj poja vi. Zbornik za narodni ivot i obiaje, 43, Zagreb, 1983. Makarski ljetopisi 17. i 18. st., Split, 1993. M e d i n i , J., Makarsko primorje u antici, Makarski zbornik I., Makarska, 1970. Milii, M., Nepoznata Dalmacija, Zagreb, 1955. Novak, G., Hvar, Beograd, 1924. Novak, G., Nae more, Split, 1927./28. Ravli, J., Makarska i njeno primorje, Split, 1934. Ribarevi, A., Podaca, Podaca, 1972. Salopek, D., Arhitektura bez arhitekta, akovec, 1974. Soldo, A. J., Prilozi prouavanju agrarno-drutvenih odnosa u Gornjem Primorju od 16. do 19. st., Makarski zbornik I, Makarska, 1970. Stojkovi, M., Podgora u XVII. stoljeu. Zbornik za narodni ivot i obiaje, 29/I , Zagreb, 1933. Sii, F., Povijest Hrvata u vrijeme narodnih vladara, Zagreb, 1925. uvar, S., Sociologija sela I. / II., Zagreb, 1988. Urli-lvanovi, G., Zale od Igrana, Zadar, 1871. Vei, P, Ranoromanike crkvice Makarskog primorja, Ma karsko primorje 4, Makarska, 1999. ivkovi, Z., Hrvatsko narodno graditeljstvo sv. II. (juna Hrvatska-Dalmacija), Zagreb, 1993.

BIOKOVO

182

etnologija

SMILJANA UNDE

Etnologija i tradicionalno
gospodarstvo

Biokova
njegova dolia, pa to nije htio d o p u s t i t i . U svakoj e t a p i pre g o v o r a n u e n o mu je vie nov ca, u p r e g o v o r e se ukljuio i g l a v n i i n e n j e r i predstavnici v l a s t i , a l i v l a s n i k ni na to nije h t i o p r i s t a t i . Ne dam, pa da mi ga i zlatom posaliate ( p o p l o a t e , p r e k r i j e t e ) - govo rio je. N a k r a j u , graditeljima nije p r e o s t a l o d r u g o nego odu s t a t i od p r e g o v o r a i promije n i t i t r a s u . Z a t o c e s t a u luku

|RVI

spomen

imena

Bio

kovo n a l a z i m o t e k 1640., d o k se s t a r i j e i m e Mons Slavorum s p o m i n j e u 10.11. sto ljeu. naziv Jo je stariji antiki ime dobilo Adrion. Dananje vjerojatno

Biokovo je

po snjenoj b j e l i n i (bil, Bilkovo, Biokovo), t o nije n e o b i n o a k o s e z n a d a s n i j e g a n a toj p l a n i n i i m a u izobilju vei dio g o d i n e . U Z a g o r i su p l a n i n i d a l i i m e e n s k o g a r o d a Bioko ili Bjakovo. Biokovo je stoljeima hraniteljica, gotovo Sir s Biokova, foto: R. Ozimec

va, d o k se s p r i m o r s k e s t r a n e n a z i v a Biokovo

z a o b i l a z i dolac, koji se o t a d a zove Z l a t n i dolac ili Z l a t n i doli, k a k o se zove i cijeli t a j dio ceste. T o p o n i m j e p o z n a t n e s a m o s t a n o v n i c i m a Pod gore, n e g o i d r u g i m P r i m o r c i m a i Zagorcima. Ta zgoda, od koje je p r o l o 130-ak godina, go v o r i o t v r d o g l a v o s t i v l a s n i k a Z l a t n o g a dolia, a l i jo v i e o s l i k a v a s t a n j e k a k v o je bilo tada i t r a j a l o sve do s r e d i n e 20. stoljea. U k a z u j e na vanost posjedovanja zemlje u planinskome dijelu B i o k o v a . Ta je z e m l j a u v r t a a m a i dol

s v e t a p l a n i n a . Toliko s v e t a d a s e u P r i m o r j u ime p l a n i n e rijetko k a d a i izgovaralo. Reklo bi se s a m o : Bili s m o u P l a n i n i . A u P l a n i n i se bivalo esto: r a d i ispae, skupljanja iarki za ogrijev i t r a v e za prezimljavanje stoke, radi v a e n j a l e d a , lova, s a d n j e ili k o p a n j a k r u m p i r a , sijanja ili e t v e i t a r i c a i t d . Posjedovanje makar i maloga dolia ili v r t a e u P l a n i n i vrijedilo j e z l a t a . D a t o nije t e k p u k a fraza, govori i p r i p o v i j e s t iz dijela B i o k o v a koji k a t a s t a r s k i p r i p a d a P o d g o r i . N a i m e , k a d a se u 19. st. p r i p r e m a l a g r a d n j a c e s t e od M a k a r s k e p r e m a V r g o r c u , m a l o j e t k o bio o d u e v l j e n injenicom da bi cesta mogla biti t r a s i r a n a p r e k o njegova z e m l j i t a . I a k o s u seljaci bili svjesni d a j e c e s t a ope d o b r o , v l a s n i c i d o l a c a gotovo s u danonono motrili p r i p r e m n e radove. Kada su vojni i n e n j e r i t r a s i r a l i d i o n i c u c e s t e o d prije voja S t a z e p r e m a V r g o r c u , v l a s n i k i z obitelji L e t i c a u v i d i o j e d a b i c e s t a t r e b a l a prijei p r e k o BIOKOVO

c i m a b i l a p l o d n i j a od o n e u p o d n o j u planine, a t r a v a na p l a n i n s k i m p a n j a c i m a sonija od drugih.

Panjaci i poljoprivredne kulture

U p r i m o r s k o m e dijelu B i o k o v a nije bilo pa n j a k a . S v a je p l o d n a zemlja k o r i t e n a za kul t u r u m a s l i n a , loza, s m o k a v a , b a d e m a i vianja, a o k u n i c e su s l u t i l e k a o v r t o v i s p o v r e m . Uz g a j a l a se b l i t v a , k u p u s , rajice, k r a s t a v c i , po r i l u k , c r v e n i l u k , enjak, r e p a , r o t k v a , mrkva

184

Vaenje krumpira, Biokovo, foto: F. abi Luk i krumpir s Biokova, foto: R. Ozimec

dijelu t e sijane i t a r i c e : p e n i c a , ozimica, j e a m , zob i k a t k a d k u k u r u z . i t a r i c e s u s l u i l e z a p r e h r a n u , dok j e s l a m u seljak k o r i s t i o z a po k r i v a n j e k r o v o v a n a s t a m b a za ljude i za ivo tinje. K a k o g o d s l a m a b i l a p o v e z a n a i d o d a t n o uvrena kriljastim vapnenakim ploama, a k r o v d o b r o n a p r a v l j e n , poslije z i m s k i h vjetro va i o b i l n o g a snijega t e k o bi o s t a o n e o t e e n . Stoga su se svake godine na poetku ispae kro vovi p o p r a v l j a l i , a v r l o je e s t o i s l a m a p o s v e izmijenjena. N a n e t o nioj n a d m o r s k o j visini, u d o l c i m a i v r t a a m a Donje g o r e u p o d g o r s k o m dijelu Bio k o v a , d o b r o s u u s p i j e v a l e i m a h u n a r k e : lea, g r a a k , s l a n u t a k , bob i s i k i r i c a . I tu je bilo d o s t a n a s t a m b a , u k o j i m a su najvei dio g o d i n e b o r a vili p a s t i r i s a s t a d i m a o v a c a . O s o b i t o j e bio poz n a t ovji sir i z Donje g o r e . N a t o m s e p o d r u j u mijeaju m o r s k i i p l a n i n s k i z r a k , p a j e n a t r a v i e s t o bilo posolice, t o j e s i r u d a v a l o specifian o k u s . N a a l o s t , D o n j a je g o r a r t v o v a n a i pos i poneka voka: ipak s l a d u n i p a t r a c , orah, dunja, n a r a n a , m a r e l i c a , b r e s k v a i si. U p l a n i n s k i m je d o l c i m a i v r t a a m a s a e n k r u m p i r i o s t a l o povre, k a o i u p r i m o r s k o m e ljednja t r i d e s e t l j e a u njoj je bilo divlje odla g a l i t e o t p a d a z a cijelo M a k a r s k o p r i m o r j e , za t v o r e n o poslije m n o g o b r o j n i h p r o s v j e d a Podgor a n a t e k 2005. godine. ETNOLOGIJA

185

Magarci i koze na Biokovu, foto: F. abi

Ovce na Biokovu, foto: R. Ozimec

Izdig stoke
Biokovo je bilo v a n o za uzgoj k r u m p i r a i itarica, ali i p a k najvanije za stoarstvo. Bitno obiljeje p l a n i n s k o g s t o a r s t v a n a cijelom m e d i t e r a n s k o m p r o s t o r u s e z o n s k e s u s e o b e i izmje ne z i m o v a l i t a u p r i m o r j u , u p o d n o j u p l a n i n e i ljetnih s t a n i t a na p l a n i n s k i m panjacima. T a k o je od d a v n i n a bilo i na Biokovu, sve do d a n a n j i h d a n a , k a d a t r a d i c i o n a l n a poljopriv r e d n a p r o i z v o d n j a g u b i b i t k u s tzv. m o d e r n o m proizvodnjom h r a n e . S t o k u s u n a B i o k o v u p o d j e d n a k o d r a l i sta novnici Primorja i stanovnici Zagore. S primor s k e s t r a n e s t o k u s u i z d i z a l a sela: B r e l a , B a s t , Veliko B r d o , M a k a r , K o t i i n a , T u e p i , P o d g o r a i D r a n i c e . Iz b i o k o v s k e Z a g o r e s t o k u su izdiza l a sela: Zeevica, G r a b o v a c , Zagvozd, K r s t a t i c e , u p a i R a a n e . I z l a z a k s e odvijao n a j k r a i m p r i s t u p n i m s t a z a m a . I z n i m k a su bila s a m o sela i z P r i m o r j a , o d a k l e s u s e zbog v e l i k e s t r m i n e odabirali zaobilazni putovi. BIOKOVO

Pastiri
O stoci se b r i n u l a i n a p a s a l a je uglavnom m l a a eljad, ee djevojke n e g o mladii. Pri m o r s k a su s t a d a u v a l i d o m a i , a l i bili su s nji ma i djevojke i m l a d i i iz Z a g o r e , u g l a v n o m iz okolice V r g o r c a , Z a g v o z d a i I m o t s k o g a , koji su u i m u n i j i m p r i m o r s k i m o b i t e l j i m a bili u naj mu. Zvali su ih najmenicama ( m u k a r c e najmenicima). U P r i m o r j u se od poljoprivrede, ma slinarstva, v i n o g r a d a r s t v a i s t o a r s t v a ivjelo stoljea. U zabiokovskom sve do s r e d i n e 20.

dijelu s t o a r s t v o je bilo n a j v a n i j a gospodarska g r a n a sve do s r e d i n e 1970-ih, k a d a su u veim k o l i i n a m a poele p r i s t i z a t i n o v a n e doznake r a d n i k a n a t z v . p r i v r e m e n o m r a d u u zapadno europskim zemljama. S v a k o g a proljea, i m bi u P l a n i n i okop n i o snijeg, s t o t i n e p a s t i r a i p a s t i r i c a s obiju s t r a n a B i o k o v a izgonilo je svoja s t a d a na vi soke panjake sa sonom travom. Vrijeme z a d r a v a n j a p a s t i r a na B i o k o v u ovisilo je o kli-

186

Bua na Biokovu, foto: R. Ozimec

Prijenos krumpira na mazgi, f o t o : F. abi matskim prilikama, u v j e t o v a n i m prije svega lih, zbog povoljna poloaja svojih n a s t a m b a ,

n a d m o r s k o m v i s i n o m . O n i i z n a s e l j a s a sjever ne s t r a n e ostajali su na Biokovu t r i mjeseca, a p a s t i r i iz P o d g o r e i do d e s e t mjeseci. P o d g o r s k i su p a s t i r i u p l a n i n i o s t a j a l i dulje od s v i h o s t a

osobito onih Pod Glogovikom i u S t r a t i n o v c u , a l i i u Donjoj gori i Z a s u d n j u . P r e m a z a p i s i m a u crkvenim knjigama, neki su Podgorani u Plani ni b o r a v i l i t i j e k o m i t a v e g o d i n e . U 19. s t . bilo ETNOLOGIJA

187

Gore: mjeina, pastirska torba, kamenica za kinicu Lijevo: uobiajeni vrtovi oteti od kamena foto: R. Ozimec 1. svibnja do 1. l i s t o p a d a , n e k a d i do 2 5 . stude noga. P r e m a p o d a c i m a koje je p r i k u p i o dr. fra Kar l o J u r i i , z a d n j i s e z o n s k i p a s t i r i koji s u napu stili Biokovo bili su: u B a s t u A n a Stanii ud. A n d r i j e r o . R u s e n d i 1964., u Dranicama M a r a H r s t i p. P e t r a 1968. i u V e l i k o m Brdu I v a n B a k o v i p. M a t e U d o v i i n a , koji je siao s p l a n i n e 1978. g o d i n e . Prijevoj S t a z a ( P o d g o r a ) zbog svojega je po loaja i m o g u n o s t i b r z e k o m u n i k a c i j e s Pri m o r j e m p r i v u k a o u novije d o b a dvojicu pastira: p r v o s e n a S t a z i 1957. n a s t a n i o J o z e Brajkovi iz G o r n j i h I g r a n a koji je n a b a v i o s t a d o od oko 150 o v a c a i 100 k o z a , a i m a o je i 50 goveda. Na S t a z i je s t a l n o b o r a v i o do 2 0 0 3 . , k a d a se odselio u M a k a r s k u , o d a k l e p o v r e m e n o dolazi obii sto k u . G o d i n e 2 0 0 4 . J u r e i m i i z T u e p a unajmio i h j e d o 200, p a s e p r i m j e r i c e P o d G l o g o v i k o m a k i rodilo n e k o l i k o djece. Posljednja je u Pla n i n i s t a l n o ivjela M a n d e D e a n r . Vulinovi ( 1 8 5 5 . - 1 9 4 2 . ) , n a s t a n j e n a u Donjoj gori od 1893., kada se udala za pastira udovca M a r k a D e a n a (1834.-1922.). Slino su i p a s t i r i iz B r e l a u B i o k o v u o s t a j a l i gotovo cijele g o d i n e , no o n i bi p r e d Boi dotjera li b l a g o u P r i m o r j e , o d a k l e bi s k o z a m a k r e n u l i n a t r a g ve 15-ak d a n a po Boiu, a ovce bi izveli tek krajem travnja, po J u r j e v u d a n u . Za uspo r e d b u , p a s t i r i i z V e l i k o g a B r d a n a svojim s u s e p l a n i n s k i m panjacima zadravali s a m o od 1. s r p n j a do oko 1. s t u d e n o g a , a o n i iz BIOKOVO T u e p a od O d l a z a k u p l a n i n u sa s t a d o m povezuje se obino uz svece i b l a g d a n e : sv. J o s i p - 19. oujka (reklo bi se: Sveti Jozip - koze kozit\), Blagovijest je na S t a z i k u u i s t a j u n e k a d a n j e Poljopriv r e d n e z a d r u g e iz P o d g o r e , gdje je smjestio stado od 150 koza, a uz n j i h i m a i 20-ak k r a v a . D o k s e p r o m e t o v a l o s t a r o m c e s t o m Makar s k a V r g o r a c ( s r e d i n a 20. st.), na S t a z i je bilo s v r a t i s t e z a p u t n i k e n a m j e r n i k e u vlasnitvu obitelji P a v l i n o v i , p a u n d e .

Sveci i crkve

188

Doci i staje na Biokovu snimljeni oko 1920 foto: I. Rubi

- 25.

oujka

(postoji

izreka:

Blagovist - zelen

list - oban u nesvistl), U s k r s p o m i n i d a t u m , Sv. J u r a j 2 3 . t r a v n j a , Sv. M a r k o 2 5 . t r a v n j a . Kada bi stado kretalo u p l a n i n u , gospodar bi ga blagoslovio b l a g o s l o v l j e n o m v o d o m , a v r l o e s t o bi u mjesnoj c r k v i p l a t i o i m i s u za z d r a v l j e pa s t i r a i s t a d a . Uvijek je, n a i m e , p o s t o j a l a b o j a z a n od r a z n i h o p a s n o s t i : v u k o v a , u j e d a zmije otrov nice ili od p a d a n i z koju od litica, a u s t a r i j i m v r e m e n i m a i od p l j a k e . Z a n i m l j i v a je i p r i p o v i j e s t o slavljenju Sv. J u r e . N a i m e , k a k o b l a g d a n Sv. J u r j a p a d a u vrijeme k a d a n a v r h u B i o k o v a i m a jo d o s t a leda i snijega, po s v r e t k u K a n d i j s k o g r a t a 1 6 7 1 . franjevci koji s k r b e o v e i n i u p a n e k a d a n j e M a k a r s k e b i s k u p i j e (a to je M a k a r s k o p r i m o r j e i cijelo Zabiokovlje) slavlje Sv. J u r e p r e m j e s t i l i su n a 3 1 . kolovoza, n a z v a v i n o v i b l a g d a n Sv. J u r e M a s n i . M a s n i p o Sv. R a j m u n d u M a s n o m koji s e slavi t o g a d a t u m a , a l i i s t o g a t o se r a u n a l o da je u kolovozu l a k e doi do v r h u n c a , te s t o g a to h o d o a s n i c i u svojim t o r b a m a t a d a i m a j u i m o g u n o s i t i i m e s a i s i r a - s v e g a o n o g a ega u t r a v n j u jo n e m a . N a p r o t e n j e su, n a r a v n o , dolazili m n o g i p a s t i r i , ija s u s t a d a t a d a b i l a n a i s p a i u p l a n i n i , a l i i b r o j n i h o d o a s n i c i iz s v i h m j e s t a P o d b i o k o v l j a i Zabiokovlja. ETNOLOGIJA 189
A) ulaz D) E) postelja stanara posuda za vodu

B) ognjite C) stijena za suenje sira zvana police

Tlocrt stana, prema Rubi, 1929.

Stanovi i zarade
D a b i s e ivot m o g a o n o r m a l n o odvijati, vla snici s t a d a i m a l i s u u B i o k o v u kolibe, t j . p l a n i n s k e s t a n o v e i staje za s t o k u . S v a k o je selo s r u b a B i o k o v a i m a l o j e d n u ili vie s k u p i n a t i h n a s t a m b a , koje s u bile s m j e t e n e b l i z u p a n j a k e z o n e i, k o l i k o je m o g u e , z a t i e n e od v j e t r o v a . S t a n je p r i z e m n a kuica od suhozida, pokri v e n a r a v n i m p l o a m a ili s l a m o m . I m a n a j e e j e d n u p r o s t o r i j u , s o g n j i t e m u k u t u , a l i b e z dim n j a k a ( d i m i z l a z i k r o z k r o v ) . N a d d r u g i m dije l o m p r o s t o r i j e je lisa ( t a v a n ) , na kojoj se d r a l a s u h a t r a v a , s l a m a i suanj, a k a t k a d je s l u i l a i za s p a v a n j e a k o u glavnoj p r o s t o r i j i nije bilo dovoljno m j e s t a . Uz s t a n je u p r a v i l u i t o r za stoku. N a j v i e s t a j a i s t a n o v a i m a l i su s t o a r i iz P r i m o r j a , osobito iz P o d g o r e i T u e p a . S j u n e , odnosno j u g o z a p a d n e s t r a n e Biokova stanove s u i m a l a gotovo s v a p r i m o r s k a sela, o s i m novo n a s t a l i h u 18. i 19. st. ( B a k a V o d a , P r o m a j n a , K r v a v i c a i B r a t u ) . N a sjevernoj s t r a n i B i o k o v a samo su tri sela i m a l a stanove: upa, Krstatice i Z a g v o z d i to na n a d m o r s k o j v i s i n i od 1 1 0 0 do 1 5 0 0 m . R a s p o n n a d m o r s k e v i s i n e n a kojoj s e nalaze primorski stanovi kree se uglavnom od

800 ili 9 0 0 ( P o d g o r a ) do 1 6 0 0 ( B a s t ) . U pros j e k u su s t a n o v i od s r e d i t a s e l a u d a l j e n i oko 2 sata hoda. P r e m a s t a t i s t i k i m p o d a c i m a iz 1927., koje je uz p o m o s e o s k i h u p n i k a p r i k u p i o i obradio d r . Ivo R u b i , n a sjeveroistonoj s t r a n i Biokova n a p a s a l o se u p l a n i n i oko 5 t i s u a ovaca, zatim 2,5 t i s u e k o z a i n e t o m a n j e od t i s u u goveda. N a j u g o z a p a d n o j s t r a n i bilo j e oko 4,2 tisue ovaca, oko 1,8 t i s u a k o z a i s a m o 45 goveda. Do p o e t k a 2 0 . st. bilo je d v o s t r u k o vie koza, n o uoi P r v o g a svjetskog r a t a v l a s t j e zabrani l a d r a n j e k o z a . S v a k a p e t a s e o s k a k u a oko B i o k o v a i m a l a j e t a d a u p l a n i n i staju, odnosno s t a n . T o n e z n a i d a i o s t a l e obitelji n i s u imale s t o k u - o n e s u svoja m a n j a s t a d a prikljuivale v e i m a , n a r a v n o u z o d r e e n u n a k n a d u u novcu ili u n a t u r i . S k l a p a o se a k i u g o v o r i z m e u pa s t i r a i g o s p o d a r a . Po glavi s t o k e u z a g o r s k o m se dijelu p a s t i r u p l a a l o 2 0 d i n a r a , g o s p o d a r m u je p r e p u t a o i 50 % n a p r a v l j e n o g sira, a n e k i bi d a v a l i a k i p a r o p a n a k a i p o n e t o od odijela. D o t l e se u p r i m o r s k o m dijelu p a s t i r u po sezoni p l a a l o 10 d i n a r a po glavi s t o k e , a dobivao je i s v a k u s e d m u grudicu napravljenog sira. Vlasnici s t a d a i m a l i su v i e s t r u k u korist: od o v a c a s u d o b i v a l i v u n u (koju s u r i j e t k o prodava-

Staja pod Glogovikom prekrivena slamom, foto: F. abi BIOKOVO

Trim, foto: F. abi

190

Ognjite, foto: S. Bueli

Mlin u kui, foto: S. Bueli

li - p o n a j v i e se k o r i s t i l a za i z r a d u r a z n i h v r s t a pokrivaa, za a r a p e , p r s l u k e , m a j e i alove), za tim mlijeko, m a s l o (vie u z a b i o k o v s k o m dijelu), sir (vie u p r i m o r s k o m dijelu) i gnoj. Od k o z e se dobivalo isto, o s i m v u n e u m j e s t o koje je bila kostrijet. Mlijeko se i od k o z e i od ovce r i j e t k o prodavalo, a s a m o s u g a i z t r i s e l a i z n a d M a k a r ske nosili p r o d a v a t i u g r a d : iz K o t i i n e , M a k r a i Velikoga B r d a . M l a d i su se janjci i kozlii pro davali z a m e s o ili p a k z a p o v e a n j e s t a d a . A k o se n i s u mogli p r o d a t i u v l a s t i t o m e selu, gospo

d a r ih je vodio na p r o d a j u u Z a d v a r j e , gdje je bio p o z n a t i s t o n i ( i n e s a m o stoni) s a j a m . K a k o b i mogli p o k r i v a t i i v o t n e t r o k o v e , seljaci su k r a j e m 19. st. i sve do D r u g o g a svjet skog r a t a morali posuivati novac od zelenaa. Zbog v i s o k i h k a m a t a d u g o v i s u i m s t a l n o r a s l i . Vrlo e s t o z e l e n a i n i s u h t j e l i n i p r i m a t i p o v r a t duga, nego su kao protuvrijednost k a m a t a m a u z i m a l i o d r e e n e koliine s i r a , m l i j e k a i v u n e . Tako su postizali da im novac ostane trajno u l o e n i t r a j n o d o n o s i dobit. ETNOLOGIJA

191

Obale i vode
Gotovo s v a k i dolac i v r t a a i m a l i s u o g r a d u od s u h o z i d a , koja se n a z i v a obala, a zaobaliti znai izgraditi t a k v u ogradu. Obale su gradili s a m i v l a s n i c i dolaca, d a b i sprijeili u n i t a v a n j e usjeva, o d n o s n o t e t e koje b i i m m o g l a u i n i t i v l a s t i t a ili t u a s t o k a . Z e m l j a u d o l i i m a i v r t a a m a nije oskudije v a l a v l a g o m j e r se u d o b a k i a v o d a u njih slije v a l a sa s t r a n a , a i r o s a se u n j i m a z a d r a v a l a dulje n e g o u s t r a n a m a .

No, uvijek se m o r a l o v o d i t i r a u n a i o vodi koja je b i l a p o t r e b n a p a s t i r i m a i stoci. U rano proljee o t a p a o se z a o s t a l i snijeg, a iz oblinjih j a m a v a d i l i s u s e i p o t o m o t a p a l i k o m a d i leda. P o n e g d j e su p o s t o j a l i izvori ive vode, a negdje i lokve. U svakoj p r i g o d i s k u p l j a l a se kinica, a l i za nju nije n i k a d a bilo dovoljno p o s u d a . Pa s t i r i s u s t o g a m e u s t i j e n j e m p r a v i l i b u n a r e ili ' k a m e n i c e ' u koje bi se slijevala v o d a kinica. K a k o p o v o d u n e b i m o r a l i ii d a l e k o , krajem 19. i p o e t k o m 20. st. n e k i su v l a s n i c i stanova n a p r a v i l i vee s p r e m n i k e (gustirne) za vodu.

Muki i enski poslovi

P o s a o p a s t i r a i p a s t i r i c a u B i o k o v u bio je s v a k o d n e v n o i s t i : prije zore i z v e s t i ovce n a pau, a n a k o n p o v r a t k a slijedila je p r v a m u a . Dok bi s u n c e bilo j a k o , ovce su p l a n d o v a l e . Poslije pod ne p o n o v n o se odlazilo na p a u , p r e d v e e r je bio povratak i potom druga mua. M u k a r c i su r i j e t k o bili p a s t i r i , osobito u dijelu B i o k o v a koji p r i p a d a p r i m o r s k i m mje s t i m a . Rjee su i odlazili u p l a n i n u , a ako su odlazili, o n d a bi to bilo u v r i j e m e v a n i j i h poslo v a : sijanja i t a r i c a , s a d n j e i k o p a n j a k r u m p i r a , e t v e i otlaenja i t a itd. T a d a bi iz Primorja n a n e k o l i k o d a n a doli i d r u g i o d r a s l i ukuani k a k o bi se poslovi m o g l i to prije o b a v i t i .

Bunar kod Dedia, foto: R. Ozimec BIOKOVO

Dolac iznad Basta, foto: R. Ozimec

192

K r u m p i r se k o p a o u l i p n j u i odvozilo ga se na m a g a r c i m a i m a z g a m a u P r i m o r j e , no dio je ostavljan i u p l a n i n s k i m k u a m a , gdje su po stojali t r a p o v i . ito se elo s r p o v i m a i s l a g a l o u snopove, a o n d a g a s e otlailo n a g u m n i m a . N a kraju s e ito vijalo, t j . p r o s i p a l o t a k o d a s e o d zrnja odvoje o s t a c i pljeve.

A k o su ve bili u P l a n i n i , u s l o b o d n o vrije m e m u k a r c i s u i z r a i v a l i d r v e n a d r a l a (za m o t i k e , k r a m p o v e i sjekire), a a k o su u s j e k l i o d g o v a r a j u e drvo, i z r a i v a l i bi i ljestve, koje su sluile n e s a m o u p l a n i n s k i m s t a n o v i m a , n e g o osobito u P r i m o r j u z a b e r b u m a s l i n a . M u k a r c i su izraivali i r a z n e d r u g e p r e d m e t e , primjeri-

Jedan od enskih poslova - noenje sijena, f o t o : R. Ozimec ETNOLOGIJA 193

Magarac, foto: T. ori ce tvorila za s i r e n j e ( k a l u p e u o b l i k u k o l u t a ) , z a t i m obine diple i m i s n i c e (diple s m i j e h o m ) i dr. O d l a z e i n a p a u , djevojke s u u s p u t skuplja le i a r k e za ogrijev, a l i i s u h o lie suanj, koji se stavljao p o d s t o k u . ele su t r a v u i bri nule se da se ona dobro prosui, k a k o bi bila spremna za zimsku p r e h r a n u stada. K a d n i s u i m a l e p o s l a oko s t a d a , oko p a e , m u e , s i r e n j a i si., i k a d bi o b a v i l e k u a n s k e po slove, djevojke bi n a j e e p r e l e i p l e l e . N a v e e r bi se na guvnima ( g u m n i m a ) , kojih je uz vee s k u p i n e s t a n o v a bilo i po n e k o l i k o , o d r a v a l a sila (sijela), na k o j i m a se s v i r a l o (diplilo) i pje valo, a i g r a l e se i r a z n e d r u t v e n e i g r e ( n a prs t e n k e , na piske ili piljke, na konie). I p a k , n a j BIOKOVO 194 vie se p r i p o v i j e d a l o o v i l a m a i v u k o d l a c i m a , a k o m e n t i r a l e su se i n o v o s t i koje bi t k o donio iz sela. Za h l a d n i j i h v e e r i sjedilo se u k u a m a oko ognjita uz zapaljeni oganj. Uoi c r k v e n i h b l a g d a n a po p l a n i n s k i m su se v r h o v i m a p a l i l i posviti (krijesovi), t o je u ljet n i m v e e r i m a bilo osobito lijepo p r o m a t r a t i s p r i m o r s k e s t r a n e Biokova. Biokovo je p l a n i n a p u n a i z n e n a e n j a i oni koji su u n j e m u b o r a v i l i ili n j i m e p r o l a z i l i mo r a l i s u uvijek b i t i n a o p r e z u : s t r a d a v a n j a put n i k a p j e a k a n i s u b i l a r i j e t k o s t , a s t r a d a v a l o se o d v r a t o l o m a , i z n e n a d n i h p l a n i n s k i h meava, g r o m a i od u g r i z a zmije o t r o v n i c e (poskok, crnostrig). P a s t i r i su s t r a d a v a l i rjee, j e r su pozna v a l i u d p l a n i n e i z n a l i su k a k o se u pojedinim situacijama ponaati.

U s t a r i j i m v r e m e n i m a u B i o k o v u nije bilo b e z o p a s n o b o r a v i t i zbog b l i z i n e g r a n i c e s T u r skim C a r s t v o m i n a p a d a T u r a k a i h a j d u k a , oso bito u 17. stoljeu. I a k o su n a j e e n a p a d a n i p u t n i c i koji su iz P r i m o r j a ili u u n u t r a n j o s t i o b r n u t o ( n a p a d a i s u uvijek o e k i v a l i d a e k o d p u t n i k a n a i n e t o v r i j e d n o pljake), u s t r a h u od p l j a k a a p a s t i r i su se k l o n i l i b l i z i n e p u t o v a , a u d r u i v a l i su se i u vee s k u p i n e . B u d u i da su gotovo svi u p r a v i l u bili m l a d i , bilo je uvijek ale i z a b a v e i, t o se m o e i o e k i v a t i , ljubovanja. K a d a bi z a v r i l i r a d u P r i m o r j u , a poslije veere, m o m c i bi o d l a z i l i svojim d j e v o j k a m a u P l a n i n u . Sjedilo s e u k u a m a n a sijelima, igra le su se r a z n e igre, a a t m o s f e r a je uvijek b i l a o p u t e n i j a no t o bi bila u P r i m o r j u .

Ishrana pastira
P a s t i r i su se u Biokovu, k a o i u d r u g i m di n a r s k i m p l a n i n a m a , h r a n i l i mlijekom, sirom, s u r u t k o m i si. U s t o su e s t o p e k l i k r u m p i r e pod korom, a k a t k a d se p r i p r e m a l o i koje jaje ( a k o je u p l a n i n i bilo kokoi). M e s o se jelo p o s v e r i j e t k o j e r se s t o k a u p l a n i n i nije k l a l a , ve a k o se koje grlo slomilo u k r u . Poslije k i e i u r o s n i m j u t r i m a bilo j e p u e v a . U v r t o v i m a oko p a s t i r s k i h s t a n o v a bilo je u izobilju p o v r a . Bilo je i voa - divljih k r u a k a i ljiva, da se i ne s p o m i n j u u m s k e jagode, m a l i n e i k u p i n e . Pojedine su pastirice pekle na ognjitima k r u h (pod cripnjom ili p o d pekom), a nerijetko s u i m i z n j i h o v i h d o m o v a m l a e s e s t r e ili b r a a donosili u p l a n i n u vee k o l i i n e k r u h a , k a t k a d i s u h u s l a n i n u , s u h o b r a v l j e m e s o , sol i si.

Stepka za maslac, foto: Gradski muzej Makarska

Bukara, foto: B. Jali

Sir s Biokova, foto: R. Ozimec ETNOLOGIJA

195

Turizam i ledari
Poslije D r u g o g a svjetskog r a t a P r i m o r c i s u poeli n a p u t a t i , a poslije p o t r e s a 1962. posve n a p u s t i l i svoje s t a n o v e i t o r o v e u B i o k o v u . Pos lije p o t r e s a s t a n o v n i t v o je n a g l o i m a s o v n o silo iz p o d n o j a b r d a na m o r e , pa je poeo i jai razvoj t u r i z m a , t o se poklopilo s r a z v o j e m t u r i z m a n a cijeloj d a l m a t i n s k o j obali. N o , t u r i z ma je u n e k i m mjestima M a k a r s k o g a primorja bilo i r a n i j e , osobito u M a k a r s k o j i P o d g o r i , gdje s e poeo r a z v i j a t i p o e t k o m 20. st., n e p o s r e d n o uoi i n e p o s r e d n o poslije P r v o g a svjetskog r a t a . Z a p o t r e b e t i h r a n i h t u r i s t a , koji s u n a j e e do lazili iz e k e , A u s t r i j e i N j e m a k e , r a z v i j e n a je jedna posebna privredna g r a n a ledarstvo. O n o se s a s t o j a l o u v a e n j u l e d a iz b i o k o v s k i h jama i ponora. N a i m e , za l j e t n i h e g a u p a n s i o n i m a i h o t e lima trebalo je pripravljati sladolede i h l a d i t i pia, a i u l o v l j e n u r i b u s a u v a t i za d a n e k a d a je nije bilo m o g u e loviti. Za sve to bio je p o t r e b a n led. B u d u i d a s e z n a l o k a k o n a v i s i n a m a iznad 1 300 m i m a j a m a sa s t a l n i m ledom, n e k i seljaci poeli su ga v a d i t i i d o n o s i t i u h o t e l e . Za taj p o s a o u d r u i v a l o se po n e k o l i k o njih (45). U b i o k o v s k e v r l e t i o d l a z i l i su s m a z g a m a i m a g a r c i m a , n o s e i v r e e od k o s t r i j e t i i v r s t e k o n o p e te l o p a t e , p i j u k e i svjetiljke, najee fenjere. Od njihovih k u a do mjesta vaenja leda treba lo im je i do 4 s a t a h o d a , pa su n a j e e odlazili nou, k a k o bi stigli prije zore. Za s p u t a n j e u j a m e t r e b a l o j e h r a b r o s t i , s n a g e i izdrljivosti j e r s e k v a l i t e t a n led m o g a o n a i s a m o n a v e i m d u b i n a m a , n a 5 0 ili 6 0 m . O n d j e j e najprije t r e b a l o o t k o p a t i snijeg i meki led, t a k o da se p r a vio t u n e l d o k s e n e b i d o p r l o d o p r a v o g a l e d a . S p u t a l a su se obino po dvojica, trojica, a d r u g i s u o s t a j a l i v a n i . S v a t k o j e k o p a o svoj t u n e l i o n d a b r z o p u n i o v r e e l e d o m , stavljajui oko njega i sloj lia od h r a s t a ili od b u k v e . B u d u i d a s u t e m p e r a t u r e u j a m a m a bile v r l o n i s k e , nije s e d u g o moglo o s t a t i u j a m i , p a s u n a k o n 23 s a t a r a d a l e d a r i d a v a l i z n a k o n i m a v a n i d a i h i z v u k u . K a d j e led bio o t k o p a n , l e d a r i s u g a s k r i v a l i od s u n c a i v r u i n e , e k a j u i m r a k i po n o v n o se n o u v r a a l i u P r i m o r j e , a d r u g i d a n BIOKOVO 196

r a n o u j u t r o p r o d a v a l i su led. Taj je posao bio m u k o t r p a n i nije bilo m n o g o o n i h koji su se nji m e bavili, uoi D r u g o g a svjetskog r a t a 30-ak, t i m vie t o v l a s n i c i h o t e l a i p a n s i o n a n i s u oso b i t o cijenili t r u d l e d a r a n i t i s u g a d o b r o plaali. O l e d e n i c a m a i p r i r o d n i m z a l i h a m a leda na B i o k o v u te o b i o k o v s k i m p a s t i r i m a p i s a o je jo p u t o p i s a c o p a t A l b e r t o F o r t i s s r e d i n o m druge polovice 18. stoljea.

Zakljuak
Od n e k a d a n j i h vie t i s u a o v a c a i koza i n e t o m a n j e g o v e d a n a b i o k o v s k i m panjacima o s t a l a je s a m o koja s t o t i n a g r l a . P r o m i j e n i o se n a i n ivota, p a j e z a s t a n o v n i t v o Podbiokovlja i Zabiokovlja s t o a r s t v o p o s t a l o margina l a n n a i n p r i v r e i v a n j a . O n o t o j e stoljeima

Odjevni predmeti s Biokova, foto: Gradski muzej Makarska

bilo n e z a m i s l i v o d a n a s j e s t v a r n o s t : n e k a d a n j i plodni dolii i v r t a e r i j e t k o se o b r a u j u , pa su postali pasita dananjim rijetkim stadima. N e m a vie n i l e d a r a j e r d o l a s k o m e l e k t r i n e energije i i z u m o m h l a d n j a k a n e m a p o t r e b e z a biokovskim ledom.

No, Biokovo sve v i e osvajaju p l a n i n a r i i izletnici, osobito u l j e t n i m m j e s e c i m a . O n i ne m o g u ni z a m i s l i t i ozraje u k o j e m u se stoljeima u n a t r a g i do prije s a m o p o l a stoljea odvijao ivot na b i o k o v s k i m p a n j a c i m a , u v r t a a m a i stanovima. ETNOLOGIJA 197

LITERATURA

Fortis, A., Put po Dalmaciji, Globus, Zagreb 1984. (I izdanje: Venezia 1774.). Gui, B., Ekoloka osnova stoarstva na prostoru Dinarida, u: Zbornik 2 1 . kongresa Saveza udruenja folklorista Jugo slavije, Sarajevo 1976., 73-84. Jurii, K., Priroda i kulturna batina na podruju Makarskog primorja, u: Acta Biokovica, vol. 1, SlZza kulturu opine Ma karska i Institut Planina i more, Makarska 1981., 291-317. Macan, Z., Makarska i njeni ledari, u: Kako ivi narod - knj. II, Gospodarska sloga, Zagreb 1939., 122-125.

Markovi, M., Stoarstvo na Dinari, u: Stoarstvo br. 9-10, 1987., 257-273. Ravli, J., Makarska i njeno Primorje, Jadranska straa, Split 1934. Rubi, I., Ispaa na Biokovi, u: Hrvatski geografski glasnik, g o d . I, br. 1, Zagreb 1929. Soldo, J., Makarski ljetopisi. Knjievni krug, Split 1993. unde, S., Sutikla - crkva, legende i obiaji u Podgori, vlast. naklada, Zagreb 2 0 0 1 .

Proizvodi sela, foto: R. Ozimec

BIOKOVO

198

planinarstvo

alpinizam

R O M A N OZIMEC & STIPE BUELI

Planinarstvo i alpinizam na
Povijest planinarstva i alpinizma

Biokovu
Trsta. Saski kralj Friedrich A u g u s t II. 1838. p l a n i n a r i na B i o k o v u , a p r a t i ga Bartolomeo Biasoletto, ljekarnik i b o t a n i a r iz T r s t a , koji detaljno n a v o d i posjet u djelu Relazione del' viaggio ali' Re e fatto Federico nell' Istria, Na nella pridella Augusto Dal Bio Franz Dalmamavera Maiestd di mazia istrauju anno 1838.

P
vle

RVI p i s a n i p l a n i n a r s k i u s p o n n a Biokovo z a b i l j e e n putuje franjevac Pa-

j e u t r a v n j u 1640., k a d p r e k o Biokova Pelizzer u (Pavao Rovinjabla

nin) na p u t u od M a k a r s k e do samostana Prolokom tu. Iako su mogli b i r a t i laki Strmine, foto: A. Brezovec ninare lanak zien koji flug te auf i

Sassonia

Montenegro.

k o v u polovicom 19. stoljea pla floru Austrijanci Biokovo 1859. u in

p u t d o o d r e d i t a , p r e v a g n u l a j e elja z a pla n i n a r e n j e m . Sljedei u s p o n u ljeto 1772. o p a t A l b e r t o F o r t i s o p i s u j e 1774. u djelu Viaggio in Dalmazia. Slijedi Josip Host, zagrebaki k a n o n i k i b o t a n i a r koji u svibnju 1802. p l a n i n a r i n a Biokovo. T a l i j a n s k i j e p u t o p i s a c G i a como C o n c i n a u lipnju na kojem litorale da se na 1804. svakom da je nakon opasnog sreu uspinjanja koraku hrbat

P e t t e r i M i c h e l l e S a r d a g n a , koji p i e 1861. Ein Ausflug uitelj den u auf den Zadru in Andrija Alschinger, r a d u Aus Austrijski Dalmatien.

rezultate

objavljuje Biokovo

b o t a n i a r T h o m a s P i c h l e r i s t r a u j e Biokovo 1870., o e m u p i e J o s e p h P i t t o n i u lanku Pichler's 1869. sul u Reise knjizi nach Dalmatien sull und Dalmazia Montene opisuje gro 1869. L a g o V a l e n t i n b o t a n i a r iz Venecije Memorie svoj u s p o n na Biokovo u poglavlju monte Biocovo. Una salita

provalije stigao na sam vrh. U p u t o p i s u Viaggio nella Dalmazia nine tako pie samo ove pla mogu straan najvjetije koze

stii do ovih vrletnih litica. Na Biokovo se 1812. u s p i n j e g e o m e t a r , k a p e t a n B o s i o , koji p o g i b a na T r i g l a v u u Sloveniji. U proljee 1818. a u s t r i j s k i c a r s k i p a r F r a n j o I. i K a r o l i n a na p r o p u t o v a n j u kroz Dalmaciju p l a n i n a r e na Biokovu. P r a t i ih beki botaniar Franz Edler von Portenschlag-Ledermay e r , koji p r v i o t k r i v a biljno b o g a t s t v o Bioko va i o t v a r a razdoblje svojevrsnoga botanikog p l a n i n a r e n j a . Slijedi cijeli n i z b o t a n i a r a koji p l a n i n a r e i b o t a n i z i r a j u na Biokovu, n a j p r i j e u j e s e n 1824. p o z n a t i Z a d r a n i n R o b e r t V i s i a n i , p a 1827. M u z i u s R i t t e r v o n T o m m a s i n i i z BIOKOVO

G e o m e t a r m a j o r H a r t l 1870. na Biokovu biv a k i r a p o d a t o r o m na Sv. J u r i , izmeu kapele i piramide. i majora Nou, pred zoru dobro protrese, a udari grom dvojici u ator momaka oprzi

ruke. I s t e g o d i n e n a B i o k o v u p l a n i n a r i splitski p r o f e s o r N i k o l a A l a e v i . S v e e n i k P e t a r Kaer svoj p r v i p l a n i n a r s k i p u t o p i s objavljuje 1872., a fra I v a n D e s p o t 1879.: Na Biokovu! Tu si bra te Ne u carstvu slobode, nikad na nezavisniji visu si u ivotu. uje zemnih prkosa, mira i lju

bavi. P r i r o d o s l o v a c A d o l f S t o i se sa sinom

200

Planinarski dom na Vocu 1934. godine, f o t o : I. Ora

Planinari na otvorenju Planinarskog doma pod Vocem, foto: S. Bueli

Mihajlom lanak

1875. sul

uspinje monte

na

Biokovo in

pie

Vienac Hrvatske

1877.,

1878.

ga

Prirodni

zemljopis

Salita

Biocovo

Dalmazia,

uvrtava

zagrebaki

geograf Vjeko-

u k o j e m objavljuje p r v u z a s e b n u k a r t u B i o k o v a i koji b u d i v e l i k i n t e r e s . P r e v e d e n je za a s o p i s

slav Klai. Botaniar, k a p e t a n Karl S t u d n i c z k a p l a n i n a r i i b o t a n i z i r a n a B i o k o v u oko 1880., PLANINARSTVO I ALPINIZAM

201

Planinarka u biokovskoj cvjetnici, foto: R. Ozimec

a z a d a r s k i profesor E m a n u e l l N i k o l i to opisuje u putopisu Escursioni in

1899.,

koji svoje u t i s k e objavljuju u g l a v n o m u plani n a r s k o j p e r i o d i c i : R a d i v o j S i m o n o v i (1924.), V j e k o s l a v C v e t i i ( 1 9 2 5 . - 1 9 3 3 . ) , I v o Rubi (1927.), Z l a t k o P r e b e g ( 1 9 3 1 . ) , U m b e r t o Girometta(1932.;1934.),Verakurla-Iliji(1934.), J o s i p Plaek(1935.),AnteMargeti(1936.),A. B r i l e j (1936.), J o s i p VVebster (1937.), S t i p e Vrd o l j a k (1937.), V l a d i m i r M a r i o n (1939.), Vla t k o P r o v i d u r (1940.) i d r . G e o g r a f i I v o Rubi i J o s i p R o g l i t e b o t a n i a r I v o H o r v a t planina r e , i s t r a u j u i s n i m a j u b r o j n e fotografije Bioko va, a u t o m r a z d o b l j u po B i o k o v u p l a n i n a r i i sni m a p o z n a t i z a g r e b a k i fotograf T o o D a b a c . Biokovo poinje u z i m a t i r t v e m e u plani n a r i m a k a d u t r a v n j u 1 9 2 7 . i z n a d S e d l a pogiba zagrebaki p l a n i n a r M a k s i m i l i j a n Mandl. Na m j e s t u njegove pogibije H P D S l j e m e i z Zagreba p o s t a v l j a s p o m e n - p l o u . Slijedi b e k i p l a n i n a r R u d o l f L a n u s r p n j u 1929., a p o t o m n a a l o s t i b r o j n i d r u g i . P o m a k a r s k o m p l a n i n a r u Slobo-

Dalmazia.

Pisac A n t e T r e s i P a v i i n a Biokovu j e p o e t k o m 20. stoljea, t o opisuje u knjizi Po leti okolo Biokova. U isto vrijeme Biokovom p l a n i n a r e b o t a n i a r i O s k a r B r a n d i s iz Trav nika, M a x Kleiber iz Njemake i Alois Teyb e r iz Austrije, a Juraj C a r i prvi je m a k a r s k i b i s k u p koji s e u s p i n j e n a Biokovo. P l a n i n a r s k o - i s t r a i v a k i u s p o n , o d Z a g v o z d a p r e k o Sv. Jure do M a k a r s k e , u srpnju 1905. provode entomolozi P e t a r N o v a k i J o s e p h Muller s k o l e g a m a . N i k o l a A l a e v i objavljuje 1910. Izlet morje na Biokovo u knjizi U Makarsko njemu primorje, objavljuje Biokova, a Petar Kaer poglavlje 1914. u djelu Makarska i pri Biokovo.

p r v e p o z n a t e p l a n i n a r s k e fotografije koje s n i m a M a x K l e i b e r .

I z m e u dvaju s v j e t s k i h r a t o v a Biokovo po staje omiljeno k o d p l a n i n a r a i p r i r o d o s l o v a c a BIOKOVO

202

Planinar u strmini Krjave, foto: R. Ozimec

d a n u R a v l i u , koji j e u sijenju 1 9 8 1 . p o g i n u o u snjenoj vijavici p o d T r o g l a v o m , p r o z v a n je D o m n a Lokvi. M o d e r n o p l a n i n a r s t v o n a B i o k o v u zapoi nje 1929. k a d je u M a k a r s k o j o s n o v a n o H r v a t sko p l a n i n a r s k o d r u t v o , p o d r u n i c a Biokovo (HPDB), Inicijativu a u Podgori Hrvatsko planinarsko daje umarski inenjer, Slovenac d r u t v o B o r a k koje s e u b r z o prikljuilo H P D B . I g o O r a , koji j e i z a b r a n z a p r v o g p r e d s j e d n i k a d r u t v a . Ve 1 9 3 1 . l a n o v i u r e u j u i m a r k i r a j u p l a n i n a r s k u s t a z u n a Sv. J u r u , a o d 1932. g r a d e p l a n i n a r s k i d o m pod V o c e m , koji je o t v o r e n u svibnju 1934. V e i n a a k t i v n o s t i H P D B - a veza na je uz D o m p o d V o c e m koji posjeuju i s t r a n i t u r i s t i , a l i d o s t a r a d e i n a u l j e p a v a n j u pri morja s o n d a n j i m p i o n i r i m a t u r i z m a . Z a U s k r s 1935. H P D S r e d i n j i c a Z a g r e b s p o d r u n i c a m a iz D u g e R e s e i B j e l o v a r a te H P D M o s o r iz Spli t a , o r g a n i z i r a p l a n i n a r s k i izlet n a Biokovo z a

p r e k o 100 p l a n i n a r a . Z a 2 . svjetskog r a t a p l a n i n a r s t v o s t a g n i r a , a D o m n a Vocu j e d e v a s t i r a n . R a d H P D B n a s t a v l j a se u o u j k u 1 9 5 1 . , a obnovljeni D o m n a V o c u o t v a r a s e u s t u d e n o m 1 9 5 1 . I s t a k n i m o z a n i m l j i v o s t d a j e p e d e s e t i h go d i n a T i t o v a t a f e t a p r e l a z i l a p r e k o Biokova, o d M a k a r s k e p r e k o D o m a n a Vocu z a Zagvozd p a j e dalje n a s t a v l j a l a p u t . I b i o k o v s k a p l a n i n a r s k a p u b l i c i s t i k a p o n o v n o s e pojavljuje: I v o R u b i (1949.), Viktor Mlinari (1952.), Petar Lu i R o k i (1952.), B r a n k o F r a n k ( 1 9 5 5 ) , T o m i s l a v J a g a i (1957.), B o r i s R e e k (1957.), e l j k o P o l j a k (1958.), F r a n K u a n (1966.), F r a n o D o n a d i n i ( 1 9 6 8 ) , P e t a r T a b a k (1969.), D. P e r e i V. R u p n i k (1971), Ante M a r g e t i (1973.), D r a g o e f e r (1975.;1977.;1979.), S a n tri,I.(1977.),JosipBai(1978.),IvoJakovina ( 1 9 8 0 ) , S m i l j a P e t r i e v i (1983.), I v o P u h a r i (1987.), B o r u t K u r t o v i (1989.), R o m a n O z i m e c (1999.; 2002.; 2005.) i d r . PLANINARSTVO I ALPINIZAM

203

Dalmatinski san na Bukovcu, najdui smjer Hrvatske, izvorni crtei smjera

U l a n k u T u r i z a m Biokovskog podruja U. G i r o m e t t a jo 1934. n a v o d i d a j e k o m p l e k s str mina i propasti nad Bastom idealna plazalaka p a l e s t r a . I p a k , m o d e r n i a l p i n i z a m zapoinje t e k 1955. g o d i n e , k a d p r v i p e n j a k i s m j e r Sjevero z a p a d n i brid n a v r h u ibenik postavljaju N e djeljko J a k i , V l a d o J e l a s k a i B o r i s K a m b i iz S p l i t a . Daljnje s m j e r o v e p o s t a v l j a j u S p l i a n i Ante Bedalov, Stipe Boi, Boris Kuli i Nen a d C u l i ; S t a n k o G i l i i z Rijeke; B r a n k o L u k i i D a v o r R i b a r e v i iz Z a g r e b a i drugi. Zlatko S m e r k e u alpinistikom vodiu Stijene H r v a t s k e 1975. n a v o d i 1 8 s m j e r o v a n a Biokovu. BIOKOVO

R a d H P D B - a z a m i r e k r a j e m 1964., a 1965. t r a s i r a n a je i p r o b i j e n a b i o k o v s k a c e s t a do vrha Sv. J u r e . D r u t v o je obnovljeno u t r a v n j u 1974. n a i n i c i j a t i v u D r a g e S e f e r a . B i o k o v s k a plani n a r s k a ( p a r t i z a n s k a ) s t a z a (BPS) s 20 kontrol n i h t o a k a u r e e n a je i m a r k i r a n a 1979. u po v o d u 50 godinjice H P D B - a , k a d je t i s k a n i prvi p l a n i n a r s k i vodi Biokova, d o t i s k a n 1986. na e t i r i j e z i k a . U s k l o p u d r u t v a najveu tradi ciju i m a j u s p e l e o l o k i odsjek, v o d i k a sekcija, sekcija m a r k a c i s t a , i z l e t n i k a sekcija i gospo d a r s k a sekcija, d o k su sekcije p o d m l a t k a , komi sija z a B P S , sekcija u v a r a p l a n i n s k e prirode

204

i fotosekcija djelovale p o v r e m e n o . P l a n i n a r s k o d r u t v o u P o d g o r i p o n o v n o se o s n i v a u t r a v n j u 1980. N a k o n e t i r i g o d i n e o b n o v e u r u j n u 1 9 8 5 . o t v o r e n a je p l a n i n a r s k a k u a Podglogovik. U okviru H P D B - a 1984. o s n i v a s e s t a n i c a G o r s k e slube s p a a v a n j a ( G S S ) , koja 2 0 0 2 . p o s t a j e sa m o s t a l n a , ali s t a t u t o m v e z a n a z a H r v a t s k i pla n i n a r s k i savez. H P D Sv. J u r e i z Z a g v o z d a osno v a n je 1995., u t r a v n j u 1998. PD P o z j a t a u Brelima, a PD Sv. Ilija iz B a k e V o d e 2 0 0 5 . M a k a r ski p l a n i n a r i eljni e k s t r e m n i h s p o r t o v a osni vaju u p r o s i n c u 1997. s p e l e o l o k o - a l p i n i s t i k i k l u b E k s t r e m . Ve 1998. izvode p r v i k a n j o n i n g u H r v a t s k o j , n i z n a j v e i h r v a t s k i s l a p , 52 m vi soku G u b a v i c u n a rijeci C e t i n i . I s t r a u j u d u b o ke b i o k o v s k e j a m e i p o u a v a j u i k o l u j u m l a d e lanove. O s a m d e s e t i h g o d i n a 20. stoljea s l o v e n s k i se a l p i n i s t i n a j v i e p e n j u na s t i j e n u Solila, a austrijski alpinisti, koje predvodi Christian H a c k e r , postavljaju brojne smjerove kod Brela. Splitski alpinist S t i p e B o i u vlastitoj Makaranin monografiju Ivo Puhari, 1988. objavljuje pred n a k l a d i a l p i n i s t i k i vodi Biokovo. dugogodinji i

sjednik H P D Biokovo, objavljuje 1990. o p s e n u Biokovo, planina planinarstvo u s p o m e n 60. godinjice H P D - a . P o e t a k 2 1 . stoljea o z n a a v a u z l e t a l p i n i z m a n a Biokovu. Zagrebaki alpinist B o r i s uji 2001. u sklopu knjige Penjaki vodi Croatia, opisuje penjalite kod B r e l a . P a o l o P e z z o l a t o , S a r a G o j a k i D o Planinari na grebenu prema Sv. Juri, foto: TZ Makarska r i a n o P e r n a t 2 0 0 4 . s p i t o v i m a n a B u k o v c u po stavljaju Dalmatinski san, najdui smjer u Hr v a t s k o j , a b r o j n e n o v e a l p i n i s t i k e s m j e r o v e po stavljaju a l p i n i s t i i z Italije, A u s t r i j e , M a a r s k e , Slovenije, ali i H r v a t s k e , p o s e b n o iz S A K E .

Planinarenje i planinarske staze

P l a n i n a r s t v o j e vrlo sloena organizirana l j u d s k a d j e l a t n o s t . N a j k r a e , o n o j e svjesno k r e t a n j e ovjeka p l a n i n o m s n a m j e r o m s t j e c a n j a fizike, d u h o v n e i i n t e l e k t u a l n e s p o z n a j e . P l a Preslika naslovnice knjige I. Puhari: Biokovo - planina i planinarstvo n i n a r s t v o j e p r o i z v o d civilizacije, s a s t a v n i dio i mjera k u l t u r e pojedinog n a r o d a te pokazatelj s t u p n j a u r b a n i z a c i j e . P l a n i n a r s t v o j e n u n i dio znanstveno-istraivakog procesa u planini, a vjeran p l a n i n a r s k i p u t o p i s esto prvi prirodoPLANINARSTVO I ALPINIZAM

205

Alpinist u biokovskoj stijeni, foto: A. Brezovec

slovni p r i k a z n e k o g k r a j a . O n o je i oblik t u r i z m a j e r j e s v a k i p l a n i n a r t u r i s t , ali nije s v a k i turist ujedno i planinar. Sezona planinarenja na Biokovu zapoinje krajem travnja i traje d o k o n c a l i s t o p a d a . Zbog svoje v i s i n e , s t r m i n e i naglih promjena vremena, s n j e n i h vijavica i o r k a n s k e b u r e , Biokovo je od s v i h h r v a t s k i h p l a n i n a u z e l o najvei d a n a k m e u p l a n i n a r i m a . Biokovci k a u d a s e n a B i o k o v u l a k o m o e svrtati ( s m r t o n o s n o p a s t i ) , t o s e n e k a d r e d o v i t o d o g a a l o i d o m a e m ivlju, p o s e b n o u s t r m i n a m a o k r u e n o m B a s t u . U s v a k o m sluaju, l a k o BIOKOVO

s e i z g u b i t i t o u z k o m b i n a c i j u n e d o s t a t k a vode, loeg v r e m e n a i p a n i k e vodi do n e s r e e . S t o l j e i m a se po B i o k o v u ilo s a m o pjeice, u z p r a t n j u n a o r u a n o g vodia, p o neobiljeenim, e s t o j e d v a vidljivim s t a z a m a , a noilo se na otvorenom, ak u piljama. D a n a s je uspon m o g u m a r k i r a n i m p l a n i n a r s k i m s t a z a m a , a bo r a v a k u p l a n i n a r s k i m d o m o v i m a i k u a m a , ali Biokovo t r a i p o t o v a n j e i p r i p r e m u . Gojzerice, r u k s a k , k i n a k a b a n i c a , r e z e r v n a odjea, zalihe vode, o k o l a d a , o b a v e z n i su dio o p r e m e . Isku s n o m biokovskom p l a n i n a r u k a r t a i fotoaparat

206

Alpinistiki uspon na ibenik, foto: A. Brezovec d i n a m a p o s t a j e p l a n i n a r i m a i a l p i n i s t i m a sve privlanije.

uvijek d o b r o d o u . S v a k e g o d i n e G o r s k a s l u b a spaavanja iz M a k a r s k e i m a p u n e r u k e posla traei turiste koji neopremljeni krenu malo proetati planinom. Svatko t k o je bio na Bioko

v u z n a koliko t o m o e b i t i t e a k z a d a t a k . T r e b a n a g l a s i t i d a j e Biokovo z a t i e n o k a o p a r k pri rode, t a k o d a s v a k a p l a n i n a r s k a i a l p i n i s t i k a aktivnost t r e b a biti prijavljena u p r a v i P a r k a , a bilje, gljive, ivotinje i d r u g i suveniri s k u p l j a j u nema hrvatskog plani se samo fotoaparatom! Danas vjerojatno n a r a koji nije b a r e m j e d n o m bio n a B i o k o v u . Ipak, jedno od n a i h n a j m a r k a n t n i j i h plani narskih odredita jo krije brojne skrivene predjele, p o s e b n o n a z a g o r s k o j p a d i n i t e n e brojene alpinistike smjerove. N a k o n razdoblja zaputenosti, d a n a s se brojne zarasle staze u p l a n i n i p o n o v n o iste i m a r k i r a j u , p l a n i n s k e k u e obnavljaju, a stari alpinistiki smjerovi p o n o v n o spitaju. Biokovo, k a o s t a r o v i n o , s go

Markirane staze s primorske strane

G o r n j a B r e l a (Subotie) - Sv. N i k o l a - B u k o v a d r a g a - Ovja p o l a - Zec ( 1 5 7 8 m) - P o z j a t a 4h B a s t ( k a m e n o l o m ) M a n d l o v a ploa - V e l a v r a t a - S t r a a c - Mijaci - Sv. Ilija 4,30 h B a s t - K o r i t o - O s i i n e - Sv. Ilija 4,30 h B a s t - K o r i t o - M o t i k a - P l . k u a S. Ravli, L o k v a - Sv. J u r e 6 h Veliko B r d o - B a k o v i i (lib) - M i l e t i n B o r - B o r o v a c P r a i n a dolac B a k o v i a staje - L o k v a 4,30 h Veliko B r d o - Solilo K r i i e - D u b o k i dolac - L o k v a 3,30 h Veliko B r d o - Solilo - K r i i e - B a b i n a v r k l j a - Sv. J u r o m 6,30 h PLANINARSTVO I ALPINIZAM

207

M a k a r s k a Makar-Vrba - Kruka-trbina Pl. d o m pod V o c e m Sv. J u r e 5,3 h M a k a r s k a Kotiina (Botaniki vrt) Perin t r b i n a P l a n i n a r s k i dom pod Vocem 5 h Gornji T u e p i (Paalii) - G r u b i i i - C r v e n e s t i n e Roglia v o d a G o s p a L a e n a 3 h G o r n j i T u e p i ( S r i d a sela) - Sv. K a t e - G r a d i n a Gospa Laena 3 h Gornji T u e p i ( S r i d a sela) - Sv. K a t e - Tolii M a l i vrv - B i o k o v s k a c e s t a 2 h Gornji T u e p i ( S r i d a sela) K o z a r o v i c e S t a z a 2,30 h P o d g o r a G o r n j a P o d g o r a ( S r i d a sela) S t u p i ca S t a z a - P l . k u a Podglogovik 3 h Drvenik h Zivogoe (Sv. Kri) - S k e n d e r i - S u t v i d ( 1 1 6 0 m) 3,3 h Z a o s t r o g - D e s p o t i - P r o s i k Orli K o k o r i i (Pervani) 6 h G r a d a c - Miljaii - G o s p a - Sv. Ilija (773 m) 2,30 h selo Drvenik (220m) prijevoja D r v e n i k e s t i j e n a (655) - Sokoliu (788 m) 4

O t v o r e n a je 9. r u j n a 1979. u tovo na n u l t o j toki, a

S o i i m a i i m a 20

k o n t r o l n i h t o a k a (KT). B P S poinje s KT 1 go da bi svoju n a j v i u visi n u p o s t i g l a n a K T 1 3 (Sv. J u r e ) 1 7 6 2 m . Meu p l a n i n a r i m a s t a z a slovi k a o j e d n a o d najljepih u R e p u b l i c i H r v a t s k o j . U i d e a l n i m uvjetima i e t a p a m a s t a z u j e m o g u e prijei u t r i d a n a . KT KT KT KT KT KT KT KT KT 1 2 3 4 5 6 7 8 9 Zadruni dom Baina Rievica Sv. Ilija ( G r a d a c ) Grnanik P o d a k o polje Rili Sutvid Z a s e l a k Soici, G o r n j e I g r a n e Prijevoj Staza Lugarnica na Laeni P l a n i n a r s k i dom pod Vocem V r h Voac (1422 m) V r h Sv. J u r e ( 1 7 6 2 m ) Planinarska na Lokvi Motika V r h Sv. Ilija ( 1 6 4 2 m) V r h i r e v a c ili M i l e t n j a k ( 1 6 1 9 m) pilja P o z j a t a Grljak Z a s e l a k B a r t u l o v i i (Zaveterje) kua Slobodan Ravli

KT 10 KT 11 KT 12 KT 13 KT 14

Markirane staze s zagorske strane

Z a g v o z d (Brzice) - U n i a Kaoci - O z d r v a a S t u d e n c i P l . k u a S. Ravli (Lokva) Sv. Jure 6 h Milici - Oijeski b u n a r i - R a z v a l a - Sv. J u r e 5,20 h T u r i j a - Lozovci K r a Ljubovi Sv. J u r e 4h D e d i i - P r i m e r a c - D o b r i dol - Sv. Ilija 4,30 h u t e - K a m e n i c a - u t i n e staje - V r a c e - L e d e n i c a - Sv. Ilija 4 h

KT 15 KT KT KT KT 16 17 18 19

KT 20

Pouni ekoloki put dr. fra Jure Radia

P u t je u t e m e l j e n 2 5 . s r p n j a 1 9 9 1 . i i m a 15 k o n t r o l n i h t o a k a (KT), o s a m u Podbiokovlju i s e d a m n a Biokovu. S v a k i K T p o p r a e n j e metal n o m ploom s u p i s a n i m p r i k l a d n i m t e k s t o m . KT KT KT KT KT KT KT KT 1 2 3 4 5 6 7 8 R o d n a k u a d r . fra J u r e R a d i a u B a k o j Vodi P l a a u B a k o j Vodi K a m e n j a r ispod b r d a C u r i l o P o l u o t o k Sv. P e t a r u M a k a r s k o j Meteoroloka stanica Osejava V i d i k o v a c G r a d a c (90 m) Biokovski botaniki vrt Kotiina V r h V o a c (1422 m )

Biokovska cesta
Najvia asfaltna cesta u Hrvatskoj izgraena 1965. P o s e b n o j e a t r a k t i v n a z a b i c i k l i s t e . M a k a r s k a - Gornje Tuepi - S t a z a - L a e n a Sv. J u r e 31 km a u t o m 1 h

Biokovska planinarska staza (BPS)

D u l j i n a j e s t a z e oko 100 k m i p r o l a z i u z d u cijelog Biokova, od N e r e t v e do prijevoja D u b c i .
BIOKOVO

208

Planinarski domovi i kue

Planinarski d o m pod V o c e m (Aleksandrov d o m ) (1330 m)
D a r o v n i m u g o v o r o m K o t a r M a k a r 10. p r o s i n c a 1930. d a r u j e H P D B - u i z M a k a r s k e z e m l j i t e od 1000 m
2

z a g r a d n j u p l a n i n a r s k o g d o m a . Ve

likim entuzijazmom lanova dom je i z g r a e n i o t v o r e n 20. svibnja 1934. D o 2 . svjetskog r a t a d o m s l u i p l a n i n a r i m a , a l i j e u r a t u bio u n i t e n . O b n a v l j a n j e 1951., 1 9 6 1 . i 1970., a t r e n u t a n o se ogranieno koristi za potrebe drutva. Kada s e rijee s u d s k i sporovi, n a d a m o s e d a e ponov no zablistati kao p r a v i i najvei p l a n i n a r s k i d o m k a k v o g Biokovo z a s l u u j e .

Planinarski d o m na Vocu (1422 m)

Nalazi se na s a m o m v r h u Voac. Poloajem d o m i n i r a o k o l i n o m i i m a j e d i n s t v e n i pogled n a Fra Jure Radi na Biokovu cijeli s r e d n j o d a l m a t i n s k i a k v a t o r i j . D o m o m s e k o r i s t i S A K E k s t r e m u z dozvolu J U P P Bioko vo. V e l i k i m t r u d o m o b j e k t j e i z n u t r a p o t p u n o obnovljen, a o b n o v a v a n j s k e f a s a d e p o e l a je u KT KT 9 10 P l a n i n a r s k a k u a p o d Sv. J u r o m ( 1 5 9 4 m) V r h Sv. J u r e ( 1 7 6 2 m ) Motika (1339 m) Mali ibenik (1388 m) Mali Borovac (1235 m) M i l e t i n b o r (660 m ) Franjevaki samostan u Makarskoj (Institut planina i more) KT 11 KT 12 KT 13 KT 14 KT 15 ljeto 2004.

Planinarska kua Slobodan Ravli na Lokvi (1467 m)

Na sjednici I z v r n o g o d b o r a HPDB-a 27. sijenja 1 9 8 1 . o d l u e n o je da se o b n o v i i u r e d i k u a n a Lokvi. u m a r i j a M a k a r s k a u g o v o r n o j e p r e d a l a posve r u e v n u k u u i z g r a e n u 1902., u narodu zvanu Cesarica. N a k o n est r a d n i h akcija od lipnja do r u j n a 1 9 8 1 . u nju je u g r a e n o oko 10 t m a t e r i j a l a p r e n e s e n o g u r u k s a c i m a i na l e i m a s Voca (Kabel). O t v o r e n a je 12. r u j n a 1981., a o t v o r e n j u j e p r i s u s t v o v a l o 2 2 0 p l a n i n a r a iz 28 drutava i g r a a n i M a k a r s k e . Kua nosi ime S l o b o d a n a Ravlia, p l a n i n a r a smrt n o s t r a d a l o g 16. sijenja 1 9 8 1 . n a B i o k o v u (Tro glav) dok j e p r e n o s i o o p r e m u z a T V odailja Biokovo. N a k o n 2 0 g o d i n a bilo j e n u n o u r e d i t i , a d a p t i r a t i i proiriti kuu k a k o bi mogla primi t i vie p l a n i n a r a . A m b i c i o z n i p l a n o v i o s t v a r e n i su s pomou H r v a t s k o g a r a t n o g zrakoplovstva PLANINARSTVO I ALPINIZAM 209

Staza akademika Josipa Roglia

T o j e d r e v n a s t a z a kojom s u s t a n o v n i c i Za biokovlja odlazili za M a k a r s k u . O t v o r e n a je u travnju 2006. u povodu m e u n a r o d n o g a znan stvenog govo djelo. skupa Akademik od Josip Rogli rodne i nje u Poinje njegove kue

upi t e s e u s p i n j e n a L a e n u ( 1 4 3 5 m ) i p r e k o Kotiine s p u t a u M a k a r s k u . u p a ulija J a l o v i k i r e v a c L a e n a (Lu g a r n i c a ) Logoa v o d a - K o t i i n a - M a k a r ska 5 h

(Divulje), koje je p o m o g l o p r e b a c i t i oko 150 t graevinskog materijala. Krov je d o g r a e n u ljeto 2 0 0 6 . K u a je i z n i m n o p o s j e e n a i o m i l j e n a meu planinarima.

Planinarska kua na Bukovcu iznad Gornjih Brela

P o e t a k g r a d n j e v e e se za 1976. g o d i n u , gra e v i n s k i su r a d o v i z a v r e n i 1981., a d o v r e n a je 1984. K u u s u g r a d i l i B r e l j a n i , ljubitelji plani ne i lovci uz p o m o M j e s n e z a j e d n i c e B r e l a .

Planinarska kua pod Sv. J u r o m

(1594 Kua

m)
je izgraena prilikom gradnje TV

o d a i l j a a na Sv. J u r i , a poslije zjapi p r a z n a i n e k o r i t e n a . U dogovoru s vlasnikom, u m a rijom Makarska i Radio televizijom Zagreb (HTV), p l a n i n a r i s u j e u r e d i l i i k o r i s t e j e k a o p l a n i n a r s k u kuu, ali slui i za p o t r e b e TV odailjaa. cestu. O t v o r e n a je 1983. i najee se posjeuje j e r s e n a l a z i n e p o s r e d n o u z b i o k o v s k u

Planinarska kua na Bukovcu, foto: S. Bueli

Planinarska kua Podglogovik (883 m)

N a t e m e l j u s t a r o g stana p o d g o r s k i p l a n i n a r i n a k o n e t i r i g o d i n e g r a d n j e o t v a r a j u j e u rujnu 1985. u s k l o p u 4. s u s r e t a p l a n i n a r a Dalmacije, u z s u d j e l o v a n j e 350 p l a n i n a r a i m j e t a n a .

Planinarska kua pod Sv. Jurom, foto: R. Ozimec

Planinarska kua Osiine iznad Basta (1380 m)

Izgradili su je 1981. mjetani Basta. Nalazi s e u z s t a z u koja o d B a s t a vodi n a Sv. Iliju. K o d M o t i k e p r e m a Sv. J u r i postoji s k l o n i t e Brlog. BIOKOVO 210 Planinarska kua Podglogovik , foto: S. Bueli

Planinarska kua na Kaocima (Lugarnica na Kaocima) (1060 m)

K u a j e g r a e n a o d d r v a ( b a l v a n i ) polovicom o s a m d e s e t i h g o d i n a d v a d e s e t o g stoljea e n t u zijazmom z a g v o k i h l o v a c a i uz p o m o V l a d e S t a r e v i a iz B o s n e .

Planinarska kua na Kaocima , f o t o : S. Bueli

Planinarska kua A k a d e m i k Josip Rogli na uliji (900 m)

K a m e n a k u a u kojoj se n e k a d b o r a v i l o u planini za vrijeme ljetnih i s p a a stoke i obrade

b i o k o v s k i h d o l a c a v l a s n i t v o je obitelji Rogli iz u p e . S t j e p a n R o g l i u z p o m o p r i j a t e l j a pla n i n a r a obnavlja je 2007. Materijal za obnovu transportiran je helikopterom Hrvatskoga rat nog zrakoplovstva. Planinarska kua akademika Josipa Roglia na uliji, foto: S. Rogli

PLANINARSTVO I ALPINIZAM

211

M l a d i l a v o v i , f o t o : SAK Ekstrem

Alpinistika penjalita i smjerovi

T r e n u t a n o je na Biokovu ispenjano preko 150 a l p i n i s t i k i h s m j e r o v a . U r e e n o je i spitov i m a p o s t a v l j e n o p e n j a l i t e k o d B r e l a t e vie smjerova kod Topia, Basta i Velikog B r d a . P o s l j e d n j i h g o d i n a p o n a v l j a j u se i s p i t o v i m a po stavljaju n e k i k l a s i n i a l p i n i s t i k i smjerovi. Bez sunca ne moe; Paolo Pezzolato, Sara

G o j a k 2005., 120 m, 6 a + , Falci; O. N a d a s d i , E. S z e n t i r m a i 2005., 130 m, 6a+ Dupla Sapka; O. Nadasdi, E. Szentirmai 2005., 6 a + Prvi snijeg; P a o l o P e z z o l a t o , S a r a G o j a k 2005., 6a+, Ostali Stalken, smjer, ruleta Stari smjerovi: Bori smjer, Mirto 8, Selvaggio, 8a, Moon Austrijski Dalmatinska Rimorning,

Gornji Kriak, Brela - oko 70 smje rova

Najjunije u r e e n o sportsko penjalite Hr v a t s k e , koje j e v e i n o m p o s t a v i o a u s t r i j s k i al pinist C h r i s t i a n H a c k e r s prijateljima. Visina s m j e r o v a 655 m, t e i n a v e i n o m 46, a m o g u e je p e n j a n j e cijele g o d i n e . Via Antonia; 50 m, 4a Stay; 55 m, 6 a + Mafioso; 35 m, 6b Cafe Central; 40 m, 7a Se oben se untra; 30 m, 7c+

Veliki Bukovac, Topii - 7 smjerova

I z n i m n i v r h k o m p a k t n e stijene omoguio j e p o s t a v l j a n j e n a j d u e g z a s p i t a n o g s m j e r a u Hr vatskoj. Dalmatinski san; Paolo Pezzolato, S a r a Gojak

Vrisove Glavice, Brela - 12 smjerova

Talijanski i m a a r s k i alpinisti postavili su v i e d u i n s k e s m j e r o v e do 150 m v i s i n e . BIOKOVO

i D o r i a n o P e r n a t 2004., 6 0 0 m ; 6 B B3; G o r a z d B a r a , A n t e B u a n 1 9 8 1 . , 2 5 0 m, 5 h, 6

212

Alpinistike vizure, foto: A. Brezovec D.E.D.; E. Viki, D. F a k , D. K o t a 2006., 330 m, 6-/A0 Orgulje; Ostali va, Paolo Pezzolato, smjerovi: Debeli Rat Machu S a r a Gojak, Pichu, Rua Gianni vjetro Cergol 2006., 4 5 0 m, 5 h, 6A

Sokol, Topii - Bast - 2 smjera

Kaska; G o r a z d B a r a , B r a n k o Koi 1979., 4 0 0 m, 3 h, 4+ Tajni 2006., 5 vrt; Paolo Pezzolato, Sara Gojak

Korito - Borovik, Bast - 4 smjera

O d sela B a s t u z s t a z u p r e m a O s i i n a m a i Sv. Iliji l a k i s u smjerovi, i d e a l n i z a p o e t n i k e . Izvorski duh; P a o l o P e z z o l a t o , b e r t o F e r r e n t o 2005., 5 + O sole mio; P a o l o P e z z o l a t o , berto F e r r e n t o 2005., 6A Ostali doznali PLANINARSTVO I ALPINIZAM smjerovi: Desna varijanta, Muflon ra S a r a Gojak, RoS a r a Gojak, Ro-

213

Veliki i Mali ibenik, Bast - 10 smje rova

Sjeverozapadni Zapadni greben; brid; Nedjeljko Culi, Jaki, Josip Vlado Ganza J e l a s k a i B o r i s K a m b i 1955., 350 m, 3h, 4 Nenad 1971., 4 0 0 m , 3 h , 5 Jugozapadni Po srednjoj greben; Nenad Culi, Stanislav Boris Bernard Gili 1970., 4 0 0 m, 3 h, 2 pukotini; Boris Kuli,

ujin; S t i p e Boi, A n a H r n j a k 1978., 600 m, 6h, 4 Otok ljubavi, Pajevina; Zona od 0. Nadasdi, sumraka, Ingim, glonde, E. Stup SzenPajeUppkin, Tangice, t i r m a i 2005., 6 B + Ostali vine, Trnovit smjerovi: Razgledni put, greben, Gully

Hekmendek,

Desno

Krjava i Zeleni Rat, Veliko Brdo - 3 smjera

Smjer Izlaz po iz Velikom Krjave; Ante lijebu; Branko Frane Luki, Kova Silvije V e r a 1958., 3-4, 5 0 0 m, 4 h Bedalov, 1973., 3-4, 5 0 0 m, 4 h

K a m b i 1958., 3 5 0 m, 4 h, 5+ Sunana jaruga; Gregor Rupnik, G u d e r , D r a g o P e r l 1973., 5 0 0 m, 2 h, 3 Po rebru, M a l i i b e n i k ; V l a d i m i r J e l a s k a , Bo r i s K a m b i , D a m i r T o n i 1956., 2 0 0 m, 2 h, 4 Ostali smjerovi: Proljetni, Teslin, Debuleca, Muflonija

Ingin smjer, Z e l e n i R a t ; A n t e B e d a l o v , Nenad u l i 1973., t e i n a 4 - 5 , 6 0 0 m, 7 h

Veliki i Mali Borovac, Bakovii - 10 smjerova

Direktni Po smjer; Stanislav Kambi, Gili, Boris Kuli Jelaska 1957., 2 6 0 m, 2 h, 3 stupu; Boris Vladimir 1956., 2 3 0 m, 2 h, 3 Solja; S t i p e Boi, G o r a z d B a r a 1981., 350 m, 6 h , 8Osmi dan; I v a n t o r n i k , F r a n c P o r i 1986., 350 m, 4 h , 5In-A-Gadda-Da-Vida; Ostali deklica smjerovi: Solje, O. Nadasdi, E. stupu, smjer, Szentir Koruki, Lepa m a i 2006., 2 4 0 m , 6 C Varijanta po Praznini Varijanta

Solilo, Veliko Brdo - 7 smjerova

N a j m a r k a n t n i j a b i o k o v s k a s t i j e n a u kojoj su s m j e r o v i R i b a r o v i Solilo k l a s i k a . Ribarev smjer; D a v o r R i b a r e v i 3h, 4 Stup Solila; Boris Kambi, Davor Ribarevi 1959., 3 5 0 m, 3 h, 5+ Juti Yak; S t i p e Boi, G o r a z d B a r a , 450 m, 8 h, 8+ Pepermint; G o r d a n Ani, G o r a z d B a r a 4 5 0 m, 5 h, Ostali Mrzli smjerovi: Desni Kamin, Preko bora, 1984., 1961., 400 m,

Piet - Orlovo gnijezdo, Veliko Brdo Ercegova Gradina i Pajevina, Veliko Brdo - 16 smjerova
tipana Milanova Po Ercega; Ante Bedalov, Milan Nenad Culi, Zdenko Silvije S t a n i s l a v Gili 1973., 3 0 0 m, 4 h, 4 pukotina; lijebu; Darko Plesec, Luki, Ivan a g a r 1985., 180 m, 5 h, 5 velikom vrtovi; Jadranko Jamnik, V e r c a , 1958., 500 m, 5 h, 5+ Visei Jamnik, I v a n P l e s e c 1985., 2 5 0 m, 7 h, 6 BIOKOVO

- 10 smjerova
Dva koruka Robin Hooda; S. Ledinek, M. K r e j a n , S . M i h e v 2005., 2 0 0 m , 6 + Pali gams; V. M o i l n i k , M. T e r i , N. Marzel, S. M i h e v 2004., 310 m, 3,5 h, 4 Ostali posao smjerovi: iva Ritka, & Slano, Mailo, Lenko, Visinski Palinka, Tar, Podvozje,

214

Alpinist na ibeniku, foto: A. Brezovec

PLANINARSTVO I ALPINIZAM

215

LITERATURA
Alaevi, N., 1910., Izlet na Biokovo:97-103; U Makarsko Pri morje, 1-103. Babi, M., 1983., Priroda biokovskog podruja u djelima nekih starijih pisaca, Acta Biokovica, 2:295-302. Bai, J., 1978., Kroz Skale na Biokovo, Nae planine, 7-8: 142-144. Blakovi, V., 1974.: Povijest hrvatskog planinarstva, Nae planine, 26/1-8:1-96. Boi, S., 1988., Biokovo, penjaki vodi, Vlastito izdanje. uji, B., 2001., Croatia - Penjaki vodi, Astroida, 1-301. Fortis, A., 1984., Put po Dalmaciji, Globus, 1- (I. izdanje: Venezia 1774.). Girometta, U., 1934., Turizam Biokovskog podruja, Hrvatski planinar, 7-8:248-252. Hire, D., 1905., Prirodni zemljopis Hrvatske, 1-721. Host, J., (1802., 1993.): Botaniki put po Istri, Kvarnerskim otocima i Dalmaciji, zapoet 14. kolovoza 1801. a dovren 6. kolovoza 1802. (Viaggio botanico nell'lstria, Isole del Ouarnero, e nella Dalmazia, incominciato il di 1 d' Agosto 1801 e terminato il di 6 d' Agosto 1802), Transkribirao i preveo, biljeke i studiju napisao te kazala izradio Kreimir vrljak, Matica Hrvatska, 1-296. Jakovina, I., 1980., Biokovo, Nae planine, 1-2:41. Kaer, P 1914.: Biokovo:5-12, U Makarska i Primorje, 1-158. Klai, V., 1878., Prirodni zemljopis Hrvatske, Matica Hrvat ska, 1-406. Kurtovi, B., 1989., Biokovo, GSS i - ja u helikopteru, Nae planine, 1-2:26-28. Kuan, F, 1934., Planinarstvo i prirodoslovne nauke, Hrvatski planinar, 30/10-12:10-12. Kuan, F, 1966., Biokovo - Iz neobjavljenog Vodia po Bioko vu, Nae planine, 18/3-4:49-54. Lui, P., Planine uz Jadran: Biokovo - Makarske Alpe, Nae planine, 4/11-12:295-302. Margeti, A., 1936.: Po Biokovu, Hrvatski planinar, 69-74. Margeti, A., 1973.: Biokovski Tibet, Nae planine, 11-12: 258-260. Medi, D., 1999., U Brelima osnovano PD Pozjata, Vrela Bre la, 5/4-5:145-146. Ozimec, R., 1999., Bast - Zaselak pod Biokovom, Hrvatski Zemljopis, 38:40-44. Ozimec, R., 2002a, Biokovo - ljetovanje na 1762 metra, Plavboy, 8/2002:82-87. Ozimec, R., 2002b, Biokovo Nature Park, Croatia in, 25:22-24. Ozimec, R., 2005., Biokovo okamenjeni div, Eko revija, 1/4: 47-49. Perkovi, A., 1969., Concinin uspon na Biokovo 1804., Nae planine, 21/1-2:29-30. Plaek, J., 1935., Izlet na Biokovo - Izlet HPDa Sredinjice Zagreb o Uskrsu 1935. godine, Hrvatski planinar, 183-184. Poljak, Z., 1995., Istraivai biokovske prirode - mala povijes na kronika, Acta Biokovica, 7:333-340. Poljak, ., 2001., Hrvatske planine, Golden marketing, 1-614. Puhari, I., 1979., Biokovskim stazama. Nae planine, 1-2: 11-13. Puhari, I., 1979., Raport iz PD Biokovo u Makarskoj, Nae planine, 1-2:12-13. Puhari, I., 1981., Planinarstvo na Biokovu, Acta Biokovica, 1:249-255. Puhari, I., 1983., Planinarstvo na Biokovu, Acta Biokovica, 2:341-347. Puhari, I., 1990., Biokovo - planina i planinarstvo, HPDB, 1-275. Puhari, I., 1995., Pouni ekoloki put Dr. fra Jure Radi, Acta Biokovica, 7 : 3 2 9 - 3 3 1 . Rogli, J., 1935., Biokovo, Geomorfoloka ispitivanja, Poseb no izdanje Srpskog geografskog drutva, 1 8 : 1 - 96. Rubi, I., 1927., Biokovo, Hrvatski planinar, 3-4:34-39. Simonovi, R., 1924., Biokovo, Hrvatski planinar, 3-4:39-51. Santri, I., 1977., O granicama Biokova, Nae planine, 9-10: 217-219. Smerke, Z., 1975., Alpinistiki v o d i - S t i j e n e Hrvatske, PD Rav na Gora Varadin, 1-170. Smerke, Z., 1989., Planinarstvo i alpinizam. Planinarski Savez Hrvatske, 1-494. Stossich, A., 1875.: Salita sul Monte Biocovo in Dalmacia, Boli. Soc. Adriat. Sci. Nat. Trieste, 1/7:285-302. Sefer, D., 1977., Na biokovskim stazama, Nae planine, 7-8: 142-143. efer, D., 1979., Sv. Ilija na Biokovu, Nae planine, 3-4:57-58. Tresi Pavii, A., 1902., Poleti oko Biokova, 1-153. Visiani, R., (1826., 1978.), Ogled dalmatinskog bilja (Stirpium Dalmaticarum Specimen), akavski sabor, 1-207. Vrdoljak, S., 1937., Strminama i provalijama Biokova, Hrvatski planinar, 267-269. XXX, 1986., Biokovo, planinarsko-turistiki vodi.

lovstvo

FILIP VILIM ABI

Lovstvo na

Biokovu
gavran, piljski golub, a po v r e m e n o u p r o l a z u prepelica i l j u k a . P e r i o d i n o su se na B i o k o v u pojavljivali agljevi i v u k o v i , koji su t e k prije dva d e s e t a k g o d i n a p o s t a l i stalni i b r o j n i s t a n o v n i c i Biokova. Krupna je divlja prema p a l e o n t o l o k i m n a l a z i m a (Ba ba pilja, pilja D r i n o v a 2 u G. B r e l i m a , prijevoj D u b c i i pilja u Z a v e t e r j u ) o b i t a v a l a na Bio k o v u , a l i joj se do ezdesetih godina prolog stoljea gubi N a inicijativu

ov i l o v n a divlja p r i s u t n i s u n a p r o s t o r i m a bio masiva od v r e m e n a ljudi na naseljavanja

kovskog prvih

to p o d r u j e . Uz s t o a r s t v o i p o l j o p r i v r e d u , bavljenje l o v o m bilo je j e d n o od o s n o v n i h uvje t a p r e i v l j a v a n j a . V a n i j i h is t r a i v a n j a ni n a l a z a o povije sti lovstva na Biokovu d a n a s n a a l o s t n e m a . U m n o g i m podbiokovskim naseljima s june i s j e v e r n e s t r a n e m a s i v a spo r a d i n o s e p r o n a u ili s u sa u p o t r e b l j a v a l a z a lov. Grivna - jarebica kamenjarka foto: F. abi

u v a n i p o j e d i n i p r e d m e t i ili o p r e m a koja s e Od nekadanjih lovnih n a p r a v a najee s u s t a r e p u k e kremenjae, p o s u d e z a u v a n j e c r n o g b a r u t a , lovke ili z a m k e , o d n o s n o g v o a za lov divljai i s l i a n p r i m i t i v n i lovaki p r i b o r .

svaki trag na tim prostorima.

lovaca iz M a k a r s k e 1961. godine I n s t i t u t za u m a r s k a i l o v n a i s t r a i v a n j a iz Z a g r e b a izradio je s t u d i j u o m o g u n o s t i p o n o v n o g naseljavanja, o d n o s n o r e i n t r o d u k c i j u k r u p n e divljai: divokoza, s r n a i m u f l o n a na Biokovo. Ta je studija po k a z a l a d a postoje o p t i m a l n i uvjeti z a razvoj tih vrsta divljai.

Divlja Biokova
Surovi p l a n i n s k i masiv Biokova bez promet n i c a nije p r u a o p o s e b n o povoljne u v j e t e z a lov, p o s e b n o u z i m s k i m m j e s e c i m a , k a d je Biokovo bilo z a m e t e n o d u b o k i m s n i j e g o m . Ekstremni p r i r o d n i i k l i m a t s k i uvjeti, uz vrlo d o b r o razvije n o s t o a r s t v o i v e l i k broj s i t n e s t o k e ( n e k a d a p r e k o 10 0 0 0 g r l a o v a c a i k o z a ) , nije ostavljao dovoljno m j e s t a i u v j e t a za z n a t n i j i razvoj l o v n e divljai. No i p o r e d t o g a B i o k o v s k i m a s i v stal n o n a s e l j a v a s i t n a l o v n a divlja k a o t o s u zec obini, j a r e b i c a k a m e n j a r k a , lisica, k u n a bjeli ca, j a z a v a c , divlja m a k a , tvor, sivi p u h , sojka, BIOKOVO

U r a z d o b l j u od 1. s t u d e n o g a 1964. do 23. li s t o p a d a 1969. g o d i n e u m a s i v Biokova, odnosno n a p o d r u j e s a d a n j e g P a r k a p r i r o d e Biokovo, u n e s e n o je iz B I H , o d n o s n o s p l a n i n s k i h masiva P r e n j a i C v r s n i c e 48 g r l a divokoza, od ega 36 e n k a i 12 m u j a k a . Od t o g a su 30 g r l a unije li lovci M a k a r s k e , 12 g r l a z a j e d n i k i umarija M a k a r s k a i lovci M a k a r s k e , a 6 g r l a lovci Za gvozda. U i s t o m r a z d o b l j u , od 15. sijenja do 8. o u j k a 1 9 6 5 . g o d i n e , u n e s e n o je 14 g r l a srnee divljai iz B I H , o d n o s n o l o v i t a K o p r i v n i c a u B u g o j n u . 8 g r l a m u f l o n s k e divljai u n e s e n o je k a o p o k l o n s o t o k a B r i j u n a 2 7 . sijenja 1970. g o d i n e , a 1978. jo 6 g r l a .

218

Zec, foto: F. abi

Kuna bjelica, foto: . Stipe O g r o m a n n a p o r n a o u v a n j u , uzgoju i z a t i t i u n e s e n i h v r s t a k r u p n e divljai u m a s i v B i o k o v a o s t v a r i l i su lovci iz lova k i h u d r u g a u M a k a r s k o j i Z a g v o z d u , uz s t r u n u p o m o u m a r i j e M a k a r s k a , a sve s r d n u p o t p o r u p r u i l i s u itelji n a p o d r u j u Biokova, l o k a l n i g o s p o d a r s t v e n i im benici, t u r i s t i k e o r g a n i z a c i j e i H r v a t s k i lovaki s a v e z . R e z u l t a t t o g r a d a j e d n o j e o d najuspjelijih n a s e l j a v a n j a i r e i n t r o d u k c i j a krupne divljai zabiljeenih u analima lovstva, ne s a m o u n a o j zemlji n e g o i u E u r o p i , a k i svijetu. O t o m e su n a p i s a n e m n o g e r e p o t r a e i z a s l u n i m a dodijeljena mnoga priznanja.

Lovni turizam na Biokovu

B r o j n o s t i k v a l i t e t a p o p u l a c i j a divljai n a B i o k o v u stvorili s u o s n o v n e u v j e t e z a p o e t a k r a z v o j a lovnog t u r i z m a . P r v i odstrijeli i z v r e n i s u d a v n e 1976. g o d i n e , o d k a d a s e biljei s t a l a n p o r a s t , t a k o d a j e d o 1991. godine, p r e d poetak Domovinskog rata, ostvareno preko tisuu komercijalnih izluivanja i o s t v a r e n j e i z r a v a n prihod od lovnog t u r i z m a o d p r e k o 500 0 0 0 . U s t o , ostvareno je preko tisuu lovnih d a n a s prihodima smjetaja i p r e h r a n e te ostalih u s l u g a . K v a l i t e t a u z g o j e n e divljai najbolje se pokazuje kroz preko 300 o s t v a r e n i h LOVSTVO

219

Lisica, f o t o : . Stipe

k a p i t a l n i h trofeja, o d n o s n o trofeja ocijenjenih zlatnim, srebrenim i bronanim medaljama. D a n a s u g r a n i c a m a P a r k a p r i r o d e Biokovo postoji D r a v n o l o v i t e Biokovo s p o v r i n o m od 11320 h a , kojim gospodare H r v a t s k e u m e umarija Makarska, dok rubnim dijelovima b i o k o v s k o g m a s i v a podijeljenog u 6 u p a n i j s k i h lovita gospodare lovake u d r u g e iz M a k a r s k e , P o d g o r e , B a k e Vode, Kozice, Z a g v o z d a i G r a bovca. B r o j n o s t a n j e s i t n e i k r u p n e divljai, a p o s e b n o d i v o k o z a i m u f l o n a te posljednjih d e s e t l j e a i sve p r i s u t n i j e divlje svinje u laga BIOKOVO

n o m je o p o r a v k u i u s p o n u poslije t e t a i nega t i v n i h posljedica n a s t a l i h u r a z d o b l j u poslije Domovinskog rata. Na B i o k o v u postoje svi u v j e t i za razvoj lov nog t u r i z m a . J e d a n od posebnih vidova turizma u b u d u n o s t i b i t e ve s a m o p o s t o j a n j e popula cije k r u p n e divljai, p o s e b n o vrlo r i j e t k e divokoze te m o g u n o s t p o s j e t i t e l j a da dozive s u s r e t e s t o m i z n i m n o r i j e t k o m i v r i j e d n o m ivotinjskom i l o v n o m v r s t o m divljai. M o g u n o s t organizi r a n o g fotosafarija p o s e b n a j e daljnja pogodnost turistike p o n u d e Biokova.

220

Putanje divljai na Biokovu, foto: F. Sabi

eka za lov, f o t o : F. abi

Divokoza, f o t o : J. Raasch LOVSTVO

221

M u f l o n , f o t o : K. aneti

BIOKOVO

222

turizam

MILIVOJ FRANI

Turizam

Biokova
Biokovo - jedin stvena turistika destinacija
T u r i z a m n a p o d r u j u Bioko va zapoinje ve k r a j e m 19. st., a M a k a r s k u i nj e z i n o p r i m o r j e, ali i Biokovo o b r a u j e R e i n h a r d E. suvre koji je irega otvara po i Divokoza na Vocu, foto: TZ Makarska mo je i jedin u turistikom P e t e r m a n n u njemakom Fuhrer durch Dalma vodiu

urizam, menog

fenomen svijeta, dio

tien, t i s k a n o m u B e u 1899. go d i n e . Ve 1910. t i s k a n j e prvi hr v a t s k i t u r i s t i k i vodi koji je napisao Nikola Alaevi i u k o j e m s e u z M a k a r s k o primorje opisuje izlet na Biokovo. ralaniti na tri D e s t i n a c i j u Biokovo moe smislu

zahvatio

znatan

biokovskog brojne nove vezivanja

podruja, na

mogunosti

gospodarskom, znanstvenom

drutvenom,

k u l t u r n o m p l a n u , u zajedni k o m i n t e r e s u cijelog p o d r u j a . S stvena turistikog gledita, osnovna, Biokovo rubna destinacija vieg reda,

o s n o v n a k o m p l e m e n t a r n a t u r i s t i k a podruja: B i o k o v s k o p r i m o r j e ili M a k a r s k u rivijeru, P a r k p r i r o d e B i o k o v o i B i o k o v s k u zagoru. U o k v i r u ove monografije o b r a e n o je podruje g l a v n o g m a s i v a Biokova, o d n o s n o cijeli dana nji p a r k p r i r o d e , a p o s e b n o je zbog nerazvije nosti i velikih turistikih potencijala obraena Biokovska zagora.

koja o b u h v a a potenci

komplementarna

jalna turistika odredita. Za razliku od tu ristikog mjesta, t u r i s t i k a je destinacija vea funkcionalna gurava moguu bolje prostorna turistiko jedinica, koritenje koja manje osi i kva prostora

ekonomsku

valorizaciju

l i t e t n i h t u r i s t i k i h o d r e d i t a . Biokovo k a o de s t i n a c i j a n u d i o p s e n u t u r i s t i k u p o n u d u , vie razliitih turistikih atrakcija i aktivnosti, bolje m o g u n o s t i s t v a r a n j a t u r i s t i k o g i d e n t i t e t a , o d n o s n o p r e p o z n a t l j i v o s t (imid) t e bolju mogunost p l a s m a n a na tritu. Postie znat nije sinergijske uinke na polju turistikog subjekata. m a r k e t i n g a , p r o m o c i j e i u k o n a n i c i , v e u profitabilnost pojedinih gospodarskih Vea i raznolikija p r o s t o r n a jedinica jami tu r i s t i m a s a d r a j n i j i b o r a v a k , to j e j e d a n o d p r e s u d n i h k r i t e r i j a k o d d o n o e n j a o d l u k e z a posjet i boravak na n e k o m podruju. BIOKOVO

Park prirode Biokovo

Biokovo j e o d d a v n i n e p r i v l a i l o znatieljnike svih vrsta, pustolove i putopisce, znanstvenik8 i p r i r o d o s l o v c e , h a j d u k e i osvajae, p l a n i n a r e , u m j e t n i k e i s u v r e m e n e n o m a d e t u r i s t e , koji u svojim p u t o p i s i m a , p j e s m a m a , s l i k a m a , fo t o g r a f i j a m a , a k i z n a n s t v e n i m r a d o v i m a nisu s k r i v a l i svoje oduevljenje p l a n i n o m . K o n a n i je zbog i z n i m n i h g e o m o r f o l o k i h oblika, biljne i i v o t i n j s k e r a z n o v r s n o s t i t e ljepote k r a j o b r a z a , 1 9 8 1 . g o d i n e Biokovo p r o g l a e n o p a r k o m pri-

224

Biokovo je atraktivno i zimi, foto: P. Babi

rode, a o d 1999. djeluje J a v n a u s t a n o v a P a r k p r i r o d e Biokovo. N a s a m o m v r h u Sv. J u r e ( 1 7 6 2 m ) n a l a z i s e televizijski asfaltirana t o r a n j i TV odailja do kojeg vodi planinska cesta od Makarske u

do I m o t s k o g , V r g o r c a i L j u b u k o g , te v r h o v a Velea, P r e n j a , C v r s n i c e t e T r o g l a v a n a D i n a r i . K a d j e h o r i z o n t b i s t a r , poslije k i e , p o g l e d see i do M o n t e G a r g a n a u Italiji. S a s t a v n i je dio p a r k a Botaniki vrt Kotiina, iznad istoimenog s e l a u p r i m o r s k o m p o d n o j u Biokova, 3 km od M a k a r s k e , gdje s e n a p o v r i n i o d 16,5 h a n a l a z e s t o t i n e b i l j n i h v r s t a Biokova. N a sjevernoj s t r a n i Voca ( 1 4 2 1 m ) , i z n a d p l a n i n s k e u d o l i n e , n a lazi s e p l a n i n a r s k i d o m i z g r a e n 1934. g o d i n e . A s f a l t i r a n j e m c e s t e do Sv. J u r e i odvojka z a p l a n i n a r s k i d o m n a Vocu, ljepote B i o k o v a postale ga su dostupne brojnim individualno ili turistima, u koji posjeuju organizaciji

d u i n i o d 3 1 k m . T a c e s t a i z g r a e n a j e 1965., a a s f a l t i r a n a 1968. g o d i n e od prijevoja na S t a z i (897m) d o v r h a Sv. J u r e , i m e j e p o v e z a n g l a v n i greben Biokova s postojeom cestom M a k a r s k a - Kozica. N a p u t u p r e m a v r h u p r o l a z i ostataka nekadanjih nastambi i se kraj stanova te

p r e k r a s n i h v i d i k o v a c a s kojih s e p r u a p o g l e d n a Split, D o n j u N e r e t v u , o t o k B r a , H v a r , K o r u l u , Vis, Mljet, p o l u o t o k P e l j e a c , a s n a j v i e g v r h a Biokova i h r v a t s k e obale, sv. J u r e , p o g l e d s e e

t u r i s t i k i h agencija, a n e s a m o m a n j e m b r o j u TURIZAM

225

Konji su na Biokovu izuzetna turistika atrakcija, foto: TZ Makarska prirodoslovaca, p l a n i n a r a , alpinista i sportaa. Posljednjih godina osobito su, uz pjeaenje, p l a n i n a r e n j e , a l p i n i z a m i speleologiju, p o p u l a r ni n o v i ekstremni s p o r t o v i : p e n j a n j e po s t r m i m l i t i c a m a (climbing), t r a n j e u p r i r o d i ( t r e k k i n g ) , vonje b r d s k i m b i c i k l i m a p o p l a n i n i ( m o u n t a i n bike), letovi s p o r t s k i m p a d o b r a n i m a ( p a r a g l i ding), posjeti p i l j a m a i j a m a m a (caving), svla davanje kanjona (kanvoning) i brojni drugi. U turistikoj ponudi aktivne su brojne s a t r a k t i v n i m i z l e t i m a n a Biokovo. Ti sadraji proiruju turistiku ponudu Biokova i otvaraju nove mogunosti s t v a r a n j a t u r i s t i k i h proizvoda. Postoje i opseniji turis t i k i p r o j e k t i i inicijative koje b i t n o z a h v a a j u j e d i n s t v e n i b i o k o v s k i p r o s t o r , p a s e m o r a j u pro v e s t i iskljuivo u funkciji o d r a n j a j e d i n s t v e n i h p r i r o d n i h r e s u r s a Biokova. J e d n a j e o d t a k v i h turistikih inicijativa izgradnja uspinjae na Vocu ( 1 4 2 1 m ) , koji s e izdie visoko i z n a d M a
BIOKOVO

k a r s k e . O d e z d e s e t i h g o d i n a 20. st. d o d a n a s i z r a e n o j e vie p r o j e k a t a koji n i s u ostvareni. I najnoviji M a s t e r p l a n t u r i z m a Splitsko-dalm a t i n s k e u p a n i j e p r e d v i a g r a d n j u iare o d M a k a r s k e p r e k o M a k r a d o Voca, v r h a Sv. J u r e i z a s e o k a Milici na sjevernoj s t r a n i Biokova, u d u i n i od 9 9 8 0 m. Z i a r a bi b i l a u funkciji g r a d n j e z i m s k o - p l a n i n a r s k o g i s k i j a k o g centra za z i m s k e s p o r t o v e , u s k l o p u kojeg se previa skijalite sa prateim sadrajima, montana zatvorena snjena d v o r a n a te sportsko-rekreativni sadraji i staze. skog podruja. P r o g l a e n j e P a r k a p r i r o d e Biokovo i osni v a n j e J U P a r k p r i r o d e Biokovo, z n a t n o j e pri donijelo z a t i t i p r i r o d e i r e g u l i r a n j u koritenja p r o s t o r a . J a v l j a j u s e inicijative d a s e podruje P P Biokovo p r o i r i i n a p l a n i n u Rili, ukljuu j u i v r g o r s k o polje J e z e r o u z a l e u Rilia, sve do B a i n s k i h j e z e r a i N e r e t v e . Ti prijedlozi temeOstvarenje navedenoga p l a n a p o v e a l a b i i r o k u l e p e z u p o n u d e biokov

turistike

agencije iz M a k a r s k e i cijele m a k a r s k e rivijere

226

Iznimna vizura Makarske s Borovca, foto: TZ Makarska lje s e u p r v o m r e d u n a p o t r e b i z a t i t e i r e g p o d r u j a Biokova, p o s e b n o njegovih p o d z e m n i h voda, koji se n a j v e i m dijelom javljaju k a o izvo ri u v r g o r a k o m polju i koji o p s k r b l j u j u v o d o m veliki dio v r g o r a k o g k r a j a . U s t o o p a s n o s t z a ovaj prostor predstavljaju odlagalita otpada, n e k o n t r o l i r a n a p r i v a t n a i z g r a d n j a i t e t e koje e u p r o s t o r u posljedino i m a t i i z g r a d n j a a u t o puta. Navedeni r a z l o z i dovoljni s u d a s e ova inicijativa t e m e l j i t o r a z m o t r i zbog d u g o r o n o g a drutvenog interesa. e s t a n o v a c - G r a b o v a c - Z a g v o z d - u p a - Ko z i c a V r g o r a c M e t k o v i (1806./9.), e s t a n o v a c - M a k a r s k a (1889.), te e s t a n o v a c - I m o t s k i i M a k a r s k a - Kozica (1878.). Kad se turizam poeo znatnije razvijati u b i o k o v s k o m p r i m o r j u , vei dio v i t a l n o g sta n o v n i t v a p o d b i o k o v s k i h p r i m o r s k i h s e l a i Za biokovlja, n a a o j e s e z o n s k o ili s t a l n o z a p o s l e nje u n a s e l j i m a u z m o r e . V r e m e n o m s u p r e o s t a la s a m o s t a r a k a d o m a i n s t v a , a veliki je broj porodica potpuno raseljen. D a n a s se veina p r i m o r s k i h p o d b i o k o v s k i h n a s e l j a p o n o v n o ob

Biokovska zagora
B i o k o v s k a z a g o r a s a s t o j i se od n i z a o p i n a i gradova u zaleu Biokova: Zadvarje, Sestanovac, G r a b o v a c , Zagvozd, B i o k o v s k o Selo, u p a , R a a n e i Kozica. T a n a s e l j a p o v e z u j u n e k a d k o l n i m a k a d a m s k i p u t o v i , d a n a s a s f a l t i r a n e ce s t e : Napoleonova: K n i n - U g l j a n e N o v a S e l a -

navlja, a n e k a s u p o s t a l a s a s t a v n i dio v e i h n a selja, k a o Velo B r d o k o d M a k a r s k e . N a a l o s t , u Z a g o r i p r o c e s d e p o p u l a c i j e i dalje t r a j e . Koliko e gospodarsku aktivnost pokrenuti izgradnja a u t o p u t a , koji e b i t i z a v r e n 2 0 0 8 . , p o k a z a t e vrijeme. G o s p o d a r s k a zaostalost Biokovske z a g o r e p o r e d k a t a s t r o f a l n i h posljedica n a de m o g r a f s k o m p l a n u , i m a i p o z i t i v n u posljedicu, o u v a n o s t p r i r o d e i n e k i h t r a d i c i o n a l n i h djelatTURIZAM

227

Raznovrsne turistike i sportske aktivnosti na Biokovu, foto: TZ Makarska

BIOKOVO

228

Turistike vizure podbiokovlja, foto: TZ Makarska Nezaboravna vizura Makarske, foto: TZ Makarska

i V e l i k a G u b a v i c a (48 m ) , koje ini rijeka C e t i n a kod Zadvarja. O s i m p r i r o d n i h e l e m e n a t a po sebno a t r a k t i v n i su i e l e m e n t i l j u d s k o g djelovanja k a o o u v a n i elementi tradicionalne arhitek t u r e : k a m e n e k u e , k o n o b e , po j a t e , s u h o z i d o v i , lokve, b u n a r i n o s t i . Postoje b r o j n i p r e d u v j e t i r a z v o j a t u r i z m a u Biokovskoj zagori, od kojih su n e k i osobito vani. Atraktivni prirodni i drutveni fakto r i : klima pogodna za boravak i rekreaciju kroz cijelu g o d i n u , o u v a n a flora i f a u n a , r a z n o l i k o s t reljefa od g o r s k i h v r h o v a , g r e b e n a i v r t a a do zaravni, padine ouvane Biokova, umske posebno sastojine zagorske izvori, g o r s k e jele, i d r u g o . Za t u r i z a m su a t r a k t i v n a i o b r a e n a polja u p o d n o j u m a s i v a , v i n o g r a d i , m a s l i n i c i i ostale k u l t u r e i p a s m i n e stoke uzgajane na tra dicionalan nain. K o m u n i k a t i v n i f a k t o r i p o n u d e : Biokov ska zagora vjekovima je bila p r o m e t n o izoli r a n a , to je j e d a n od glavnih razloga njezine ope z a o s t a l o s t i . D a n a s s u sve u p a n i j s k e , a l i i l o k a l n e c e s t e a s f a l t i r a n e , gotovo d o posljednjeg zaseoka. Izgradnja i dovrenje a u t o p u t a TURIZAM koji

pilje, p o n o r i i e s t a v e l e te s l a p o v i M a l a (16 m)

229

Turistike vizure zabiokovlja, foto: TZ Makarska p r o l a z i u z d u n o k r o z cijelu B i o k o v s k u z a g o r u t e p l a n i r a n i t u n e l i R a s t o v a c B a k a V o d a i Vrgo r a c D r v e n i k , i m b e n i c i su koji m o g u d a t i do d a t n i poticaj r a z v o j u t u r i z m a Zabiokovlja. R e c e p t i v n i f a k t o r i p o n u d e : n a i r e m pod r u j u Zabiokovlja, t u r i s t i k i m m j e s t i m a prog l a e n i su g r a d o v i I m o t s k i i V r g o r a c u k o j i m a su 1 9 9 5 . o s n o v a n e t u r i s t i k e z a j e d n i c e , koje u suradnji sa poglavarstvima grada, aktivno rade na stvaranju uvjeta za boravak turista, irenju t u r i s t i k e k u l t u r e te promociji i p r o m i d b i svo jega kraja. Receptivni su smjetajni kapaci t e t i n a cijelom p o d r u j u Zabiokovlja s k r o m n i i n e d o v o l j n i za p o s t o j e u t u r i s t i k u p o t r a n j u , a k a m o l i za n o v e o k o l n o s t i koje e n a s t a t i iz g r a d n j o m a u t o p u t a i t u n e l a p r e m a obali. N a j v e i dio p o s j e t a Z a g o r i odvija se k r o z in d i v i d u a l n e i g r u p n e j e d n o d n e v n e i z l e t n i k e pro g r a m e . T u r i s t i k e agencije s p o d r u j a M a k a r s k e rivijere z a p o d r u j e B i o k o v s k e z a g o r e n u d e r a z n e programe npr. zak sunca i si. Uz Izlazak sunca, Sela Zagore, Zala potporu dravnih institucija i n i h k r e d i t a t e t u r i s t i k e z a j e d n i c e t r e b a motivi r a t i postojea d o m a i n s t v a z a p r u a n j e usluga s m j e t a j a i p r e h r a n e , uz o s t a l e s a d r a j e borav k a . Z n a t a n broj postojeih k u a , ve se opre m o m i k o m f o r o m , u z e v e n t u a l n e m a n j e adap tacije, m o g u p r e o r i j e n t i r a t i n a p r u a n j e uslu ga s m j e t a j a ili a k u m a n j e obiteljske hote le. V a a n je e l e m e n t r a z v o j a t u r i z m a ovoga a kao primjer moemo gospodarstva i podruja edukacija,

istaknuti seminar Seljaka

r u r a l n i t u r i z a m , koji j e 2 0 0 5 . u S p l i t u orga n i z i r a l a H r v a t s k a g o s p o d a r s k a k o m o r a u su radnji s Poglavarstvom Splitsko-dalmatinske u p a n i j e . I u p r o l o s t i je bilo vie inicijativa za razvoj t u r i z m a u Zabiokovlju, pa je Biokovska z a g o r a b i l a o b u h v a e n a p l a n o v i m a razvoja tu r i z m a i u g o s t i t e l j s t v a K o t a r a M a k a r s k a 1957. 1961., a u V r g o r c u je o s n o v a n o Turistiko d r u t v o Biokovo 1972. g o d i n e . N a p r o m o t i v n o m p l a n u p o t r e b n o s e koristiti m n o g i m d o g a a j i m a iz p r o l o s t i B i o k o v s k e za gore, koji govore o e l e m e n t i m a t u r i z m a i ugo s t i t e l j s t v a n a o v o m p r o s t o r u . U z b r o j n e pusto-

G o s p o d a r s k e k o m o r e , b a n a k a s p o m o u poticaj
BIOKOVO

230

Gastronomska ponuda, prut i vino, foto: R. Ozimec love i i s t r a i v a e , tu su b o r a v i l a i d v a c a r a : F r a n j o I. 1818. i F r a n j o J o s i p 1 8 7 5 . g o d i n e , koji je p r e s p a v a o u V r g o r c u . N j i h o v a p u t o v a n j a k r o z ovaj k r a j d e t a l j n o s u o p i s a l i njihovi p r a t i t e l j i . U s v a k o m v e e m m j e s t u Z a g o r e postoja la je k r m a ili g o s t i o n i c a , a u v e i m mje s t i m a i vie njih, u k o j i m a se p r i p r e m a l a d o m a a h r a n a . N a toj t r a d i c i j i r a d e i d a n a s brojni m o d e r n i z i r a n i i s u v r e m e n o o p r e m ljeni ugostiteljski objekti. Kult domae h r a n e proizvedene i spravljene na tradi cionalan nain, k o n z u m i r a n e u izvornom a m b i j e n t u d o m a e kuine ili konobe, j e d a n je od vanih elemenata turistike ponu de Zabiokovlja, koju t r e b a i s t i c a t i i dalje r a z v i j a t i . P r o j e k t i o b n o v e o u v a n i h dijelova sela k a o e t n o s e l a , s p a v a n j e u s t a r i m k a m e n i m k u a m a , b e r b e p o v r a , voa i g r o a , munja krava, odlazak na pau s ovcama i drugi sadraji a d u t i su budue turistike p o n u d e Zabiokovlja. TURIZAM

231

LITERATURA

Alfier, D., Turizam izbor radova, Institut za turizam, Zagreb, Zagreb, 1995. Frani, M Razvoj turizma u Makarskoj 1906.-2006., TZ grada Makarske, Makarska 2006. Frani, M., Makarska rivijera - turistika monografija. Turisti ka naklada d.o.o. Zagreb, 2003. Frani, M., Turizam na Makarskoj rivijeri, 1933.-1963.-1983. TS Makarske rivijere, Makarska, 1985. Krippendorf, J., Putujue ovjeanstvo. Sveuilina naklada Liber, Zavod za istraivanje trita, Zagreb, 1986. Kuan, F, Biokovo, Malakoloki muzej Makarska, Makarska, 1971. Kuen, E., Turistika atrakcijska osnova, Institut za turizam Zagreb, 2002. Mihi, Lj. J., Biokovo - Biseri prirode, Planinarsko drutvo Vitrenik, Podgora i Mjesna zajednica Podgora, Podgora, 1986.

Makarska-informacije, Turistika zajednica grada Makarska, Zagreb, 2006. Makarski zbornik znanstvenog Makarskom primorju. Makarska, Makarska,1970. Master plan Splitsko-dalmatinske upanije, Horvvath Consul ting Zagreb, Zagreb, 2005. Prioritetni pravci razvoja turistike ponude Dalmacije, Fakultet za turizam i vanjsku trgovinu, Dubrovnik, 1990. Ravli, J., Makarska i njezino primorje. Drugo dopunjeno iz danje. Matica Hrvatska, Makarska, 2000. Regionalni prostorni plan junog Jadrana, zavrni izvjetaj, Urbanistiki institut SR Hrvatske, Zagreb i dr. Dubrovnik, 1969. Turistiki vodi, Splitsko-dalmatinska upanija, Mogunost, 2005. Zaviajno blago u funkciji razvoja Zabiokovlja, Zbornik radova, Knjievni krug Split, 2005. savjetovanja o Makarskoj i savjetovanja Odbor znanstvenog

Prvi turisti na Biokovu s vodiima imunom i Bozom Vodanoviem, foto: arhiva PPB

BIOKOVO

232

umjetnost

ELJKO KULUZ

Biokovo - motiv i umjetnika

tema

VOJIM poloajem i p r i r o d n i m l j e p o t a m a Biokovo j e mamilo i izazivalo

lje. Vole p o m o i l j u d i m a , ali to i n e s k r o v i t o . P r e m a predaji j e d n a s e v i l a s a a l i l a n a naj manjeg pastira na Biokovu, kojeg su svi t u k l i . D a l a mu si s a t i svojega m l i j e k a i on posta najjai. D r a g o im se s mladim m o m c i m a d r u i t , a l i s e ljute i osveuju o n i m a koji priaju da su ih u p o z n a l i ili s njima vodili ljubav. P l a n i n o m eu Zima na Biokovu, foto: K. aneti s a m e , a da ih ne prepozna mo u z m u oblik zmije, ptice ili

oduvijek

pozornost. Od prapovijesti do d a n a s velianstvena planina puna raznolikosti izvorite je tajno vitih pria i n a r o d n i h legendi. N e k e s u i z r o n i l e i z t a m e spilja i dubokih jama, a neke izrasle na g o m i l a m a i g r a d i n a m a , u kojima su prema vjerovanju ivjele n e p o z n a t e zle sile, a l i i vile i d o b r i vilenjaci. U s t i j e n a m a Biokova z a p i s a n a je t a j n a ivota, s a u v a n e alge, r i b e i koljke iz d o b a njegova stvaranja. Planina posjetitelja svaki put iz n o v a i z n e n a d i n e k i m n o v i m o b l i k o m , bojom, dogaajem. Biokovske su stijene k a o vertika le ivota, u s p i n j a n j e je t e k o i m u k o t r p n o , a l i i s p u n j a v a s n a g o m , i r i p e r c e p c i j u i obogauje ivot.

o b l a k a . P l e u u k o l u , a o n o g a t k o n e p o z v a n gle da njihov p l e s o d v e d u i p r e t v o r e u s t i j e n u , drvo ili k a k l j a j u do s m r t i . Pjevaju s vjetrovima, a njihove p j e s m e o m a m l j u j u ljude. N e m a mjesta gdje vila ne bi m o g l a ivjeti i u r e d i t i svoje dvo r e , u koje m o e u i s a m o p o z v a n . S t o l j e i m a leb de oko p l a n i n s k o g svijeta B i o k o v a i uvaju ga, osobito ljude: nosile ljude u Mletke, nosile i vra tile. U s p o m e n na n j i h postoje pilje Vilenjae, Vilin dolac, G r a d S a m o g r a d ( t u e p s k a p l a n i n a ) u k o j e m su Bile vile vie uinile, kovskog sela M a k a r . Prie koljena na kolje o vukozlacima i maiima (matiimd) p r i a j u se u s e l i m a oko B i o k o v a . Iz djetinjstva ih se p r i s j e a i v e l i k i h r v a t s k i p j e s n i k T i n Ujevi p i u i o svojim p r v i m d a n i m a u M a k a r s k o j : Osjeaj za osjeao sam ljepotu prirode onako Vile, ni kako u meni moe se kakav razbudio i Rousseau bauci i vila konj (brzi

Biokovske vile, vukodlaci, harambae i junaci

Iz drevnih vremena, s n o , p r e n o s e se p r i e o v i l a m a i v i l e n j a c i m a na Biokovu. Roditelji, n a j e e m a j k e i b a k e uz o g n j i t a ili djeja uzglavlja, p r e p r i a v a j u djeci 0 v i l a m a koje ive u s p i l j a m a , p l e u u bajkovi t i m l u g o v i m a , u z p l a n i n s k e izvore, p o v r t a a m a 1 skrivenim docima, zaluuju m u k a r c e i ene. L a g a n e su, o b u e n e u p r o z r a n e velove, a k o s a im je d u g a i v a l o v i t a , r a s p u t e n a gotovo do zemBIOKOVO

konj), a l i i Vilini, n a d i m a k obitelji iz podbio-

djejeg svijeta. me radovalo

vjetice,

vukodlaci,

vampiri - sve je to lijepo, ali me vie plailo i nije duboko zanimalo. N a r o d n a pre grenicidaja p a m t i da vukozlaci ( v u k o d l a c i ) ,

234

Zalazak sunca na Biokovu, foto: A. Brezovec

p o v r a t n i c i s o n o g a svijeta, n a j e e n a p a d a j u p o r a s k r i j i m a , oko grobova, g r a d i n a , r u e v i n a , uz z a r a s l e z i d i n e i m o s t o v e , po b i o k o v s k i m ja m a m a i u z p o t o i n e . N j i h s e t j e r a z v o n i m a , mo litvama i trnovitim kolcima. D a n a s , umjesto vila i vukozlaka, m o d e r n i vidioci na b i s t r o m bio k o v s k o m n e b u o p a a j u n e p o z n a t e l e t e e objek t e ( N L O ) , p a j e Biokovo o d a v n o p o z n a t o m e u i s t r a i v a i m a p a r a n o r m a l n i h pojava. S vilama i vukozlacima na Biokovu ive h a j d u c i , razbojnici, h a r a m b a e i j u n a c i . P r i e i l e g e n d e o n j i m a p r e p r i a v a j u se u p a s t i r s k i m s t a n o v i m a i k u a m a u s e l i m a oko B i o k o v a . Kr v a v i s u k o b i , s t v a r n i ili izmiljeni, bili s u omi ljena t e m a d n e v n i h i v e e r n j i h sijela, a k u l a u z

k o m i n , osobito za n o n i h bdijenja. 0 s t v a r n i m h a j d u c i m a i r a z b o j n i c i m a koji su t i j e k o m 17. i 18. stoljea t j e r a l i s t r a h u k o s t i p u t n i c i m a i sta n o v n i c i m a P r i m o r j a p i u u svojim l j e t o p i s i m a P a v l e i l o b a d o v i , Gojak, P e t a r A n t u l o v i , Bartul Ribarovi i Andrija Ivievi. uven je arambaa G r g o B u e l i , r o e n 1667., iji por t r e t u ulju i d a n a s u v a obitelj B u e l i , a k a s n i j e i Andrijica Simi. Biokovske stijene pruale su s i g u r a n zaklon od r a z n i h osvajaa i g u s a r a t i j e k o m m i n u l i h stoljea. N i k a d p o k o r e n a pla n i n a b i l a je s i m b o l i svjetionik slobode u koju su u p i r a l i oi, u njoj t r a i l i n a d u i u nju b j e a l i pri morci od C e t i n e do N e r e t v e , n a r o d Vrgorake i I m o t s k e k r a j i n e . 0 i v o t u i b o r b i za s l o b o d u na UMJETNOST

235

B i o k o v u u novije v r i j e m e p o s t o j e b r o j n i z a p i s i , r e p o r t a e , d o k u m e n t i , fotografije i biljeke, po s e b n o iz D r u g o g s v j e t s k o g r a t a , a l i i D o m o v i n skog r a t a . U k n j i z i Povijest pie o vilama: Pripovijeda narod da lih. Stanuju po u dubravah imade vilah crnih i po vile Biele kamenje. goru, zapletu do i bievisokih planinah mirirsavih dobre su Crne su okruja makarskoga u Dal maciji i fra P e t a r K a i P e k o ( 1 8 3 0 . - 1 9 1 8 . )

vrieme proljetja. i gone vile bez se ljude idu

u svako vrijeme, vazda opake Kad tuda vieka. Pripovieda snije da ga biele

ako im ini na ruku. kroz gustu vlas,

im se duge zlatne kose, i odplete

te ako se ovjek namjeri estit je

izupati koj da

odvie,

vile

odnesu a u to

kadgod vrieme

nejako djete i za dugo vrieme ga hrane, bude jako sretno hrane medom i pametno, i drugom

te da ka

slaarijom.

V i l a j e p r i l i n a e n i , ovisoka, r u m e n a k a n o j a b u k a ; bielom svilnom odorom obuena, niz plei po svili t r e p t e njoj z l a t n e k o s e , i h i t r a je h o d o m i l e t o m , u sve i p o s v e l i e p a , s a m o t o i m a magaretije noge.

Putopisci o Biokovu
N a Biokovo s e u s p i n j u b r o j n i i s t r a i v a i i p r i r o d o s l o v c i koji o d u e v l j e n i p r i r o d n i m ljepo t a m a p i u p u t o p i s e . M e u n a j s t a r i j i m i najpoz n a t i j i m je o p a t A l b e r t o F o r t i s koji u djelu Put po u se Dalmaciji poglavlju die nad (Viaggio Planina milordu Najvia planina Biokova Ona pa joj i sve se in Dalmazia) ili iz 1774., koja Zlatno more, f o t o : K. aneti Njegovoj Hervejju, opisuje du oba lei oba ne vruine zadri u jamama najvieg dijela pla uspeti. rtove i bijae Lede putom nisu smo nine, potakla me je da se pokuam na nju Biokova Biokovo

Makarskom

posveenom Fredericku peru to kojoj se u Irske, die

preuzvienosti biskupu Biokovo. la grad i la.

Londonderryja,

Primorja jest Makarska. drvea, bez

podnoju doima

izdaleka

bijelom

istodobno vrletan loe da

dobro pristaju

Drutvo mu prave Splianin Julije Bajamonti i d o m a i vodii. Lijep pogled na more, otoke, nam nice, htjeli u u kojemu se odozgo savreno uiva, gotovo jedina do stii kojih skaui listopada nagrada dugim kamena vie imale s za na na trud. kamen, Sili smo i pogibeljnim leda.

imena, Albium Gol, planine posjete: pokazuje

i Adrium,

to ih je u starini nosi izgled ove osobine poem nenaseljene da motiv ledenice Ijetdovoljne vidjeti

kamenit

ovjeka odvrate od penjanja. Radoznalost leda, ili prirodne zalihe BIOKOVO

O t k r i v a svoj

koji se

usred arke

poetku

236

u liko

vrlo u

duboku a zatim Izvana

provaliju,

koja

prima tko

svjetlost zna ko otru gdje stada. ni u rijetko, se ostaci od

Zagrebaki kanonik i botaniar J o s i p H o s t se 12. s v i b n j a 1802. p o p e o na Biokovo: Poslije pola se noi, vrlo u i te drutvu etirima brdom oko gore objed 8 sati smo s gospodinom teacima, ili izjutra i i Tondellom, uspeo Sv. stigao ugali Opskrbili vinom. na zdenca sam Jurjem vrh s smo U vatru Marchettijem Biokovskim, planine. izvrsnom da bismo

odozgo, studen. pastiri

se sa strane grana tu zatekosmo drvena i vidjesmo led uope

utrobu planine; znadu otapati

veoma pojilita ak

snijeg za svoja veoma vide biti ...

strmim Tamo vodom za

Biokovom

Na planini gotovo najnepristupanijim u razmjeru ume i s na stare kojih

nema drvea, veliinom, trebalo mjestima

dubinama; bi ipak

kraj jednog zajutrak sirom

njezinom

spravili

daleko

ispekli janje.

naselja

nedostupnim

se piletinom, jajima, prutom,

UMJETNOST

237

meuvremenu i nai dvama u vedrac. ivot, ve s peinu

sam svojim se,

zajedno kako sam su

s me

dvama otiao uvjerili, ali ne do peine, duboka

teacima potraiti mogao naveo bez po i tam doprli mi kako nije

suputnicima stigao

Umjetnici na visu mira i ljubavi

F r a I v a n D e s p o t , pod p s e u d o n i m o m Ivan Primorac, 1879. opisuje za Narodni list u m a n i r i h r v a t s k o g r o m a n t i z m a s i z r a e n i m ro d o l j u b n i m z a n o s o m u s p o n n a Biokovo: pono snoj gori, zakrilnici kremenu starih kremenitih na Kad su se, slovjenskih Hrvata. 10. plemena, Na put posveenom

kojoj

Kad

sam dvojicu gibli po koje su do dna, komada ga gore. se kristal u

teaka da se spuste, budui da je vrlo

na, zbog ega je bilo teko u nju ui po gredama vremenom istrunule. su kristala neko Dok suncu, sam stao To i vrijeme se Kad su iznijeli u osjeao udarcima Drao ljeska mojim ekia odlomili nekoliko rukama, smanjivati,

k r e e p r e k o S t a z e do Z a v o j a n a , Kozice, upe i Z a g v o z d a : Bilo za Biokov, Povukli valja Nego Bog je na sto Do va, da ve umi gdje nas se ii. dokle? nee. mjesta, uri, smo Svetim vidi! to uprav e? mrke rujna; pokasno na svoju! druge, krokom. duu, a ... otpoini stano Sad maho u a toj sad ali to oblaci, ... hoemo gigantskim Odahni, i a najgornjth to i vrkom! na

pretpostavljenog sam ga suncu. na

okrenutog prema topei se

kape! Nema

Uputismo Okrenuli Ala, ala,

rukama.

nita drugo

uza stranu; Bogu polako! se do

bilo do li stari led koji sam hitnuo. V a l e n t i n L a g o 1869. u knjizi Memorie sulla kovo mi je je Dalmazia (Una objavljuje salita sul da nego neka sve Jedan bude uspon as, na 0 u Bio ljepoto kome koji monte doivim Biocovo):

susretaju obanice uspnemo odredili Odozdo i Jurjem, objedovati, najviim nam oblaci

drvarice.

deset

ti je pod

prirode,

blagoslovljen omogueno

samim

ovaj pogled, ostalo...

velianstveniji

Sveenik

zastirali

sunce cijelo

stvarali te

divne prizore bukava; ve izgubismo da emo se Tu si, u mira i

P e t a r K a e r svoj je i z l e t o p i s a o u a s o p i s u La Dalmazia Cattolica, 1872., d o k je o z a j e d n i k o m e t v r t o m p o s j e t u p i s a o 1879. fra I v a n D e s p o t u Narodnom listu. K o n a n o K a e r 1914. u knjizi Makarska Opis krne Makarske njezin u la vieka odvanost sv. i i primorje Blokove, i Primorja, Juraj, u poglavlju izlet na mogao nju, da Biokovo ures i krasni ne pie: kruna vidici pravi ponos,

granatih, imati mora... slobode, tu strasti,

velianstvenih nebo, ist obzor, nikad na

evo prekrili da emo kopna carstvu Nema enje stine srca svome i

uhvanje nagledati brate, u Ne ...

Na Biokovu! visu si

nezavisniji

ivotu.

uje zemnih prkosa, Boe moj, Sveti Jurju, slavom zbogom, ...

ljubavi.

nema plaila, li se duu moji roda Sinaju sam

nema grinje.

s nje na more i na otoke, nisam slovu

njezine vilovite peine, istaknem dva i zanima sranost nazad

to tu srce hrvatsko uti, kakve daj i da vapaji na i ja

kakve li ga skorom tebi slavni! u obi od Zbo

more,

uspomene potresuju! moga! A

slici, jer je Biokova jo od matu uenjaka, pjesnika, poticala

ugrijavala iztraivanja alpinista.

slobodom Biokovo, otkle

gom ponosna goro,

blaenstvu

0 ljepoti B i o k o v a i njegove p r i r o d e objavlje no je u 20. stoljeu n e k o l i k o k n j i g a od kojih valja istaknuti: vo Nikola Alaevi: i planinarstvo za koju te je Izlet na Biokovo (u: M a k a r s k o P r i m o r j e ) , I v o P u h a r i : Bioko - planina fotomonografiju tekst napisao Makarsko primorje,

Hvarski objavljuje Da da na istrgne ih leta i

knjievnik 1902. orlu, da knjigu to gleda ne bi bi ih piui

Ante Poleti brzinom

Tresi-Pavii oko Blokova: pa oluj zadahe ljudsko do uviek i da ljud ne sva pera, njegova sve

ga prelijee, Biokovo ni tepavim od

istroi, zjenica, kamo

otrinom rijeima

njegovih

Veljko B a r b i e r i . M i r o s l a v K e c s k e m e t v uoi D r u g o g a s v j e t s k o g r a t a p i e u k n j i z i Makarska: Biokovo nosita i je, kazao je jedan koja na planinar, ovaj bedema, ispunja uzdio te ljud gorda planina, tvrdu toplinom vjeru uvajui

eravnih i preljeve

zamjetio

ga jezika opisao... sta planina, vilenitom pasem perom ski oi po

I sada, viih gledam u a

kada se njegove

nagledah klisure, se svaki

mnogo nasladom

Biokova, jo koje

otadbine jae i sigurnije od bilo kojih simboliui sko mu srce Primorca, i volje. najfinijih

arobnim

bojama, niti

osjeaja,

davajui

opisati, jer je siromaan,

tom pogledu kistom

zamjernu

snagu prkosa

iezik

naslikati, jer

BIOKOVO

238

ni

najbolji ta

mjea

masti,

majstor niti mu ima

kista

ne

bi obrt

iv u mome sjeanju vjeno,

z a p i s a o je p o z n a t i

mogao podaje na one va pod drhe iza se rane zelenih safira litni gube na

takova prikazati, sredstava, bi mojem aurni bilo oku divote

ljudski

eki komediograf F r a n t i e k L a n g e r .

takovih kojem gorostasne

niti mogue prikazati. u

takova plat sjenu pje da da tek izde sve do Najljepe bi rekao kao a

i priblinu

Pjesnici i slikari
U svojim p j e s m a m a i z a p i s i m a v e l i k a n h r v a t s k o g p j e s n i t v a T i n U j e v i e s t o s e sjea djetinj stva, svojih r a n i h d a n a p r o v e d e n i h u z a v i a j n i m s t r a n a m a Biokova: Krivodolu, Imotskom, Vrgorcu, M a k a r s k o j i B r a u . Gdje god d a k r e n e p r a t i g a s j e n a i svjetlo p l a n i n e i s p o d koje j e r a s t a o , t u g a i r a d o s t s t a n o v n i k a s k o j i m a je za svojega v i j e k a dijelio s u d b i n u , a l i i n e i z m j e r n u s t r a s t i v o t a . No, u njegovim p j e s m a m a t a p l a n i n a n e m a ime na, ona je jednostavno simbol opeljudske tenje k a ljepoti. P r e m d a j e j a s n o n e o d r e u j e i m e n o m , p j e s m a Odlazak p j e s m a je o B i o k o v u , k a o t o su i m n o g e njegove p j e s m e u k o j i m a govori o k a m e n u , vodi, v a t r i , d u i , ljubavi, k o z m o s u . P o r e d k n j i e v n i k a i z a s l i k a r e Biokovo z n a i objekt t r a j n o g p o s m a t r a n j a i z a n o s a . P o d u i j e p o p i s s l i k a r a k o j i m a je Biokovo m o t i v i i n s p i racija: Igor Dragievi, Sanja Srzi, Ante Gojak, Kornelija N e l i Bajalo, J o s i p B o t t e ri, M l a d e n V e a i d r u g i .

Biokovo ko

plamenom kad udarcem naborima,

plavetnilu nesmiljenih

zrakama podnevna zraka, ter se

sunca, lelija

zastor pod

sunanih

tog zasora neto jae bujicama, skutova odbija svod u

lagani bjelasaju tono sunane

lahorii popuhivaju, duge pruge se s toila, vrha putaju Gromada i zarubljuje svojom se

podnoja. zrake koja

bljetavog indigoprozranou neizmjernosti. suncu. Bioko susretom zaboravit. mene i Tvrdoa, To se ovjek

nebesa, dubinama kao

neprozrane zemlje

Himna plave neizmjernost, Makarska vo. s Za Biokovom.

boje uzdie se sa tihana mora u tu uzvieni poj srcu. ne i nema taj vjeno ml je prirasla Ja susret I njeno nad mogu izmeu mora... i mekoa. biokovski

pjesnika

doivljaja bratstvo

Uspostavljeno je Biokova. oporost, sve Onaj u

kontrast peina duu.

divljina i opet pitomost Tako je

reflektira

Slikarica Sanja Srzi, foto: G. Morovi

UMJETNOST

239

PE NC I S I A I JS I I L R K
1. ODLAZAK
U s l u t n j i , u enji daljine, daljine, u srcu, u d a h u p l a n i n e p l a n i n e . M a l e n a mjesta srca moga, spomenak Braa, Imotskoga. I blijesak slavna estopera, i m i r i s (miris) k a l o p e r a . Tamo, tamo da putujem, tamo, tamo da tugujem; da ujem one s t a r e basne, d a mlijeko p l a v e b a j k e s a s n e m ; d a vie n e z n a m s e b e s a m a , ni d i m a bola u m a g l a m a . T i n Ujevi

2. BIOKOVO
Korijenjem u m o r u elom u m u n j a m a Biokovo g o r d o n a d k r a j i n o m stoji s v a k e oluje sila n a n j e m u s e s l a m a a ono n i j e m o svoje m r t v e broji i klee u k a m e n j u n a t v a i smrti v j e r n e i h r a b r e n a s v o m k r i l u njie i n i k a d g a n e e m r a k n i elik s t r t i t u s l o b o d a i m e v r e l o m krvlju p i e .

J u r e F r a n i e v i Ploar

Slikar Joze Bekavac, foto: G. Morovi

BIOKOVO

240

3. BITKA NA BIOKOVU
V r e l o gvoe o k a m e n u d a r a tvrdi k a m e n kamen k a m e n tvrdi. Vrelo srce k u c a u k a m e n u kuca kuca srce u k a m e n u . U k a m e n u ljudi u k o p a n i . Zjene gore, gore noi dane zore. Topli k a m e n s a l j u d i m a d i e . Ranjena planina jaue, v r u o m krvlju p r o l i v e n a jei. Z l o k o b n i z v u k u prodolja roni. Kamen tvrdi k a m e n zvoni.

i Lokvice k r v i kamenu na hlape.

S m r t

u r a n

krape.

U s t a gore, k a m e n ljube tvrdi k a m e n plamen. A eline ose zuje zuje zoblju otrin kljunom kamen bodu. S r c a kljuju. S i k u guje
u

ognjenom vihoru oluje.

elik o k a m e n ivi p u c a elik srce kuca kuca elik o srce p u c a . . . j Franievi Ploar

u r e

Slikar Josip Botteri, foto: G. Morovi

UMJETNOST

241

4. N A V R H BIOKOVA
N a v r h Biokova, n a litice k u k u , N a o h kamen-koljku sa dna oceana; S a d a s l u a m i r n o divlje b u r e h u k u , Ko nekada riku morskih uragana. I z d u b i n e m o r s k e digle s e p l a n i n e , Gorski lanci sad su dno ponoru njenu.. Kako sitno ljudska historija gine P r e d povijeu ove koljke u K a m e n u ! D a n k o Angjelinovi

7. BIOKOVSKI LEDARI
Z a s p a o j e s t a r i led u j a m i biokovskoj i t r u n u s t a r e skele u d u b i n i gorskoj. U borbi za k o r u k r u h a podnosili n a p o r e teke, mazge bijahu transporteri, a P i r a c i su ili p j e k e . Z e m l j o m j e v l a d a l a bijeda, nije s e i m a l o p a r a , g o r a k j e bio k r u h biokovskih ledara.

5. BIOKOVSKA BURA
Prije nego to zasvira Vice J u k i

i oblake tjera nebom, u j e m o je u r a m e n u , u koljenu i pod rebrom. Lie joj je p r e t h o d n i c a , lepra se poput ptica, povijati s t a n e g r a n e , tako bura k n a m a bane: z a s v i r a j u s t r u j n e ice i a n t e n e sa k r o v o v a , valjaju se u luci b r o d i c e aLih vrsto dri bova. V i h o r i s u sve t o jai, sve u d i m u , k a n a l cijeli, m i sjedimo t a d u z v a t r u , n e k n a m o r u b u r a bijeli. Vice J u k i

8. BIOKOVO
K a o svjetiljka, k a o k a p l j a vode, SVIJETLI! P o s r e d zemlje, p o s r e d n e b a , p o s r e d zvijezda, m e u vjetrovima GORI! I z g a r a kao baklja. Svjetionik s i n a h r i d i n a m a , m o s t si koji s p a j a o b a l e , VJETROVIMA BOGAT. Ugnjezdio si ptice k r h k i h krila i p r i v o d i s r c a o b a l i za koju se e z n e . S povjerenjem polazimo KROZ S T U D E N I KAMEN. Tie od s v a n u a tvoje s u stijene k a o gnijezdo to u s u n c u u m i n e m a g l u . I a k o je s u t r a n j e j u t r o d a l e k o , i ako n e m a k a m o zatomiti vapaj, muk, z n a m d a i m a n a d e z a n a p u t e n e doce, oronule kue, za r a s u t e p u t e i pogaena obeanja, j e r n i j e d a n let nije z a b o r a v l j e n nijedan putokaz odbaen BIOKOVO SURO! J a k a Garelji D r a e n a Radoni

6. K A M E N BIOKOVA
Sivo N a sivom S i v i m se svili S i v a s i v e n a svila Siva Svila Sivena

BIOKOVO

242

9. BIOKOVO
K r o z stoljea k a m e n p a t n j o m s e kuje Sokolove svoje cijelom svijetu daje 0 n j e m u se pjeva o n j e m u se s n u j e U s a z v i j e u zvijezda najsjajnije sjaje. U svakoj je m i j e n i p r i s n o uz ovjeka Srce mu otvara, d u o m r a n e vida T a k a v e i o s t a t sve do k r a j a vijeka vrst k a m e n i m a d e aT ne s t v a r a zida. elom u visinam gusti oblak p a r a O d njegova g l a s K r a j i n a s e b u d i U ljubavi s m o r e m niz dragulja s t v a r a U njegovu k r i l u p o n o s n i su ljudi. Dvorane u piljama stalaktiti rese Ledenice duboke paraju mu njedra N a p a d i n a m a u m a r c i z e l e n e zavjese Sire vitka krila, podiu mu jedra.

N i z v r s t e bokove g r a n a j u s e p u t i N a p l e i m a gaje sve e n d e m e svoje Uz vrtae cvatu bouri mu uti U b u k e t u r o s n o m r a s p l i u se boje. K njemu u vrhove poletjet bih htio Podijeliti r a d o s t k a d s e s u n c e m ljubi N a njegovu k r i l u m e k o b i h u s n i o P o z d r a v m o r u slao k a d z o r a z a r u d i . U r a n j a u vjenost m o r a t o ga mije I k r a k i h mu polja i p o n o r n i h r i j e k a B a r j a k d o m o v i n e visoko razvije U s l a v u slobode, u s l a v u ovjeka! B r a n k o Bueli

Slikar Antun Gojak, foto: G. Morovi

UMJETNOST

243

10. BIOKOVO
Gore bez oblika G o r e cvjetaju k a m e n j e m mirta kadulja brnistra

1 1 . ADRION
V r h o v e s u tvoje poljubile m u n j e Osta
v

spaljen k a m e n bez g r m a i t r a v k e

Odavno te gladne n a p u s t i l e lunje J o j e d i n i ivot p o s k o c i i a v k e . Tek na visoravni jaruge, vrtae I prvo raslinje izniklo bez r e d a Bukve s t r e m e uvis da se izjednae Z a k r i l j u j u s u n c e p o n a d vjenog l e d a . S mora nalikuje stranom oktopodu Sto t r a c i m a h v a t a stoglavoga zmaja, Ovaj u z a l u d n o iz t o g zagrljaja J e i i vapije, t r a e i s l o b o d u . eljko K u l u z Toila t i s t r m a i z b r a z d a l a tijelo I litice s u r e , p o n o r i i j a m e I z n u t r i n e tvoje b e z d a n a i t a m e Prokljuako V r u t a k - n e p r e s u n o vrelo.

U r a n u zoru kenjac nosi b r e m e gorine gore bez oblika gore cvjetaju k a m e n j e m

Slikarica Sanja Srzi, foto: G. Morovi

BIOKOVO

244

I kateli s t a r i od d a v n i n e z n a m e n , I k a m e n e k u e , c r k v a u s r e d sela. G r o b o v i i ploe, zvonici, r a s p e l a S v e j e s a m o k a m e n , sve s t i j e n a i k a m e n . Plodne ti doline k o r a c i m a brojim Maslinovom g r a n o m to je vjetar kri I o p e t u t r e n u n a k a m e n u stojim Na k a m e n o j hridi to iz m o r a stri. I m e n a t i svjetlost u g a s i l o v r i j e m e Biokovo s a d a n j i m e s e p o n o s i A i n a e g roda posijano sjeme Isklijalo, cvjeta, b u r a m a p r k o s i J u r e Batini

12.
Pogledaj k a m e n to te gleda p o m i r i i cvijee r a z b a c a n o , naizgled bez r e d a . Pogledaj svemir od stijenja, osjeti k a k o u n j e m u nestaje svaki nemir. Opipaj blagost otrog k a m e n j a . P o s l u a j odjek b u r a i k i a , itaj t r a g o v e u k a m e n u , u k l e s a n e p o p u t slova. Okusi slobodu i r a s k o boja na paleti Biokova! Stipe Vela

Slikarica Sanja Srzi, foto: G. Morovi

UMJETNOST

245

13. BIOKOVSKA SIVA STINA

B i o k o v s k a siva s t i n a Od straja ti sledi kosti Kad pogleda sa visina N a e dvore iz mladosti.

14. ZAVJET BIOKOVSKE VILE

( S t o l j e t n e p r e d a j e govore k a d u m i r e biljka, s t a b l o , izvor, p l a n i n a . . . z n a k j e d a u m i r e vila) Kao iznemogla dua

Kamen. Do k a m e n a stina. V r i a zemje t r s o loze Cila n a a d i d o v i n a M a l o " r a n e z a dvi k o z e . Priko briga p r s t do mora, A ni p l i v a t n i s m o z n a l i . Litnje d a n e od u m o r a U p o t u bi p r o k a p j a l i . Gorili smo ujenau K a d su r a a l a se dica Ili digod k a d b i a u Privarila bukarica. A vetidi, k u l a r i n e . . . Z a n a s n i k a d bili n i s u , U trliu na buline U v i n o g r a d i na m i s u . Ma smo jopet produrali to p r o d u r a ne bi niko, Ovi k a m e n n e b i d a l i Z a b o g a t s t v o svekoliko. T r p i t e m o jo i daje Nevere i jute bure S a m o n e k a ivot t r a j e Ispod v r h a Svetog J u r e . J u r e Batini

d o t a k l o j e njezino srce n e b o , k a m e n . O n a j e n a g r a n i , pjeva, p l e e . S t a l o joj je do stijenja, p l a m e n a z a l a s k a sunca, slobodna kao ptica k a d u t r n e iz dubina u p r a v l j a j u i v j e t r o v i m a k a m e n o g bia sivog Biokova. Nije li i z g a e n o n j e n o sjeme? N e smije s e i z g a z i t i . Nije l i u g a e n a t a j n a s u t r a n j e g p l o d a ? N e smije s e u g a s i t i . P o b r i n i s e a r o b n a Vilo d a o s t a n u n e u b r a n e svjetiljke plodova; d a pokoja zvijezda koja p a d a p o u i n a s d a ovjek n i k a d a n e smije b i t i s a m k a d u m i v a svoje lice i z p e p e l a r a z r u e n o g o g n j i t a . I z v o r s k a vodo p r e d a j e m t e t o k u i r u k a v c u d o k p r o t j e e iz r u k e m a l e , n j e n e u zagrljaj obali svijetova. N e k u t v o j i m z j e n i c a m a sija ljubav vjena p r e m a biokovskom k a m e n u sivom a r o b n a Vilo p r e m a nebu i moru plavom. V e d r a n a Vela Puhari

BIOKOVO

246

15. BIOKOVO
( P l a n i n a i more) B r a i fra J u r i i fra N i k o l i R a d i u U svojoj suroj i gordoj ljepoti a t r a j n o z a g l e d a n u svoju Visinu, uzdie se n a d morem, sinjim m o r e m , i sa svojih v r h o v a m o t r i obasjanu puinu, dok t i valovi i z d a l e k a donose pjesmu to esto se u z d a s i m a gasi. Z a k r i l j u j e svoj g r a d , t o s e p o d tvojim podnjojem s t e r e ko labud r a i r e n i h krila, elei o t p o i n u t i u m i r n o j luci, a m o r e ga svojim koraljima i koljkama ve v j e k o v i m a k r a s i . Ali k a d a t e j a d p o t r e s e zatutnji stravom i razbij e s a n

pod t i h i m n e b o m i prestrai dralove to odlete s k r i k o m . . . I I o t r o m b u r o m s a svojih p r o p l a n a k a oine usidrene lae, tjerajui i h n a p l o v i d b u , i o n e se s j e c a j e m u k a t a r k a m a , povijaju p r e d tvojim l i k o m . A k a d a se s m i r i i sa svojih v i s o v a m i r i s p r o s p e kadulje i smilja kao da srebrenim mjeseevim tracima, z a sjajnog u t a p a , svu p u i n u ospe. I eli o s l u h n i t i da li koljke u d u b i n a m a m o r a snivaju stvarajui svoj b i s e r uz s u z e i b o l . . . A koje od k r a s o t e njegove sve ljepe bivaju. S. M a r i j a od P r e s v . S r c a A n k a P e t r i e v i

Slikar Mladen Vea, foto: G. Morovi

UMJETNOST

247

16. BIOKOVO
N e b o i o b l a k se njiu k a o da plove k a m e n , g o r a i s t i j e n a p o g l e d o m ljube more, ljubi mu litice i v r t a e , ljubi mu doce i gromae, ljubi m u r a t o v e i h r i d i , ljubi m u m a s l i n u i lozu, ljubi mu p t i c u u l u g u ljubi m u s v e t o g J u r u . Ljubica M i h a l j e v i - F a l a k

18. BIOKOVO
b u r o m grljeno m o r e m voljeno pjesmom slavljeno ovjekom r a n j e n o *** jutrom, dok sunce promalja diem tiinu Biokova... a n a ulenta

19. NA BIOKOVU
S l o v i n s k i m n e b o m s v a n i m i sliko S l o v i n s k o g Veljeg s r e a n a m J u r j a , D a vidju i g d a l ' s v a n u t i d a n a k , S p o n o s n o g ovog u d e s n o g v r h a U s k r s n a pjesan k a d e zaorit

17. M O J ADRION
. . . n e g d i i z m e u v r t a a i pilja, u dubini, jo s e u t i v r i m e m o g a d i d a . . . oteale teakove ruke, revanje tovara i snaga k a m e n a . . . lipota prolosti... ana u l e n t a

Velebit j e k n u t , D u r m i t o r , Loven I slavorodni glasoviti H a e m u s ! Oh! t a d a , t a d a u m r o bih sladko, I z u s t i v z a d n j u p j e s a n slobode Na vrku tvome, sokolorodna, S l a v j e n a , s v e t a h r v a t s k a goro!!! F r a I v a n Despot

Slikar Igor Dragievi, foto: G. Morovi

BIOKOVO

248

20. BIOKOVU
0 , silni, plavi, safirni z a s t o r e , Sto krevet arkog s u n a c a zastire, M o m oku djetinjskome, prva V e l e b n a p r i k a z o , Biokovo; U kakvim udnim, arnim sanjarijam Z a m l a d i h ljeta m a t a m i polovila U m o r e sjaja iza t e b e Ronei smione misli veslom! I k a k v i m t a j n i m , a r o b n i m govorom, D u b i n o m tvojih p o d m o r s k i h t e m e l j a , Visinom nebotinih visa T i s i govorio m l a d o j d u i ! A ja s a m tebe pomnjivo sluao N a elu t v o m e k a d a b i d a n i c a , e l e n k a sjajna, dive, sjala Ili g a k r u n i l a r u a m z o r a . I k a d bi ti se p e n j a o zlovoljan Uz lea k r n a saneni mladi d a n Iz meka krila rumen-zore, T a r u i z a s p a n e p l a v e oi. Pa kako bi mi dua ustreptila s t v o g v r h a s u n c e k a d b i pomolilo B o a n s k o lice, n e i z m j e r j e m aljui p l a v o g a m o r a p o s m i j e h ! I I k a d b i mjesec s v i l i n s k o g V i t e r a Gdje t i h i s a n a k s p a v a j u vjetrovi, Sa tvojim ivljim od n e b e s k o g P l a v i l o m m i j e a o svoje z l a t o . I n o u t a m n o m k a d bi u n e j a s n o j Daljini v r h o m h v a t a o oblake, Ko div u b o r b i s m r k i m n e b o m , Munje i gromove prezirui; K o k r o z s a n t a d a sijevnu m i p r v i p u t Boanska miso j u n a k e h r a b r o s t i I velebnoga velianstva Znaaja kreposti neprelomne. Neprestance si dui mi aptalo Z a m a m n e rijei koje m i m l a d i u m R a z u m i t nije m o g o ve i h Shvaao zanosom a r k a uvstva. A Milovana k a d a mi razgovor Ugodni tajne za tobom otkrio T a d m l a d a miso preko tebe L e t j e l a s l a v e n a polja b o j n a . I s n j i m e s v e t a polja obilaze, Gdje z a s l o b o d u p a d a h u djedovi, N a s v a k o m e h a r n e s u z e lijevah, Dru od ponosa alosnoga; A l s a m o milju. T a d v e l i a n s t v e n i m K l i s u r a m tvojim t i s i m e s v a k i d a n Pozivo, v a b e i m e silno Tvoje d a p r e g a z i m p l a v e v r h e . A n t e Tresi Pavii

UMJETNOST

249

IZ KRA, IZ KRSTATICA (NA BRDU, PRI NEBU)

D o l a z i iz k r a , iz K r s t a t i c a . Iz G o r n j e u p e . Zametnuo meda. Z a m e t n u o s e j a m o m . U j a m i l e p r a j u golubi ce i pjevaju vile. Z a m e t n u o se u m o m drva i b u n a r o m vode. U se p o s a d i o m a s l i n u , lozu i s m o k v u . U p r s n i k o u h v a t i o roj p e l a . se mjeinom vina, mjeinom

B e r e svoje g r o e i s m o k v e . Pije svoje vino i m e d . Svijetli svojim u l j e m . U g o l u b i j e m u p e r j u s p a v a s vilom. I m a j a t o j a s t r e b a , s t a d o k o z a i zvijezda. Po s e s t r i m u zmiju i p o b r a t i m a v u k a . U Bijakovi dolac k r u m p i r a i d o l a c r a i . I m a b r a u i prijatelje n a o v o m i n a onom svijetu. P e t a r Gudelj

Slikarica Neli Bajalo, foto: G. Morovi BIOKOVO

250

park

prirode

ANTE CVITANOVI

Park prirode

Biokovo
Utemeljenje Parka prirode Biokovo
na put prema Dediima i L o n a r i m a do k a p e l e Sv. Stje p a n a , p a n a k o t u 306, z a t i m n a z a s e l a k i k e (i) p a p r e k o kote Sedlaa (278) na kote

ARK j e p r i r o d e , k a o je d a n o d o b l i k a z a t i t e pri ili dijelom kopna kulti i/ili

S t r o g o v o (398) i K u l a (382), t e r a v n o m linijom n a p o e t n u t o k u prijevoja D u b c i . Z a k o n je objavljen u Na rodnim Informativni punkt na vidikovcu Ravna Vlaka, foto: Arhiva PPB meljenja Parka novinama 24. br. lipnja kao 2006. 24, od 18. l i p n j a 1981., a s t u p i o je na snagu to se prirode 1981., godi uzima d a n ute

r o d n i h vrijednosti, p r o s t r a n o prirodno virano podruje i

m o r a s e k o l o k i m obiljejima meunarodne nacionalne v a n o s t i , s n a g l a e n i m krajob r a z n i m , odgojno-obrazovnim, kulturno-povijesnim prirodnih dobara, i

turistiko-rekreacijskim gospodarskih i

Biokovo.

vrijednostima. U p a r k u je d o p u t e n o koritenje obavljanje d r u g i h d j e l a t n o s t i , k o j i m a s e n e u g r o a v a j u nje gove b i t n e z n a a j k e i u l o g a , uz p o s e b n e uvjete zatite prirode. Park prirode Biokovo (PPB) utemeljenje donoenjem Z a k o n a o proglaenju p l a n i n e B i o k o v o p a r k o m p r i r o d e , kojim j e t a d a n j i H r v a t s k i s a b o r , p r o g l a s i o Biokovo p a r k o m pri rode, u k u p n e povrine od 19550 h a . U t v r e n o j e d a g r a n i c a P a r k a t e e c e s t o m o d prijevoja D u b c i n a J a d r a n s k o j m a g i s t r a l i d o N o v a k a , za tim podnojem s t r m c a do zaseoka Bartulovii, p u t o m do s e l a Topii i s j e v e r n o od k a m e n o l o m a d o s t a r o g s e l a B a s t , p r e k o S m o k v i n e n a izvor J a b l a n , n a d a l j e p u t o m d o z a s e o k a Zlib-Veliko Brdo, pa do sela M a k a r i ispod s t r m c a do sela Kotiina, te do zaseoka Podpe-Tuepi, zatim p o d n o j e m s t r m c a d o r u b a u m e S t a z a , p a sje v e r n i m r u b o m u m e do vrgorake ceste i nadalje v r g o r a k o m c e s t o m d o s e l a Kozica, z a t i m n a sje v e r o z a p a d c e s t o m d o s e l a Zagvozd, gdje s k r e e BIOKOVO

n e obiljeava s e s r e b r n i jubilej, 2 5 g o d i n a o d njegova p r o g l a e n j a , t o e J a v n a u s t a n o v a Park prirode Biokovo prigodno obiljeiti. Prije d o n o e n j a Z a k o n a o p r o g l a e n j u Biokov a p a r k o m p r i r o d e t a d a n j i R e p u b l i k i zavod z a z a t i t u p r i r o d e , o d n o s n o njegovi s t r u n i su radnici: Ivan Brali i Miroslav Rukavina i s t r u n i k o n z u l t a n t i : d r . J u r e R a d i z a floru i F i l i p S a b i za u m e , izradili su vrlo opsean i s a d r a j a n e l a b o r a t , s t r u n u p o d l o g u za prog l a e n j e ovog z a t i e n o g p o d r u j a . U t v r e n o j e da p r o s t o r p l a n i n e Biokovo u p r e d l o e n i m gra nicama: z a u z i m a p r o s t r a n o p o d r u j e p l a n i n e Bio kovo, od B r e l j a n s k e do D r a n i k e vrulje, od prijevoja Dubci na jugozapadu do prijevoja S a r a n a n a j u g o i s t o k u , koje j e s a m o m a n j i m dijelom k u l t i v i r a n o , u k u p ne veliine 19550 h a . i m a v r l o i z r a e n u b i o r a z n o l i k o s t i pozna t o j e k a o svjetski c e n t a r e n d e m i z m a bilj-

252

Geoloka pouna staza, foto: D. Lackovi n i h i ivotinjskih vrsta, a posebno faune krkog podzemlja. i m a i z r a z i t o v r i j e d n e k r a j o b r a z n e vrijed n o s t i , p o s e b n o g e o m o r f o l o k e oblike, n a r e l a t i v n o m a l o m p r o s t o r u d u g o m oko 30, a i r o k o m 57 k m . ima naglaene odgojno-obrazovne, a posebno, kulje m a l u k a m e n u kuicu, a upravljanje P a r k o m povjerila j e t a d a n j e m u m s k o m g o s p o d a r s t v u Makarska (danas JP Hrvatske ume, umarija M a k a r s k a ) , koje j e sve d o p o e t k a D o m o v i n s k o g r a t a , obavljalo poslove n a p l a t e i k o n t r o l e u l a z a , nadzora i odravanja biokovske ceste. Brigu o trajnom znanstvenom istraivanju i z a t i t i n o v o u t e m e l j e n o g a P a r k a p r i r o d e vodio j e I n s t i t u t p l a n i n a i m o r e , u s t a n o v l j e n 1979., s ciljem z n a n s t v e n o g i s t r a i v a n j a , v a l o r i z i r a n j a i o u v a n j a s v e u k u p n e p r i r o d e Biokova, k a o i irega biokovskog podruja, mora i planine. I n s t i t u t je najzasluniji za organizaciju znan stvenih skupova o prirodi Biokova i biokovskog podruja, Biokovica, pokretanje osnivanje i znanstvene voenje edicije Acta Malakolokog

turno-povijesne, -rekreacijske

turistiko-

vrijednosti.

Biokovo s e 1 9 6 5 . n a k o n i z g r a d n j e c e s t e o d prijevoja S t a z a (Sv. Ilija, 887 m) do Sv. J u r e ( 1 7 6 2 m), a p o s e b n o n a k o n n j e z i n a a s f a l t i r a n j a 1978. o t v a r a i m o t o r i z i r a n i m t u r i s t i m a . I z g r a d nju i a s f a l t i r a n j e te p l a n i n s k e c e s t e , koja od u l a z n e recepcije ( S t a z a , P o d g o r a ) , u d u i n i 24 k m vodi d o n a j v i e g v r h a B i o k o v a (Sv. J u r e ) , z a j e d n o s u f i n a n c i r a l i t a d a n j a S k u p t i n a op ine M a k a r s k a i RTV Zagreb. Za p o t r e b e ulaz n e recepcije P a r k a , O p i n a M a k a r s k a i z g r a d i l a

m u z e j a te osnivanje i s t r u n o voenje B i o k o v skoga botanikog vrta Kotiina. Samostalno ili u s u r a d n j i s d r u g i m i n s t i t u c i j a m a , I n s t i t u t je obavio vie z n a n s t v e n i h i s t r a i v a n j a v e z a n i h z a PARK PRIRODE

253

z a k l j u c i m a 1. i 2. z n a n s t v e n o g s k u p a o p r i r o d i Biokovskog podruja. Botaniki vrt smjeten je na jugozapadnim o b r o n c i m a Biokova, i z n a d s e l a K o t i i n e , n a nad m o r s k o j v i s i n i 350500 m . Z a u z i m a povrinu o d u k u p n o 16,5 h a i u s a s t a v u j e P a r k a p r i r o d e Biokovo. Z a r a z l i k u o d v e i n e d r u g i h k l a s i n i h botanikih vrtova, je vrt samonikloga gdje se s v a k a biljka uno bilja, ograeni si sadnjom po o d r e e n i m pravilima, Kotiina biokovskog dio p r i r o d e s a u t o h t o n o m florom i vegetacijom i m a n j i m b r o j e m u n e s e n i h e g z o t a . Z a m i l j e n je k a o vrt 12 cvjetnih mjeseci sa z n a n s t v e n i m i e d u k a t i v n i m ciljevima, k a o m j e s t o s u s r e t a ze m a l j s k o g i n e b e s k o g , p r e m a divnoj m i s l i dr. fra J u r e R a d i a , u k l e s a n o j n a l i t i c u n a u l a z u u vrt: Okom, pameu, srcem, po onom to se vidi, do onog to se ne vidi. Ureenje vrta, asfaltiranje ceste, izgradnja staza, Detalj iz Prezentacijskog centra Brela Gornja, foto: R. Ozimec kuica recepcije, postavljanje oznaka s n a z i v i m a b i l j a k a i d r . zapoelo je 1 9 8 5 . te m e l j e m E l a b o r a t a o o s n i v a n j u , a f i n a n c i r a se iz p r o r a u n a Opine M a k a r s k a . Upravljanje je povjereno Biokovo, koja s u vodili d r . J u r e R a d i , d r . sc. Edita Marija oli i drugi. Sva Biokova, svjetskog glasi dosadanja o emu istraivanja potvrdila su i proirila spoznaju o i z n i m n i m vrijednostima svjedoi i prijedlog s XIV. simpozija i uvrsti na odr listu Biokovo pro biospeleolokog parkom i more. Zahvaljujui zauzimanju umarije Makar s k a ( F i l i p a b i , B o r o a b i ) , I n s t i t u t a pla n i n a i m o r e (dr. fra J u r e R a d i , fra N i k o l a R a d i , fra N e d j e l j k o J u k i , a s n a s e s t r a dr. sc. Marija E d i t a oli) te mjesne zajednice K o t i i n a ( J a k o v L o v r e t a i dr.) u n e k o l i k o na r e d n i h godina Biokovski botaniki vrt Kotiina d o b i v a k o n a a n izgled i funkciju. V r t i m a sve vie posjetitelja, p a T u r i s t i k i s a v e z M a k a r s k a , 1987. izdaje p r v i p r o s p e k t s p o p i s o m vanijih b i l j a k a . O p i r a n vodi B l o k o v s k o g a b o t a n i k o g v r t a n a p i s a l a je 1998. dr. Ljerka Regula-Bevilacqua, botaniarka i dugogodinja ravna teljica B o t a n i k o g v r t a u Z a g r e b u . umskom gospodarstvu Makarska, a znanstveno-struni nadzor Institutu planina

a n o g 1999. u M a k a r s k o j da se Nacionalnim tada u

svjetske p r i r o d n e b a t i n e . U p r a v a z a z a t i t u prirode, okviru Ministarstva zatite okolia i p r o s t o r n o g u r e e n j a , 2 0 0 0 . je i z r a d i l a prijedlog Z a k o n a o p r o g l a e n j u B i o k o v a Nacio n a l n i m p a r k o m . N a a l o s t , t a j prijedlog nije d o danas uao u saborsku proceduru.

Biokovski botaniki vrt Kotiina

Biokovski botaniki vrt Kotiina osnovan j e 10. l i s t o p a d a 1984. o d l u k o m t a d a n j e S k u p tine opine M a k a r s k a (Odluka o proglaenju hortikulturnog prema ideji dr. spomenika fra Jure botanikog Radia, vrta, S l u b e n i g l a s n i k o p i n e M a k a r s k a b r . 11/1984.), sukladno

Od

2001. vrtom upravlja J a v n a ustanova

P a r k p r i r o d e Biokovo, koja p r o v o d i njegovu re v i t a l i z a c i j u d r e i s e o s n o v n i h z a m i s l i utemelji telja d r . fra J u r e R a d i a d a V r t s l u i z n a n s t v e n o m i s t r a i v a n j u i p o p u l a r i z a c i j i biljnog svije t a B i o k o v a . U p o t p u n o s t i j e z a d r a n postojei koncept posjeivanja i razgledanja, posebno o z n a e n i l o k a l i t e t i ( S i p a r i , R e l i k t i , M a k i j a , Pro-

BIOKOVO

254

Zaposlenica PPB Vedrana Vela Puhari u razgovoru s prolaznicima na Zagrebakom velesajmu 2008. (EKO-ETNO)

Izloci PPB na Zagrebakom velesajmu EKO-ETNO

Tabla na ulazu u Park prirode na Saranau, f o t o : R. Ozimec

Brela, Info-centar PPB, foto: R. Ozimec PARK P R I R O D E

255

Zgrade stare kole u Podgori (Selo) ureena za potrebe Parka prirode, foto: Arhiva PPB slap), kao i n a i n oznaavanja biljaka. T i s k a n je n o v i p r o s p e k t b o t a n i k o g v r t a , a z a h v a l j u j u i susretljivosti mjesnog odbora Kotiina, u r e e n je seoski dom i koristi se kao informativni p u n k t . G o d i n j e BiokoVski b o t a n i k i v r t K o t i i n a po sjeti do 5 0 0 0 posjetitelja. m o u p r a v e , vlastitih p r i h o d a (ulaznice, n a k n a d e od k o n c e s i j s k i h o d o b r e n j a ) , d o n a c i j a i pomoi. U s t a n o v o m u p r a v l j a U p r a v n o vijee, a vodi je r a v n a t e l j . U p r a v n o vijee i r a v n a t e l j a i m e n u j e m i n i s t a r M i n i s t a r s t v a k u l t u r e na vrijeme od e t i r i g o d i n e . S t r u n e poslove ( z a t i t e , o u v a n j a i p r o m i c a n j a ) u s t a n o v e vodi s t r u n i voditelj, kojega n a m a n d a t n o r a z d o b l j e i m e n u j e u p r a v n o vijee. Javnu ustanovu Park prirode Biokovo ( J U P P B ) o s n o v a l a j e V l a d a R e p u b l i k e Hr v a t s k e s v o j o m u r e d b o m o d 26. o u j k a 1998. S j e d i t e je U s t a n o v e u M a k a r s k o j , a za v r i t e l j a d u n o s t i r a v n a t e l j a i m e n o v a n j e dipl. ing. S t a n i s l a v S t a m b u k . U svibnju 1999. za r a v n a t e l j a j e i z a b r a n A n t e C v i t a n o v i , dipl. ecc. i z Igrana, a za potrebe u r e d a od G r a d a M a k a r s k e unaj m l j e n a j e m a l a k a n c e l a r i j a (15 m 2 ) n a a d r e s i : T r g T i n a Ujevia l/I. U s t a n o v a j e t a k o z a p o e l a vrlo s k r o m n o , b e z i k a k v e i m o v i n e , s gotovo sim bolinim sredstvima iz dravnog prorauna, bez i k a k v i h d r u g i h p r i h o d a . Zahvaljujui razu mijevanju M i n i s t a r s t v a , te z a u z i m a n j u uprav obavljaju kao n o g vijea i r a v n a t e l j a , U s t a n o v a je r e l a t i v n o b r z o p r e u z e l a sve funkcije i d j e l a t n o s t i zbog kojih j e o s n o v a n a ( z a t i t a , o u v a n j e , p r o m i c a n j e i k o r i t e n j e P a r k a p r i r o d e Biokovo). Z a p o l j a v a j u s e n o v i s t r u n i djelatnici; s t r u -

Javna ustanova Park prirode Biokovo

P r e m a Z a k o n u o z a t i t i p r i r o d e , zatie n i m p o d r u j i m a u p r a v l j a j u j a v n e u s t a n o v e , koje za upravljanje n a c i o n a l n i m p a r k o v i m a i parko vima prirode osniva Vlada Republike Hrvatske. Javne s ciljem i akata prirode poslove ustanove i zatite i obavljaju promicanja ouvanja koritenja Zakona o neometanog odrivog kojima djelatnost zatienog prirodne prirodnih uvjeti i odvijanja zatite, podruja izvornosti, prirodnih dobara i mjere odravanja osiguranja procesa te drugih zatite Te

nadziru provoenje

zatiti prirode

su propisani podruja. ustanove

njihova javne

j a v n u s l u b u , a m o g u o b a v l j a t i i d r u g e gospo d a r s k e d j e l a t n o s t i u t v r e n e a k t o m o osniva nju i S t a t u t o m . F i n a n c i r a j u se iz D r a v n o g p r o r a u n a , p r o r a u n a l o k a l n e i r e g i o n a l n e sa BIOKOVO

256

ni voditelj i g l a v n i n a d z o r n i k (2001.), n a d z o r n i k I. v r s t e i biolog (2002.), geolog i voditelj o p i h i z a j e d n i k i h p o s l o v a (2004.), n a d z o r n i k I I I . v r s t e i vodi I I . v r s t e (2005.). Za p o t r e b e p r o t u p o a r n o g n a d z o r a , n a p l a t e u l a z n i c a , o d r a v a n j e Blo kovskoga botanikog vrta Kotiina, odravanje biokovske ceste i d r u g e poslove, U s t a n o v a p r e k o s e z o n e z a p o l j a v a vie d j e l a t n i k a , koje p l a a iz vlastitih prihoda. Zbog p o e t n i h s p o r e n j a J U P P B j e t e k 1 . kolo voza 2001. p r e u z e o z a k o n s k o pravo koritenja Parka. Naime, tada su posebnim ugovorom izmeu JP Hrvatske ume i JU P a r k prirode Biokovo u r e e n i m e u s o b n i o d n o s i , p r a v a i obve ze te stvoreni okviri b u d u e s u r a d n j e . Na taj na in o s t v a r u j u s e v l a s t i t i p r i h o d i , koji s e k o r i s t e iskljuivo za o d r a v a n j e biokovske ceste, financi Opine Podgo ranje p r o t u p o a r n e z a t i t e i istraivanja u P a r k u . Zahvaljujui razumijevanju r a , a na t e m e l j u m e u s o b n o g u g o v o r a o dugoro n o m n a j m u , J U P P B j e 2 0 0 2 . obnovio dio z g r a d e s t a r e kole u P o d g o r i (Selo) i u r e d i o ih za u r e d s k e k a n c e l a r i j e , u k l j u u j u i i v e l i k u s a l u za izlo be u kojoj je o t v o r e n s t a l a n p o s t a v fotografija i

izloaka prirodnih i drugih vrijednosti P a r k a . N a m j e s t u n e g d a n j e g b u n k e r a J N A , n a vidikov cu R a v n a Vlaka (1227 m), JU P P B je 2004. i z g r a d i o , a 2. kolovoza 2 0 0 5 . s l u b e n o otvorio, mali informativni punkt. Na inicijativu Drutva prijatelja kulturne i prirodne b a t i n e Breljana Brolanenses, JU P P B j e 2 . kolovoza 2 0 0 7 . u z p o t p o r u O p i n e B r e l a i S p l i t s k o - d a l m a t i n s k e u p a n i j e te uz su radnju s Hrvatskim prirodoslovnim muzejom i H r v a t s k i m b i o s p e l e o l o k i m d r u t v o m otvorio Prezentacijski c e n t a r Brela Gornja. U C e n t r u je p o s t a v l j e n s t a l n i p o s t a v izlobe Biokovo s t e m a t skim cjelinama: speleologija, biospeleologija, k v a r t a r n i fosilni n a l a z i , zoologija, b o t a n i k a i

geologija. C e n t a r je o t v o r e n od s v i b n j a do listo p a d a ili p r e m a p r e t h o d n o j n a j a v i . O d 2 0 0 1 . U s t a n o v a j e p o k r e n u l a i financi r a l a vie i s t r a i v a k i h p r o j e k a t a o p r i r o d n i m i d r u g i m v r i j e d n o s t i m a P a r k a p r i r o d e Biokovo. U s t a n o v a j e o r g a n i z i r a l a vie r a d i o n i c a , pri g o d n i h izloba i s t r u n i h p r e d a v a n j a t e o r g a n i z i r a l a i f i n a n c i r a l a , dijelom ili u cijelosti, o b n o v u s a k r a l n i h i d r u g i h o b j e k a t a u P a r k u ( c r k v a Sv.

Tablica 1: Pregled istraivakih projekata JU PPB (2001 .-2006.) RB 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. Naziv projekta Istraivanje i p o p u l a r n o - z n a n s t v e n i prikaz temeljnih geomorf. fenomena S p e l e o l o k o istraivanje i stvaranje arhive dubokih j a m a Bioloka raznolikost i inventarizacija g m a z o v a i v o d o z e m a c a PPB Inventarizacija f a u n e pilja i izvora i izrada b i o s p e l e o l o k o g katastra PPB Stanje istraenosti leptira na podruju PPB Inventarizacija biljnog svijeta Biokova Izrada digitalnog ortofoto 1: 5 0 0 0 i karte u m a za p o d r u j e PPB Inventarizacija i revitalizacija Blokovskoga b o t a n i k o g vrta Kotiina Istraivanje i z n a n s t v e n a valorizacija geolokih, speleolokih i paleontolokih znaajka na podruju PPB Elaborat utjecaja a u t o m o b i l a na okoli PPB Edukativni istraivaki projekt u d r u g e s t u d e n a t a PMF-a Biokovo 2003 Nositelj projekta HPM HPM HPM HPM PMF HPM OIKON Botaniki vrt PMFa HAZU, Zagreb EKONERG BIUS PARK PRIRODE D. Brajkovi Voditelj projekta D. Lackovi D. Lackovi Irena Grbac R. O z i m e c M. Kuini Edita oli

257

Ilije, r o d n a k u a fra P e t r a P e r i c e u K o t i i n i ) . U o k v i r u svoje p r o m o t i v n e i p r o m i d b e n e djelat n o s t i , U s t a n o v a j e n a p r a v i l a vie i z d a n j a prosp e k a t a P a r k a p r i r o d e Biokovo ili p o j e d i n i h nje govih prirodnih vrijednosti (Geoloka staza, Spilja T u e p s k a vilenjaa, B B V K o t i i n a ) , pla k a t a i razglednica te izradila mrene stranice P a r k a w w w . biokovo.com. Uspostavljeni su p a r t n e r s k i odnosi s prav n i m i fizikim o s o b a m a koje u P a r k u obavljaju d o p u t e n e d j e l a t n o s t i ( H r v a t s k e u m e , Odailja i i v e z e i dr.), p l a n i n a r s k i m i d r u g i m u d r u g a m a v e z a n i m za Biokovo, k a o i s l o k a l n i m zajednica m a n a podruju P a r k a . N a k o n viegodinjih na stojanja, U s t a n o v a je, u z p o m o l o k a l n i h ekolo kih u d r u g a i potporu M i n i s t a r s t v a k u l t u r e us pjela z a t v o r i t i deponij D o n j a gora, koji je 2 0 0 7 . g., u r e a l i z a c i j i S p l i t s k o - d a l m a t i n s k e u p a n i j e i M i n i s t a r s t v a z a t i t e okolia, a sa s r e d s t v i m a F o n d a z a z a t i t u okolia, p o t p u n o s a n i r a n . T a k o j e ovaj dio P a r k a , n a k o n 3 0 g o d i n a , o p e t v r a e n p r i r o d i . Z a svoj r a d U s t a n o v a j e dobila vie z a h v a l n i c a i p r i z n a n j a , a p o s e b n o i z d v a j a m o Plaketu o dodjeli Grba Grada Makarske (2002.).

P r o s t o r n i p l a n P a r k a p r i r o d e Biokovo, k a o p r o s t o r n i p l a n p o s e b n i h obiljeja, u r e u j e nain koritenja, ureenja i zatite prostora u P a r k u , a donosi ga Sabor R H . Prvi prostorni p l a n i z r a d i o j e 1 9 8 3 . Z a v o d z a u r b a n i z a m Arhi tektonskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu ( g l a v n i p l a n e r : prof. dr. A n t e M a r i n o v i - U z e lac, suradnici RZZP: I v a n B r a l i , M i r o R u k a v i n a ; k o n z u l t a n t i : dr. J u r e R a d i , F i l i p a b i i d r ) . P r e m a t a d a n j e m Z a k o n u p l a n s u 1984. usvojile S k u p t i n e o p i n a M a k a r s k a , Vrgorac, Omi i Imotski, pod nazivom P r o s t o r n i p l a n P a r k a p r i r o d e i spornen-podruja Bioko v o . I z r a d u n o v o g a p r o s t o r n o g p l a n a P P B po k r e n u l o je M i n i s t a r s t v o z a t i t e o k o l i a i pro stornog u r e e n j a poetkom 2000. izabravi za i z r a i v a a u p a n i j s k i z a v o d z a p r o s t o r n o plani r a n j e i z S p l i t a . D o d a n a s , o u j a k 2008., i z r a e n je samo Nacrt plana za prethodnu raspravu. D o n o e n j e p r o s t o r n o g p l a n a P P B , oekuje s e u 2 0 0 9 . godini. P l a n u p r a v l j a n j a , k a o d u g o r o n i p l a n up r a v l j a n j a P a r k o m , o d r e u j e r a z v o j n e smjernice, n a i n izvoenja zatite, koritenja i upravljanja te poblie s m j e r n i c e za z a t i t u i o u v a n j e pri rodnih vrijednosti Parka uz uvaavanje po

Provoenje zatite u Parku prirode Biokovo

Z a t i t a u P a r k u p r i r o d e Biokovo ( P P B ) provo di se na temelju Z a k o n a o z a t i t i p r i r o d e (NN 70/2005), a m j e r e z a t i t e i n t e g r i r a n e su u sljede e dokumente: Prostorni plan PPB, Plan uprav ljanja P P B i P r a v i l n i k o u n u t a r n j e m r e d u u P P B .

treba lokalnog stanovnitva.

P l a n upravljanja

u v a a v a i i n t e r e s e s v i h koji u P a r k u ive, i m a j u n e k r e t n i n e ili obavljaju d j e l a t n o s t i ili r e k r e a t i v n e a k t i v n o s t i . D o n o s i g a U p r a v n o vijee u z p r e t h o d n u j a v n u r a s p r a v u i s u g l a s n o s t mjero davnog ministarstva, a provodi se godinjim p r o g r a m o m z a t i t e , o u v a n j a , k o r i t e n j a i pro-

Tablica 2: Kretanje vozila i broja posjetitelja u Parku s plaenim ulaznicama (2000.-2007.)* Godina 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007.
*

Bicikli 700 900 1077 1813 2246 2174 2061 2281

Os. a u t o m o b i l i 8000 9000 11423 11494 12083 11201 11179 11839

Kombiji 180 250 524 778 895 1249 1216 1245

Br. posjetitelja 25960 29650 39014 41741 44760 42650 42818 45116

na broj posjetitelja bitno utjeu vremenske prilike, kao i ogranienje broja automobila koji istodobno mogu biti u Parku (do 80), odnosno ogranienja blokovske ceste

BIOKOVO

258

m i c a n j a P a r k a . P l a n u p r a v l j a n j a o s n o v n i j e in strument upravljanja zatienim podrujima na Z a p a d u , a u n a s je u s p o s t a v l j e n n o v i m Z a k o n o m o z a t i t i p r i r o d e . J U P P B zapoeo j e 2 0 0 6 . i z r a d u p l a n a u p r a v l j a n j a , a njegovo d o n o e n j e p l a n i r a se za 2010. Pravilnik o unutarnjem redu u Parku prirode Biokovo poblie ureuje pitanja i propisuje mjere zatite, ouvanja i koritenja P a r k a . D o n o s i g a U p r a v n o vijee u z s u g l a s n o s t

Ministarstva. Pravilnik o unutarnjem redu P P B objavljen je u NN b r . 66/ 2 0 0 1 . J a v n a u s t a n o v a P a r k prirode Biokovo, u o k v i r u svojih o v l a s t i , z a d a a i m o g u n o s t i , zauzima se za sustavno znanstveno istraivanje prirodnih i drugih vrijednosti P a r k a prirode Biokovo, zatitu, za njihovu valorizaciju i primjernu k a o i za njihovo o d r i v o k o r i t e n j e ,

k a k o bi se ljepota i bogatstvo te n a e p l a n i n e s a u v a l o i za b u d u e n a r a t a j e . Informativni punkt na vidikovcu Ravna Vlaka, foto: Arhiva PPB

Ulazna recepcija Parka prirode na poetku biokovske planinske ceste, foto: Arhiva PPB

PARK PRIRODE

259

LITERATURA

Godinja izvjea o radu JU Park prirode Biokovo, 1999.2007., Makarska. Skupina autora, 1981., Biokovo - elaborat zatite prirode, RZ za zatitu prirode, Zagreb. Odluka o proglaenju hortikulturnog spomenika botanikog vrta, Slubeni glasnik opine Makarska br. 11/1984. Pravilnik o unutranjem redu u Parku prirode Biokovo (NN 66/2001.).

Radi fra N 1998., Dr. fra Jure Radi IVOT I DJELO, Zbornik Kai, Makarska. Zakon o proglaenju planine Biokovo parkom prirode (NN 24/1981.). Zakon o zatiti prirode (NN 70/2005.).

Ulaz u Park, foto: Arhiva PPB

BIOKOVO

260

dr. fra jure radi

FRA GABRIJEL JURII

Dr. fra Jure Radi (1920.-1990.)

- teolog i prirodoslovac Kolijevka za ivotnu zrelost
tor, inicijator vanih pothva ta i osniva v a n i h ustanova, pa a k i k a o ovjek koji je dao i z v a n r e d a n d o p r i n o s r a z v o j u tu je p r i m o r j e j e d a n r i z m a u M a k a r s k o m primorju. On je u p u t i o tisue domaih i s t r a n i h t u r i s t a , m o d e r n i h i su v r e m e n i h n o m a d a , n a predno sti, z n a m e n i t o s t i i l j e p o t u Pri m o r j a . T u r i s t u , koji uz to t r a i i s m i s a o s v e g a t o postoji i t o je Fra Jure Radi (Split, 1944. - tada je navrio 24 god.) predano suvremenom ovjeku, p o m o g a o j e s h v a t i t i s m i s a o svo ga p o s t o j a n j a , a l i i u i v a t i ivot koji mu je n e z a s l u e n o i v e l i k o d u n o Stvoritelj darovao. F r a J u r e jo k a o djeak u r o d n o j B a k o j Vodi z n a t i e l j n o obilazi d u g e l j u n a n e p l a e i t r a i kokice, m a l e p u i e i koljke koje valovi n a k o n oluje i z b a c u j u na alo. U d o b a njegova djetinj s t v a to je djeci i g r a i z a b a v a , a l i i n a t j e c a n j e t k o e ih n a i vie i ije e b i t i ljepe. Poslije p u k e kole u r o d n o m m j e s t u p o s t a j e s j e m e n i t a r a c i zavrava Franjevaku klasinu gimnaziju u poslove. S neko aljivi list, koji Sinju. Ve u t i m m l a d e n a k i m d a n i m a poka zao je s m i s a o za u r e d n i k e liko k o l e g a o r g a n i z i r a ilegalni

M
surim

A K A R S K O

od n a j l j e p i h i n a j z a n i m Hrvatske i sivim po svojim li

ljivijih p r e d j e l a lijepe n a e do movine biokovskim

t i c a m a i t v r d o m k a m e n j u , po p r o z i r n o s t i i istoi J a d r a n s k o ga m o r a i ljunanim p l a a m a , p o p l a v e t n i l u n e b e s k o g a svoda, krtoj zemlji, bogato obrasloj

sredozemnim raslinjem: maslinom, smokvom, r o g a e m , v i n o v o m lozom, b o r o m , e m p r e s o m , tamarisom, oleandrom i bezbrojnim drugim v r s t a m a bilja, koje bojom i m i r i s i m a o a r a v a j u d o m a e g a ovjeka i posjetitelja. U takvoj prirodnoj sredini, kao izvanrednoj kolijevci, jo od d a v n i h i l i r s k i h i r i m s k i h vre m e n a r a a l i s u s e ljudi b i s t r a u m a , p l e m e n i t a d u h a , t o p l a s r c a , s n a n a i s t a s i t a tijela. N e k a b u d u s p o m e n u t i s a m o n e k i i z novijih v r e m e n a : p r o s l a v l j e n i p j e s n i k fra A n d r i j a K a i M i o i (+1760.), (+1887.); Ivan buditelj pjesnik i narodne svijesti; puki i fra Toj politiki preporoditelj don M i h o v i l P a v l i n o v i romantiarski te mnogi sanjar drugi. Despot (+1886.)

se u m n a a o rukopisom u nekoliko primjeraka. N a k o n n o v i c i j a t a na otoiu Visovcu i s t u d i j a fi lozofije i teologije u M a k a r s k o j , u j e k u D r u g o g a svjetskog r a t a s l a v i m l a d u m i s u n a V e l i k u Go s p u 15. kolovoza 1 9 4 3 . g o d i n e . I a k o j e r a t n o i p o r a t n o k o m u n i s t i k o doba bilo t e k o , p o s e b n o z a k a t o l i k i k l e r , fra J u r e s e u s a m o s t a n s k o j t i i n i b a v i o teologijom, p o s e b n o l i t u r g i k o m , t e b o t a n i k o m i a s t r o n o m i j o m . Upi-

plejadi velikih i n e u m r l i h P r i m o r a c a p r i p a d a i v r l i m u fra J u r e R a d i , koji j e obiljeio 2 0 . stoljee n e s a m o u M a k a r s k o m p r i m o r j u , n e g o i d a l e k o ire, a k i z v a n g r a n i c a Lijepe nae. To j e o s t v a r i o n e s a m o k a o franjevac, s v e e n i k i teolog, n e g o i k a o p r i r o d o s l o v a c , z n a n s t v e n i k , pisac, prevoditelj, u r e d n i k , izdava, organiza BIOKOVO

262

Fra Jure Radi slavi Sv. Misu na hridinama Biokova (oko 1980. god.)

Fra Jure Radi govori o znaenju potanskih maraka za ljude

Franjevaki samostan u Makarskoj u kojemu je fra Jure Radi godinama ivio i radio, foto: G. Morovi

sao je poslijediplomski studij na Bogoslovskom fakultetu S v e u i l i t a u Z a g r e b u i taj posao o k r u n i o d o k t o r a t o m bogoslovlja. FRA J U R E RADI

263

U molitvi uz kapelicu na Laeni, Biokovo 11.1.1971.

Dvije velike ljubavi

K a o m l a d i p r o f e s o r i odgojitelj n a G i m n a ziji i Franjevakoj visokoj bogosloviji nastoji ivjeti za svoje dvije velike ljubavi, u skladu s T a k o fra J u r e o d g a j a n e s a m o sebe, ve i b r o j n e n a r a t a j e m l a d i h f r a n j e v a c a i svjedoi isto brojnim ivotnom lo za njegovo ovjeka. ljudima to koje je sree na movens za svojemu njego Boga i putu, spiritus Zvonik se izdie nad starom i novom crkvom. Desno je zgrada Instituta planina i more, oko 1970. god.

p o z n a t o m s t a r o m i z r e k o m Per visibilia ad invisibilia ( P r e k o vidljivoga do nevidljivoga), t j . do A p s o l u t n o g a Bia, Boga S t v o r i t e l j a i P r i j a t e l j a ovjeka. S t o g a je k a o s v e e n i k i profesor l i t u r gike t e i o v i s i n a m a i d u b i n a m a d u h a . P r o d u b ljuje svoje t e o l o k o z n a n j e , a l i n a j v e u m o g u u p a n j u posveuje o b a v l j a n j u i slavljenju l i t u r gijskih o b r e d a , t o m u iri d u h o v n e v i d i k e i i s u s r e t sa S t v o r i t e l j e m . o m o g u a v a doivljaj

v i h b r o j n i h p o t h v a t a . I z t o g a j e i z v o r a provre uinkovito Pokree i zauzimanje ureuje asopis Sluba

Boja,

i z d a v a je p r i r u n i k a Misal za sve dane

u godini, p i s a c l a n a k a i s u d i o n i k z n a n s t v e n i h skupova i simpozija u Domovini i inozemstvu te s nekoliko e n t u z i j a s t a predvodi liturgijsku obnovu hrvatskoga n a r o d a i stvara r a s a d n i k za ideje D r u g o g a v a t i k a n s k o g s a b o r a . S druge Bojega djela strane, u prirodi prihvaa se prouavanja gotovo i to k o n k r e t n o ,

T r e b a i s t a k n u t i slavljenje sv. m i s e n a pojedi n i m i s t a k n u t i m u z v i i c a m a Biokova. S n e k o l i k o liturgijskih entuzijasta u r a n u zoru iao bi iz M a k a r s k e i dolazio n a b i o k o v s k e v i s i n e k a d b i S u n c e poelo izlaziti. T a d a b i u z pjevanje p s a l a m a slavio e u h a r i s t i j s k o slavlje sjeajui s e rijei pjesnika: Crkva tamjan i iz mu je brdo divno i podnebesje, nebu die

n e p o z n a t o g a svijeta m e k u a c a ( M o l l u s c a ) , od n o s n o k o l j a k a J a d r a n s k o g a m o r a , k a o i iz go tovo s v i h m o r a svijeta. T a k o u s p o s t a v l j a nevje r o j a t n o i r o k u m r e u s u r a d n i k a i p r i j a t e l j a iz e u r o p s k i h zemlja, A m e r i k e , Afrike, Azije, sve d o J a p a n a , p a i d o n a j m a n j e g a k o n t i n e n t a Au s t r a l i j e . N j e g o v i m z a l a g a n j e m n a s t a l a j e jedin s t v e n a zbirka koljaka n a hrvatskom Jadranu,

oltar asni

dolina,

miris to se k krvi za Krst

iz cvijeta i iz

bijela svijeta prolivene...

I. Maurani: S m r t Smail-age Cengia BIOKOVO

264

asopisi i prirunici koje pokree i ureuje fra Jure Radi koja j e z a M a k a r s k o p r i m o r j e b i l a p r v o r a z r e d n a turistika ponuda, turistika nadgradnja. Pri roda M a k a r s k o g a primorja pruila je domaim i s t r a n i m gostima p l a n i n u i more, Sunce i plae, isti z r a k i e k o l o k i b e s p r i j e k o r n o priobalje, a fra J u r e j e d o d a o n e t o t o jo n i t k o nije n a d g r a d n j u , v r i j e d n o s t koju ovjek n a l a z i u p r i r o d i , koju z n a n s t v e n o i e s t e t s k i v r e d n u j e , n u d i posje t i t e l j i m a koje p r i v l a i i o p l e m e n j u j e . To je ljepo ta koljaka iz s v i h m o r a , n e v j e r o j a t n i h v e l i i n a , o b l i k a i boja, a r o b n i svijet koji n i k o g a ne osta vlja r a v n o d u n i m . J o je malu 1957. g o d i n e fra J u r e p r i r e d i o prvu izlobu. Oduevljenje i ljumalakoloku

Slike koljaka iz knjige Lice mora fra Jure Radia

Acanthocardia spinosa adriatica, srana bodljikava jadranska

Cypraea (Luria) lurida, abica (gudani, mi)

Pecten jacobaeus, lepeza (kapica) Jakovljeva FRA J U R E R A D I

265

Malakoloki muzej u Makarskoj, foto: G. Morovi b a v fra J u r e i njegovih s u r a d n i k a s t v o r i l i s u Malakoloki muzej koji je sveano otvoren 30. t r a v n j a 1 9 6 3 . g o d i n e . K a s n i j e je s k u p i o i v e l i k u z b i r k u fosila, koji su t a k o e r i z l o e n i u m u z e j s k o m p r o s t o r u . Ideje, s u r a d n i c i i prijatelji o m o g u u j u 1 9 7 5 . z i d a n j e n o v e z g r a d e za Insti tut Planina i more te 1979. posvetu oltara u k a p e l i Sv. Lidije, s k r l e t a r i c e , p r v e E u r o p l j a n k e k r a n k e iz g r a d i a F i l i p a u M a k e d o n i j i , koja j e z a t i t n i c a I n s t i t u t a . U zid z g r a d e I n s t i t u t a u g r a e n a je k a m e n a p l o a s n a t p i s o m : Terrenis caelastia, humanis divina junguntur. A. D. 1975. ( N e b e s k a se s t v a r n o s t z d r u u j e s ze maljskom, i tiskanja a boanska s ljudskom) (Uskrsni p r e k o n i j ) . U s k o r o j e dolo d o p r v o g a s i m p o z i j a a s o p i s a Acta Biokovica. Tisue domaih i stranih turista koji posje a

uju M a l a k o l o k i

muzej

ostaju

zadivljeni,

vodei t u r i s t i k i d j e l a t n i c i u v i a j u d a j e fra J u r e silno pomogao turistikoj p o n u d i M a k a r s k o g primorja. Turisti u s a m o s t a n s k i m podrumskim p r o s t o r i j a m a , koje s u g r a e n e prije vie o d etiri s t o t i n e g o d i n a , m o g u vidjeti i z v a n r e d n o blago m o r s k i h d u b i n a , iz m o r a i o c e a n a cijeloga svije ta. Ureenje prostorija s v i t r i n a m a i rasvjetom p r o j e k t i r a o j e ing. a r h . D r a g o M o r a v e c . O s i m r a z g l e d n i c a i r a z n i h t i s k o v i n a , posje titelji k a o suvenir o d n o s e r a z n o v r s n e p r e d m e t e i z r a e n e o d k o l j a k a (ogrlice, n a r u k v i c e , broeve) te izvanredno ouvane primjerke domaih i s t r a n i h k o l j a k a . P r e k o 50 s v e z a k a Knjige uti saka na r a z n i m j e z i c i m a (pa i na j a p a n s k o m i k i n e s k o m ) svjedoe k a k o s u posjetitelji doivjeli koljke i k a k o su u j e d n o m h i p u , s a s v i m spon t a n o , i z r a z i l i svoj doivljaj n a m a t e r i n s k o m je ziku. C i t a t i t e z a p i s e i t a s v j e d o a n s t v a izvan r e d n o je lijep i d r a g doivljaj. Fra ideju i Jure 1984. ostvaruje jo jednu zanimljivu vrt u o s n i v a Biokovski botaniki

K o t i i n i , m a l o m n a s e l j u 3 k m o d M a k a r s k e . Taj j e d i n s t v e n i p r i r o d n i r e z e r v a t b l o k o v s k o g a i me Acta Biokovica Vol. 3 iz 1985. s mono grafskim djelom fra Jure Radia: Biokov ski ivi fosili vapnojed i prodornik BIOKOVO d i t e r a n s k o g a bilja s a s t a v n i j e dio P a r k a p r i r o d e Biokovo. N a s a m o m u l a z u u t v r d u b i o k o v s k u liticu dao je u k l e s a t i n a t p i s : Oculis, mente, corde per visibilia ad invisibi-

lia - O i m a , p a m e u , s r c e m po o n o m to se vidi d o O n o g a t o s e n e vidi.

266

Kotiina: natpis biokovskog pounog puta (lijevo) i ulaz u Botaniki vrt (desno), foto: G. Morovi

Pisana rije i priznanja

U poratnim godinama komunistike vlasti ukidaju ru Kai sav vjerski u tisak i oduzimaju Tiska ibeniku, vlasnitvo Franjevake Misal (1967.) i d r u g a l i t u r g i j s k a i z d a n j a . Kao j e d a n od o s n i v a a i l a n o v a I n t e r d i j e c e z a n s k o g a l i t u r g i j s k o g o d b o r a ( p r e d s j e d n i k j e bio d r . F r a n j o S e p e r , n a d b i s k u p ) , fra J u r e s e p r i h v a t i o pokretanja i ureivanja asopisa izlazi i d a n a s . Kolikogod se t r u d i oko p i s a n e rijei u teolo giji, p o s e b n o liturgiji, n e z a n e m a r u j e n i p i s a n j e 0 m a l a k o l o g i j i i biologiji u o p e . P o k r e n u o je i ureivao znanstveni zbornik Acta Biokovica 1981., p i s a o i objavio vie l a n a k a u d o m a i m 1 s t r a n i m asopisima i izdao nekoliko knjiga: Blago mora mora (1970.), Bilje Biokova (1977.) i Lice (1991.). FRA J U R E R A D I Sluba Boja, koji poinje i z l a z i t i u M a k a r s k o j 1960. g o d i n e , a

provincije P r e s v e t o g a O t k u p i t e l j a , kojoj je i fra J u r e p r i p a d a o . K a k o j e u m o d e r n o m i v o t u goto v o n e m o g u e ivjeti b e z s r e d s t a v a d r u t v e n o g a p r i o p i v a n j a , a to je u o n o m p o s l i j e r a t n o m r a z doblju p r a k t i n o z n a i l o b e z p i s a n e i t i s k a n e rijei, p r e d s t a v n i c i s l u b e n e C r k v e t r a e n a i n k a k o do tiskane rijei doi. K a d a su se u novoj d r a v i p r i l i k e d o n e k l e d e m o k r a t i z i r a l e , fra J u r e j e m e u p r v i m a p o s e g n u o z a t i s k o m . Objavio j e svoju skoj disertaciju (1966.), Moj Liturgijska misal obnova u Hrvat za sve prijevod (razmatranja

d a n e u godini, 1958.), ve s p o m e n u t i

267

Reprodukcije djela fra Jure Radia te njegove biografije iz pera brata fra Nikole Radia

Spomen ploa na rodnoj kui u Bakoj Vodi, foto: G. Morovi Preveo nito djelo je s latinskoga i objavio bilja zname (1978.), ziv T r g dr. fra J u r e R a d i a , a n a r o d n u k u u p o s t a v i l i s p o m e n - p l o u . G r a d M a k a r s k a svoje mu velikom s u g r a a n i n u posvetio je e t a l i t e dr. fra J u r e R a d i a ( i z m e u s a m o s t a n a i Osesu jave). F r a J u r i n b r a t , fra N i k o l a n a p i s a o j e i obja vio i l u s t r i r a n u m o n o g r a f i j u Dr. fra Jure Radi, ivot i djelo (1920.1990.), koju je na 2 9 6 stra n i c a , u z s a e t k e n a s t r a n i m j e z i c i m a , objavila i z d a v a k a k u a K a i 1998. g o d i n e . F r a n j e v a k i r e d , P r o v i n c i j a P r e s v e t o g a O t k u p i t e l j a , Samo stan u Makarskoj, Grad Makarska, Makarsko p r i m o r j e i cijela d o m o v i n a H r v a t s k a p o n o s n i su n a fra J u r u i B o g u z a h v a l n i t o i m j e d a r o v a o t a k v a ovjeka, f r a t r a , s v e e n i k a , teologa, priro doslovca i p i s c a koji je za s o b o m o s t a v i o prepoz natljivi zlatni t r a g .

Ogled

dalmatinskog

koje j e 1676. g o d i n e n a p i s a o R o b e r t V i s i a n i , S i b e n a n i n , profesor n a S v e u i l i t u u P a d o v i . Neki njegovi lanci i rasprave ostali neobjavljeni, u r u k o p i s u i u v a j u se u A r h i v u F r a n j e v a k o g a s a m o s t a n a Sv. M a r i j e u M a k a r skoj. V e l i a n s t v e n i s p r o v o d 2 7 . s r p n j a 1990. godi ne o k u p i o je b r o j n e prijatelje i p o t o v a t e l j e pok. fra J u r e R a d i a . K o n c e l e b r i r a n u Sv. m i s u slavi la su t r i n a d b i s k u p a i m n o g i sveenici j e d n o g a i d r u g o g k l e r a , b r o j n i prijatelji i p o t o v a t e l j i k a o i m n o t v o n a r o d a . M n o g i s u p o s l a l i svoje p i s m e ne i z r a z e s u u t i i p o t o v a n j a . M j e t a n i B a k e Vode, r o d n o g a m j e s t a fra J u r e , t r g u i s p r e d njegove r o d n e k u e d a l i s u n a BIOKOVO

268

Pouni ekoloki put

F r a J u r e uvijek j e t e i o p r e m a v r h u n c i m a , v i s i n a m a u teologiji, biologiji, a l i i u p l a n i n a r s t v u . P o p e o s e n a Biokovo p r e k o dvije s t o t i n e p u t a . S t o g a j e o prvoj obljetnici s m r t i n a njego voj r o d n o j k u i p r i v r e n a ploa koja o z n a a v a prvu postaju ili kontrolnu Bakoj toku Pounoga Sv. Jure, e k o l o k o g p u t a dr. fra J u r e R a d i a . O d t e prve postaje u Vodi p r e k o n a j v i e g a v r h a Biokova, p a d o F r a n j e v a k o g a s a m o s t a n a u M a k a r s k o j p o s t a v l j e n o je 15 po s t a j a ili k o n t r o l n i h t o a k a . T i m s e p u t o m htjelo u p o z o r i t i n a fra J u r u k a o v e l i k o g a z a l j u b l j e n i k a u p r i r o d u , a p o s e b n o p l a n i n u Biokovo a l i n a g l a s i t i i p o t r e b u o u v a n j a okolia, o d n o s n o cijele p r i r o d e . T a k o b i ovjek n a zemlji m o g a o ivjeti p r i r o d n i m i z d r a v i m ivotom, k a k o bi u s v o j e m u i v o t u o s t v a r i o i d e a l V e l i k o g a A s i a n i n a : Pax et bonum M i r i d o b r o .

Prva toka pounog ekolokog puta na kui fra Jure Radia i broura Pouni ekoloki put

Ovdje je p o p i s s v i h t o a k a s r e d n i m b r o j e m i po j e d n o m z a b i l j e e n o m r e e n i c o m koju je fra J u r e u odreenim sao: 1. Rodna kua u Bakoj Vodi. Iz ove p r i g o d a m a i z r e k a o ili n a p i

4.

P o l u o t o k Sv. P e t a r . N a Sv. P e t r u l u k o v i p o s t a d o e dio m o g a ivljenja.

5.

M e t e o r o l o k a s t a n i c a Osejava.U o v i m prostorima takle. d o i v l j a v a h k l i m a t s k e spek

k u e p o o h n a p u t z n a n j a , m i r a , odu evljenja... 2. P l a a u B a k o j Vodi. N a a l i m a djetinj s t v a o t k r i h d a r o v e m o r a i z a p o e h sku pljanje 3. koljaka.

6.

Vidikovac G r a d a c . Dolaah na o s a m u da na krilima vjetra i valovima mora d u h osvjeim.

7.

Botaniki

vrt Kotiina. Okom, p a m e u

i s r c e m po o n o m t o se vidi d o p i r a h do O n o g a t o s e n e vidi. 8. Voac. P e n j a h se i vidjeh m n o t v o raz

H r i d i s p o d C u r i l a . Ovdje n a o h p r v i dokaz kovlju. ovjekova prisustva na Podbio

n o l i k o s t i e n d e m s k i h i r e l i k t n i h oblika. FRA J U R E R A D I 269

9.

P l a n i n a r s k a k u a na Biokovu. Prooh k r o z i s k o n s k u ljepotu b u k a v a , j e l a i odm o r i h se.

15.

F r a n j e v a k i s a m o s t a n u M a k a r s k o j . Ko r a k po k o r a k pribliavamo se beskrajnoj i neshvatljivoj stvarnosti.

10.

S v e t i J u r e . Rei ' D o s t a ' s a m o n a v r h u n cu.

Kad je Pouni ekoloki

p u t o t v o r e n , objav

ljena j e 1992. u M a k a r s k o j p r i g o d n a b r o u r a P o u n i e k o l o k i p u t dr. fra J u r e R a d i a , d n e v n i k i v o d i , n a 1 4 s t r a n i c a s zemljovidom k a o i p r i g o d n a z n a k a (u boji) koju je i z d a l o Pla n i n a r s k o d r u t v o Biokovo. Hodati ekolokim putom, otvoriti oi

11.

M o t i k a . Uvijek g l e d a h n a liticu o d koje se odcijepih.

12.

i b e n i k . S t a d o h na p o v i e n o m j e s t o i doivjeh m i l i n u r a d o s t i .

13.

M a l i B o r o v a c . N a s t i j e n a m a m o g a ivlje nja b o r o v i m i b i j a h u uitelji.

t j e l e s n e i d u h o v n e , u i v a t i u p r i r o d i i divi ti se d o b r o t i i ljepoti - to je fra J u r i n a opo r u k a i p o r u k a svim njegovim prijateljima i sljedbenicima.

14.

M i l e t i n b o r . Sav n a p o r i v o t a u l o i h d a b i s m o u p o z n a l i , uzljubili, u u v a l i h r a m prirode.

Pogled na Zagoru s Biokova, foto: R. Ozimec

BIOKOVO

270

kazalo

A
Abies alba, 97 abiotski imbenik, 110 absolonova pijavica, 118 Acari, 120 Acer monspessulanum, 93 Achillea clavenae var. argentea, 100 Acrididae, 122 admiral, 127 Adrion, 14, 184 Adrium, 14 Aegypius monachus, 131 Afropselaphus dalmatinus, 124 Agrostemma githago, 96 Ahac, A., 13 Alaevi, Nikola, 155, 200, 238 alb, 39 Albium, 14 Aleksandrov dom, 203, 209 alepski bor, 91 Algae, 74, 80 alge, 74,80 alge, endolitine, 80 alge, epilitine silikatne, 80 alge, kriofilne, 80 alge, slatkovodne planktonske, 80 Allium carinatum, 95 Alopecosa fabrilis, 119

Alpinistika penjalita i smjerovi, 212 Alpioniscus balthasari, 118 Alpioniscus bosniensis, 118 alpski florni element, 95 alpski popi, 116, 131 Alschinger, Andreas, 88, 200 Alucita sp., 127 Amelanchier ovalis, 93 amfore, 147 Amphibia, 128 Amphipoda, 118 Anaptyscia ciliaris, 84 Angjelinovi, Danko, 242 Anguilla anguilla, 61 Ani, Dragutin, 32 Antennaria dioica, 95 Anthemis arvensis, 95 anticiklone, 24 antika, 149 antropogeno stanite, 134 Antulovi, Petar, 235 Apfelbeckia hessei, 120 Apfelbekov biokovski trak, 124 Aphthona biokovensis, 124 Apidae, 128 apt, 39 Aquila chrysaetos, 131 Aquilegia kitaibelii, 93 Arabis alpina, 95 Arachnida, 118

Araneae, 119 Araneidae, 119 Archaeolacerta mosorensis, 130 Arctostaphjlos uvaursi, 95 Ardijejci, 146 Arduinov dubaac, 95 areal, disjunktni, 96 Arge caucasica, 128 arheoloka nalazita, 138 arhitektura, predromanika, 154 arhitektura, romanika, 154 arkto-alpski florni element, 95 Aronia, 148 Arthropoda, 118 Aschlinger, Andreas, 12 Ascomycota, 76 Asellus aquaticus, 118 Asilidae, 127 askospore, 75 askus, 75 Asparagus acutifolius, 91 Aster bellidiastrum, 95 Astragalus angustifolius, 93 Astragalus angustifolius ssp. bioko voense, 100 Athous novaki, 124 Athripsodes dalmatinus, 126 atmosfera, 110 Auchenorrhyncha, 128 August, Friedrich II., 88, 200

Auricularia auricula-judae, Aurinia microcarpa, 100 Avena barbata, 92 Aves, 130, 131

77

B
Bacillariophyta, 80 Bacillus atticus miilleri, 122 Bai, Josip, 203 bajam, 184 Bajamonti, Julije, 236 bakreno doba, 142 Baki, Darko, 59 balegarke , 127 balkanski florni element, 93 balkanski rakuac, 119 balkansko-apeninski florni element, 95 bandira od svile, 164 Banovi, Stjepan, 58 Barbieri, Veljko, 238 Barbitistes yersini, 122 Barei, Ana, 76 barunovci, 77 Basidiomycota, 76 Bast, 25, 75, 76, 131, 186 Baka Voda, 26, 190 Batini, Jure, 245 Baumgartner, Julius, 78, 80 bebijski karanfil, 93 Bedalov, Ante, 204 Bedek, Jana, 76, 117 Bej-Bienko, Grigorij Jakovlevi, 114 Benek, uro, 13, 33 Beni, Josip, 33 berijas, 33 Berullia, 26, 157 Besuchet, Claude, 115 Bei, Zarija, 32 Biasoletto, Bartholomeo, 12, 88, 200 Bijankovi, Nikola biskup, 161 bijela kuga, 27 bijela marulja, 95 bijeli grab, 95 bijeli jasen, 95 Bijelo brdo, 14 Bilkovo, 15, 184 biofacijelna raznolikost, 45 biogeografska razdioba, 110 Biokoviella mauriesi, 112, 116, 120 Biokovo, 14, 184 Biokovoaphaenopsis radici, 112, 115, 122 Biokovska cesta, 208, 253 biokovska jela, 97 Biokovska planinarska staza, 208 biokovska runjika, 100 biokovska rua, 100 biokovska splitska pipa, 124 biokovska vrna zaravan, 18,111 Biokovska zagora, 224 biokovska zeina, 100 biokovska zlatica, 124 Biokovski botaniki vrt Kotiina, 254, 266 biokovski eukonus, 124 biokovski kozlinac, 100 biokovski molops, 114, 124 BIOKOVO

biokovski otrolist, 100 biokovski speoplanes, 124 Biokovsko selo, 26, 227 biokovsko zvonce, 100 biosfera, 110 biostrome, 40 biotop, 110 biotski imbenik, 110 Biscutella laevigata, 95 bitumen, 33 Bivalvia, 118 bizantsko-gotski ratovi, 149 bjeloglavi sup, 131 bjelohrptni djetao, 131 bjeloprsi je, 131 bjeluina, 93 blasijev potkovnjak, 113, 134 Blatttoidea, 122 blitva, 184 bob, 185 bodljikava zeina, 95 bogomoljka, obina, 122 bogomoljke, 122 Bole, Joe, 115 Boletus sp., 77 Bolkay, Stjepan, 114 Bombina variegata kolombatovici, 128 borealni florni element, 95 boriari, 77 borov avli, 77 Borovac, 107 Borovik, 107 bosanica, 154, 166 bosanska piljska babura, 118 Bosio, kapetan, 200 Botteri Dini, Josip, 165, 239 Boievi, Sreko, 13, 58 Boi, Stipe, 204 BPS, 208 Brachjpodium ramosum, 92 bradata zob, 92 Brajkovi, Dejana, 69 Brali, Ivan, 252, 258 Brandis, Oskar, 113, 202 branievke, 127 Bratu, 26, 190 bree, 30, 36, 37, 42 bree, Jelar, 43 breokonglomerat, 42 Brela, 26, 27, 139, 157, 159, 186, 188 Brelih, Savo, 114 breskva, 185 Breuning, Stephan von, 114 brevijar hrvaki, 159 Brilej, Arnot, 202 brnistra, 91 Brolanenses, 157 bronano doba, 145 Bryophyta, 74 bubica, 95 Bubo bubo, 131 Buellia dubyana, 84 Bufo bufo, 128 Bufo viridis, 113, 128 buha, 93 buhe, 122 bujinjak, 46, 110 Bukovac, 107, 205 bukovaa, 76, 77

bukva, 95 Buli, don Frane, 164 bunar, 46, 110, 170 Bunium alpinum, 95 bura, 25, 102, 111 burina ukica, 100 buak, 112 Bueli, Branko, 243 Bueli, Grgo, 235 Bueli, Stipe, 59 Buturovi, Adem, 114 buturoviev rakuac, 114,118 bua, 178

c
Caius Plinius Secundus, 52 Caliaeschna microstigma, 120 Calligeris ramosa, 127 Calliphoridae, 127 Caloplaca agardhiani, 84 Caloplaca fulgens , 84 Caloplaca haematis, 84 Caloplaca nubigena, 84 Calpe thalictri, 127 Campanula portenschlagiana, 93, 100 Campylaea brusinae, 117 Campylea glabrata, 117 Canis aureus, 134, 218 Canis lupus, 113, 134, 218 Capra hircus, 134 Capra ibex, 69 Capreolus capreolus, 114, 218 Capsella bursa-pastoris, 96 car Franjo Josip I. i Karolina, 156, 200, 231 Carabidae, 122 Cardamine bulbifera, 95 Carici-Seslerietum robustae, 106 Cari, Juraj, 166, 202 Carnivora, 134 Carpinus orientalis, 95 carstvo bakterija, 74 carstvo biljaka, 74 carstvo gljiva, 74 carstvo protista, 74 Casale, Achille, 117 castrum, 180 cenoman, 40 Centaurea biokovensis, 100 Centaurea cuspidata, 100 Centaurea edith-marie, 100 Centaurea glaberrima, 97 Centaurea kusanii, 100 Centaurea muccurensis, 100 Centaurea radichii, 100 Centaurea rupestris, 93, 97 Centaurea solsticialis, 95 Centaurea visianiana, 100 Cerambycidae, 122 Ceratonia siliqua, 92 Cerinthe tristis, 89, 100 Cervus elaphus, 58, 69, 134 Cetina, 16, 91, 205, 229 cetinjski srpac, 97 Chamaecytisus spinescens ssp. alaventi, 100

272

Chenopodium album, 96 Chersotis cuprea, 127 Chilopoda, 120 Chilostoma denudata, 117 Chilostoma setosa setosa, 117 Chironomidae, 127 Chiroptera, 131, 134 Chlorophvta, 74, 80 Chroogomphus rutilus, 77 Chrvsomelidae, 122 Chrysopogon grjllus, 95 Chthoniidae, 120 Chthonius absoioni, 120 Chthonius occultus, 120 Cicada orni, 128 Cicin, K. ing., 69 ciklone, 24 Ciparski rat, 168 Circaetus gallicus, 130 cjeloviti karanfd, 93, 100 Clypeinajurassica, 36 Coleoptera, 120 Collema polycarpon corcyrense, 82 Collema rupestre, 82 Collema vespertilio, 82 Collembola, 120 Collybia sp., 77 Comotti, Gianni, 116 Concina, Giacomo, 12, 52, 200 Copepoda, 118 Cordulia aenea, 120 Cordyceps riverae, 74, 116 Coronella austriaca, 130 Coronilla cretica, 92 Coronilla emeroides, 93 Corydalis ochroleuca, 95 Corylus avellana, 95 cripnja, 195 Crkavica, 131 crkva, Gospe od Karmela, 164 crkva, Gospina, 157 crkva, poroenja BI. Dj. Marije, 164 crkva, Sv. Ante Padovanski, 164 crkva, sv. Ivana, 158, 161, 163 crkva, sv. Kria, 161 crkva, sv. Marije, 159 crkva, sv. Mihovila, 161 crkva, sv. Nikole, 157 crkva, sv. Stjepana, 164 crkvica, Gospe od Zdravlja, 164 crkvica, su. Ilije, 156, 164, 166, 258 crkvica, sv. Jurja, 155 crkvica, sv. Martina, 154, 156 crkvica, sv. Roka, 155, 158, 164 crkvica, sv. Vida, 154, 155 crkvica, Svih svetih, 161 Crkvina, 154, 164 crna udovica, 119 crni jasen, 95 crni lijer, 97 crni oka, 127 crnoglava grmua, 113 crnokrilci, 122 crnooki parnasovac, 126 Crocus tommasinianus, 100 Crustacea, 118 crveni luk, 184 crvenkasta zeina, 100 crvenkrpica, 130 Crveno jezero, 61

Crveno zvono (stalaktit), 65 Csiki, Erno, 113 Ctenophthalmus (Medioctenophthalmus) nifetodes eugeniae, 122 Culicidae, 127 Curculionidae, 122 Cvetii, Vjekoslav, 202 Cvitanovi, Ante, 256 cvrci, 128 Cvanobacteria, 74 Cynipidae, 128 Cynodon dactylon, 96 Cyphophthalmus, 120 Cytisanthus radiatus, 106 Czernohorsky, Karl, 57, 113
V

c
agalj, 134,218 Cerveny, Jaroslav, 114 enjak, 184 lankonoci, 118 ovjeja ribica, 54,113 uji, Boris, 205 uli, Nenad, 204 vrsnica, 106, 225

c
olica, 131 Curilo, 139

D
Dabac, Too, 202 dalmatinska bua, 112 dalmatinska medna pela, 112 dalmatinska pijavica, 118 dalmatinska prenica, 97 dalmatinska skolopendra, 120 dalmatinska piljska babura, 118 dalmatinska udovika, 97 Dalmatinska zagora, 111 dalmatinski crni bor, 97 dalmatinski kotrljan, 97 dalmatinski leptomeson, 124 dalmatinski oka, 127 Dalmatinski san, 205 dalmatinski piljski konjic, 122 dalmatinski turak, 122 dalmatinski uskrnji leptir, 126 dalmatinski vrtni puh, 134 dalmatinski uti muka, 128 dalmatinsko sivo govedo, 112 dalmatinsko zvonce, 97 Dalmatoreichia janaki, 115, 124 Dandol, Vicko, 166 danje paune, 127 dadevnjaci, 128 Deeleman-Reinhold, Christa, 114, 117 Deharveng, Luis, 117 Dejean, Pierre Francois, 112 Delima blanda blanda, 117 Delmati, 146 Dermaptera, 122

Dermatocarpon herpaticum, 82 Despot, fra Ivan, 54, 200, 238, 248, 262 Dianthus bebius, 93 Dianthus integer, 93, 100 Dianthus liburnicus, 95 Dicranum scoparium, 85 Difnik, Franjo, 169 Dina absoioni, 118 Dinaridi, 30 Dinaromys bogdanovi, 114, 134 dinarska koza, 112 dinarska rua, 97 dinarski voluhar, 114, 134 Diplopoda, 120 Diplura, 120 Diptera, 127 divlja kruka, 95 divlja maka, 134, 218 divlja svinja, 134,220 divokoza, 69, 112, 114, 134, 218 divokozjaki kostri, 95 doger, 32, 36 Dolichopoda araneiformis, 122 dolomiti, 30 Domac, Radovan, 89 Donadini, Frano, 203 Donja Brela, 26 Donja gora, 185, 186, 258 donja kreda, 37 Donja Podgora, 26 Donji Tuepi, 26 Dovanj, 16, 106 draa, 93 draika, 102 Dragievi, Igor, 239 Draguica, Hrvoje, 13 Drovenik, Boidar, 114, 115 drvene letve, 179 Drvenik, 181 Dryocopus martius, 131 Drypi-Linarietum parviflorae, 102 Drypis spinosa, 95 Dravno lovite Biokovo, 220 Dubci, 16, 139, 166, 208 dugokrili prnjak, 134 dunja, 185 Duvaliotes comes, 114 Duvalius (Biharotrechus) biokovensis, 114, 122 Duvalius (Biharotrechus) comes, 114, 122 dvocvjetna ljubica, 95 dvoglavi molops, 124 dvojenoge, 120 dvojezupci, 134 dvokatnice, 176 dvokrilci, 127 dvolisni pocjep, 95 dvorepci, 120 dvornik troskot, 96 Dyocerasoma biokovense, 115, 120 Dysderidae, 119

D
Duki, Georg, 114 KAZALO

273


akon, Ivan, 14

E
edafski klimaks, 104 Edraiantho-Festucetum pancicianae, 106 Edraianthus dalmaticus, 97 Edraianthus pumilio, 100 Edraianthus serpyllifolius, 100 Edraianthus tenuifolius, 97 Edraiantho-Seslerietum juncifoliae, 106 Egejsko more, 106 egzoreljef, 19 ekoloki sustav, 111 Elateridae, 122 Eleonorin sokol, 113 Eliomys auercinus dalmaticus, 134 Embioptera, 122 emerzija, 36 Encephalographa cerebrina, 82 endem, 89, 96, 97, 110, 112, 114, 115, 116, 117, 119, 120, 122, 124, 126, 128, 130, 134 eneolitik, 142,143 eocen, 30 Eophila biocovica, 116, 118 Ephedro-Astragaletum biokovoensis, 106 Ephemeroptera, 120 Epigejska fauna, 110 Erebia melas, 127 Erhardt, Robert, 58 Erica verticillata, 92 Erinaceidae, 131 Erinaceus concolor, 131 erozija, 46 Eryngium amethystinum, 95 Eryngium dalmaticum, 97 etnoselo, 231 Euconnus biokovensis, 124 Eukoenenia, 119 eumediteranska klima, 24 Euphorbia filicina, 100 Euphorbia imperfoliata, 97 Euphrasia illyrica, 95 euroazijski florni element, 95 europska jela, 97 europski florni element, 95 Euscorpius tergestinus, 119 Euxoa decora, 127

fauna, podzemna (hipogeina), 110 fauna, piljska (kavernikolna), 110 fauna, unesena (introducirana), 112 fauna, vodena, 110 fauna, vodena piljska (stigobionti), 110 fazan, 112 Feigl, Herbert, 114 Felis silvestris, 134, 218 Festuca panciciana, 95 Fibigia triguetra, 97 fimikolna vrsta, 75 fitocenoza, 110 fitofagi, 110 fli, 30,42 flini lapor, 36 foraminifera, 36 Formicidae, 128 fortifikacijski sklop na Zadvarju, 168 Fortis, Alberto, 12, 52, 88, 112, 169, 196, 200, 236 fosili, 36, 40, 112 Franievi Ploar, Jure, 240 Frank, Branko, 203 Franjevaki samostan Sv. Marije, Makarska, 268 franjevci, 264 Frauenfeld, Georg Ritter von, 113 Fraxinus excelsior, 95 Fraxinus ornus, 95 Fritillaria gracilis, 95 Frullania dilatata, 85 Fuek, Ladislav, 33 Fukarek, Pavle, 89 Fumaria capreolata, 92

G
Gabri, Goran, 59 Gammarus balcanicus, 119 Garelji, Jaka, 242 Gasparo, Fulvio, 116 Gasperini, Ricardo, 69 Gastotricha, 128 gatalinka, 128 gavran, 218 Genista pulchella, 97 Genista sericea, 95 Gentiana crispata, 100 Gentiana nivalis, 95 geografski florni element, 91 Geophilidae, 120 Geostiba biokovensis, 115 Giachino, Pierre Mauricio, 117 Gili, Stanko, 204 Gilpinia socia, 128 Girometta, Umberto, 57, 202 glagoljai, 159 glatka dvotitka, 95 glodavci, 134 gmazovi, 128 Gnaphosidae, 119 gnjila, 176 Gojak, Ante, 235, 239 Gojak, Mio, 58 Gojak, Sara, 205 gola zeina, 97 gomila, Brda, 146

F
Fagetella conica, 85 Fagus sylvatica, 95 Falco biarmicus, 131 Falco eleonorae, 113 Falco peregrinus, 130 fauna, edafska (tla), 110 fauna, izvorna (autohtona), 112 fauna, kopnena piljska (troglobionti), 110 BIOKOVO

gomila, Budoi, 146 gomila, Kljenkova, 145 gomila, Ruina, 145 gomila, Sridnja , 145 gomila, Velika Gomila, 145 gomile, 145, 146 Gonepteryx cleopatra, 127 Goriaj, 150 Gornja Brela , 25 gornja jura, 36 Gornja Podgora, 26 Gornje Igrane, 26, 27 Gornje Tuepi, 26, 42, 186 gornji alb, 33 Gorska sluba spaavanja, 205 Gorska upa, 167 gorski brijest, 95 gorski dugouan, 134 gorski pojas, 104 gotiki stil, 157 Gottstein Matoec, Sanja, 75,116 goveda, 188, 190 grabenice, 127 Grabovac, 144, 154, 164, 186, 227 Grad u Tuepima, 147 Gradac, 26, 27, 181 Gradina u Bastu, 143, 146, 149 gradina, Baletina, 144 gradina, Dujmovia, 144 gradina, Gradac, 144, 146 gradina, Poletnica, 144 gradina, Subotie, 144 gradina, Sv. Nikola, 144 gradina, Skrabii, 144 gradine, 144 Gradski muzej Makarska (GMV), 70, 138 graak, 185 gravitacijski odroni, 20 Grci, 146 Grebine, 150 Grebie u Tuepima, 149 Grgasovi, Toni, 33, 58 Grimmia conferta, 80, 85 grinje, 120 grmolika paroga, 91 grmoliki graar, 93 grohot, 19 Grund,A., 12 Grylomorpha dalmatina, 122 GSS, 205 Gudelj, Petar, 250 gujavice, 115, 118 gumno, 194 gustirne, 192 guterica, krka, 114, 130 guterica, mosorska, 113, 130 guterica, obini zelemba, 130 guterica, zidna, 130 guvno, 194 Gyalecta ulmi, 82 Gymnadenia conopsea, 95 Gyps fulvus, 131

H
Hacker, Christian, 205, 212 Hadena caesia, 127

274

Hamidovi, Danijela, 117 Haploembia solieri, 122 hara, 174 Hartl, major, 200 Hasan-aga Arapovi, 169 Hasanaginica, 169 Hauer, Franz, 31 Helianthemum alpestre, 95, 106 Helianthemum nitidum, 100 heliktiti, 51 Heliophobus reticulata, 127 Helvella sp., 76 Hemidactylus turcicus, 128 Hemiptera, 128 Henle, Klaus, 115 Hepaticae, 80 hercegovaka stalagcija, 119 Heterocera, 75, 127 Heteroptera, 128 hidrosfera, 110 Hieracium pilosella, 95 Hieracium tommasinii, 100 Hieracium uialdsteinii ssp. biokovoense, 100 Hieropis gemonensis, 130 Himantrium gabrielis, 120 Hippolais olivetorum, 131 Hire, Dragutin, 12, 55 Hirudinea, 118 Hirundo daurica, 131 Hladil.Jiri, 114 Hlava, Peter, 117 Hochmuth, Zdenko, 59 Hoffmanella, 124 Horvat, Ivo, 81, 89 Host, Josip, 12, 52, 112, 200, 237 Host, Nikola, 112 hot spot, 134 HPD Borak, Podgora, 203 HPD Mosor iz Splita, 203 HPD Sv. Jure iz Zagvozda, 205 HPD, podrunica Biokovo (HPDB), 203 hrast crnika, 91 hrak, 76 hrvatski hladnokrvni konj, 112 hrvatski livadni cvrak, 128 Hrvatski lovaki savez (HLS), 219 Hrvatski prirodoslovni muzej (HPM), 116 Hrvatsko biospeleoloko drutvo (HBSD), 59, 76 Hrvatsko entomoloko drutvo (HED), 116 Hrvatsko planinarsko drutvo (HPD), 203, 205 hvarski rakuac, 119 Hvdrozoa, 37 Hyla arborea, 128 Hylocomium proliferum, 85 Hymenoptera, 120, 128 Hypena obsitalis, 127

ilirski ratnik, 146 ilirsko stanovnitvo, 146 ilirsko-junoeuropski florni element, 95 ilovaa, 176 Inachis io, 127 Insecta, 118, 120 Insectivora, 131 Institut planina i more, 253, 266 Institut za umarska i lovna istraivanja, 218 Interdijecezanski liturgijski odbor, 267 Inula verbascifolia, 93 Iphiclides podalirius, 127 Iris marchesettii, 97 Isopoda, 118 Isoptera, 122 Ivievi, Andrija, 235 Ixodes sp., 120 izronjavanje, 36 izvor, Grebice kod Podgore, 46 izvor, Smokvina u Bastu, 46, 150 izvor, Vepric, 46, 114, 119 izvor, Vrutak iznad Makarske, 46 izvor, Vrutak kod Podgore, 46

jelen, 134 jesenska aika, 95 jetrenjar, 80 jezero, 46 jeevi, 131 Judino uho, 77 Juki, fra Nedjeljko, 254 Juki, Vice, 242 Juniperus oxycedrus, 104 Juniperus sibirica = nana, 95, 104, 106 Jureek, Stepan, 114 Jurinea mollis, 95 Jurii, fra Karlo, 13, 159, 188 juni lastin repak, 127

K
Kai Mioi, fra Andrija, 15, 181, 262 Kai, Bartul, 159 Kai, fra Petar Peko, 236 Kaer, Frane, 165 Kaer, Petar, 9, 12, 55, 155, 200, 202, 238 kalkareniti, 42 Kambi, Boris, 204 kamen, dijabazit, 143 kamen, serpentin, 143 kamenice, 18, 46, 51, 192 kameniti kosac, 120 kamenjarska krkavina, 95 Kamenica, 33, 106 kantunal, 178 Kaoci, 107 kapelica, na Dubcima, 165 kapelica, na tuepskoj Laeni, 165 kapelica, sv. Ilije, 155 kapelica, sv. Kaje, 165 kapelica, sv. Nikole, 165 Karadi, Ruica, 116 Karaman, Ivo, 117 Karaman, Stanko, 114 kasno bronano doba, 143 katel, Veliki, 170, 179 katel, Vrcanova pila, 170 kaverna, 50 Kaverna na Dubcima, 60 Kecskemety, Miroslav, 238 Kerner, Fritz von Marilaun, 31 kimerika emerzija, 33 Kimet-Sutvid, 107 Kitajbelov pakujac, 93 Kladniki, Miroslav, 33 Klai, Vjekoslav, 12, 54, 201 klak, 176 Klari, eljko, 58 klastina naslaga, 30 kleica, 95, 104, 106 Kleiber, Max, 55, 155, 202 Kleopatrin uak, 127 Kleteki, Eduard, 116 klinjaci, 122 Knautia dalmatica, 97 Knautia illyrica, 95 knez Kai, Grubia, 167 knez Metternich, 166 Kober, Leopold, 31 kokice, 262 KAZALO

J
Jadranska karbonatna platforma, 30, 41, 45 Jadranska magistrala, 174 Jagai, Tomislav, 203 Jaki, fra Pavao, 159 Jaki, Nedjeljko, 204 Jakovina, Ivo, 203 Jali, Branko, 58, 114, 116 jama, Amfora, 59, 61 jama, Biokovka, 59, 63 jama, Crnih ptica, 131 jama, Cavlenovaa, 20 jama, Fratrova, 52 jama, i pilja pod Skokom, 58 jama, Jamina, 134 jama, Krjava II, 65 jama, Lukina, 59 jama, na Dovnju, 131 jama, Nova Velika, 59 jama, Snijenica, 58 jama, Stara kola, 58, 66 jama, Vilimova, 59, 68 jama, Vojnika osmica, 59, 66 jama, za Kamenitim vratima, 58, 64 jama, za Pietom, 58, 65 jama, Zaboravna, 59 jama, Zeica, 59 Jambrei, Gordana, 70 janakov dalmatinski skaritin, 124 Janeek, 114 jarebica kamenjarka, 218 Jastreb, 149 Javna ustanova Park prirode Biokovo (JU PPB), 225,252 jazavac, 134, 218 jeam, 185 jednakonoci, 118 jednokatnice, 176 Jelaska, Vlado, 204

I
ilirska oanica, 95 ilirska prenica, 95 ilirski florni element, 93

275

kolnjaci, 128 Kolombatovi, Juraj, 113 Kolombatoviev dugouan, 134 koluuijalne zavjese, 19 komari, 127 komari, 127 Komatina, Miomir, 33 komin, 179 Komisija za speleologiju Planinarskog saveza Hrvatske (KS PSH), 58, 66 konijak, 41 konobe, 175 Konstantin Porfirogenet, 26, 157 konjic, piljski, 122 kopitari, 134 kopljasta papratnjaa, 95 kopriva, obina, 96 koraloidi, 51 koritasti luk, 95 korito, 46 kornjaa, kopnena, 128 kornjai, 114, 120, 122, 124 Korolija, Boko, 13 Kossmat, Franz, 31 kostoberina, 131 kostrijet, 191 kostrika raica, 92 Kotiina, 25, 27, 41, 107, 156, 225, 253 kovravi sranik, 100 koze, 188, 190 Kozica, 26, 42, 91, 142, 145, 225, 227 kozmopolitske biljke, 95 kozorog, 134 kraj, 26 Krajina, 167 krajobraz, 100, 111, 134 krasnica, 77 krastaa obina, 128 krastavci, 184 krednjak, 42 Kreja, 131 kretski graar, 92 krijesovi, 194 kristali, 51 krivonoke, 77 kromerijski interglacijal, 69 krpelj, 120 Krstatice, 186, 190 krin, 95 krka zeina, 93, 97 krki izvori, 51,110 krki sokol, 131 kruoliske, 77 Krvavica, 26,43,190 krvotona rujnica, 77 Kuini, Mladen, 116 kue u nizu, 176 kuni macaklin, 128 kuhinje, 175 kukci, 118, 120 kukcojedi, 131 kukolj, 96 kukuruz, 185 kula, Avala, 168 kula, Buelia, 180 kula, Drvenika, 180 kula, Hercegova, 166 kula, Kostanjia, 181 kula, Lalia, 180 BIOKOVO

kula, Poletnica, 168 kula, aria, 180 kula, u Kostaniima, 171 kula, u Podaci, 170, 181 kula, u zaseoku Cista, 181 kula, Zalina, 170 kule, 166, 168, 170, 171, 180, 181 Kuli, Boris, 204 kultura, cetinska, 142 kultura, hvarska, 141 kultura, impresso keramike, 140 kultura, mousterijenska, 139 Kuluz, eljko, 244 kuna bjelica, 134,218 kuna zlatica, 134 kupus, 184 Kuranik, 107 Kurtovi, Borut, 203 kusokrilci, 115, 122, 124 Kiister, Heinrich Carl, 113 Kuan, Fran, 9, 13, 78, 89, 203 Kuan, Ivana, 76 Kuanova zeina, 100 Kuer, Ljudevit, 114 Kuzmani, Ante, 12 kuine, 175 kvartar, 30,43

L
Labinetza, 26 Lacerta mosorensis, 113 Lacerta viridis, 130 Lackovi, Damir, 33 Lackovi, Irena, 117 Lactarius sanguifluus, 11 Lactarius sp., 77 Laena, 114 Lago, Valentin, 238 Lagomorpha, 134 Lali, Toni, 58 Lali, Vlade, 57 Lan, Rudolf, 202 Laneyriella staudacheri, 124 Langer, Frantiek, 239 lapori, 42 Laserpitium latifolium, 93 lasica, 134 lastin repak, 127 late, 179 Latrodectus tredecimguttatus, 119 laipauci, 120 laitipavci, 119, 120 Lecanora calcarea, 84 Lecanora calcarea opeographoides, 84 Lecanora glabrata, 84 Lecidea jurana, 82 Lecidea lurida, 82 Lecidea parasema, 82 Lecidea sanguineoatra, 82 lea, 37, 185 ledene sige, 51 ledenica, 46, 51, 170, 236 ledenica, Crna, 54 ledenica, Dusa , 51 ledenica, Japaga u Zelenim docima, 51 ledenica, Jarova rupa, 58

ledenica, Snijenica u Silnom gozdu, 51 ledenica, Stara, 51 ledenica, Velika, 57 ledenica, Vrtaa, 51 Lepidoptera, 120, 126, 127 Lepista sp., 77 leptiri, 120, 126,127 Leptodirinae, 122 Leptogium lichenoides, 82 Leptogium saturninum, 82 Leptomeson dombrouiski, 124 Leptonetidae, 119 Lepus europaeus, 134, 218 liburnijski karanfil, 95 Lichenes, 74, 82, 84 Liebmann, Walter, 114 lijas, 32 lijep, 145 lijeska, 95 Lilium martagon ssp. cattaniae, 97 Limoniidae, 127 Linne, Karl, 9 Linoporella vesiculifera, 33 lisa, 179, 190 lisica, 134,218 liaji, 74,82,84 Lithobidae, 120 litofacijelna raznolikost, 45 litosfera, 110 litostratigrafska (formacijska) karta, 33 litzenski ukras, 142 Lobaria pulmonaria, 78, 82 loboda, obina, 96 locus classicus, 97 lokva, 46, 110, 170 lokvica, 46 Lonicera alpigena, 95 Lophozia, 81 Lophozia badensis, 85 Lophozia barbata, 85 Lophozia mulleri pumila, 85 Lorkovi, Zdravko, 114 lovna divlja, 218 lovni turizam, 219 Lovreta, Jakov, 254 Lovricia aenigmatica, 116,124 Lovri, Andrija eljko, 89 loza vinova, 184 Lui Roki, Petar, 203 Lugarnica na Kaocima, 211 Luka, Gordan, 116 Luki, Marko, 117 lukoviasta reuha, 95 Luki, Branko, 204 Lumbricidae, 118 lunja, 131 Lunjeve kue, 131 Lvcoperdaceae, 77 Lvcosidae, 119 Lvniphidae, 119

Lj
ljekovita kadulja, 104 ljepukasta utilovka, 97 ljuti kr, 19

276

M
Maasen, Wim J. M., 114 Macrochaetosoma troglomontanum biokouense, 116,120 Madotheca cordeana, 85 Maga, Nikola, 13, 33 mahovine, 74, 80, 81, 85 mahunarke, 185 Maianthemum bifolium, 95 Majcen, arko, 13 majstor Hajrudin, 168 Makar, 25, 167, 186 Makarska, 27 makarska medora, 117 Makarska rivijera, 224 makarska zeina, 100 maklen, 93 makroregija, 100 makroupljina, 110 Mala Azija, 106 mala kiselica, 95 Mala Laena, 146 Malakoloki muzej, 253, 266 Malez, Mirko, 63, 69 mali plavac, 127 mali potkovnjak, 134 Mali Troglav, 20 mali vodenjak, 128 malina, 95 malm, 32,36,37 Malo Godinje, 146 maloetinai, 118 Mammalia, 131 Mamui, Pavao, 32 Mandl, Maksimilijan, 89, 202 manin cvrak, 128 Mantis religiosa, 122 Mantodea, 122 marelica, 185 Margeti, Ante, 202,203 Margeti, Marko, 32 Marini, Stanko, 13, 33 Marinovi-Uzelac, Ante, 258 Marion, Vladimir, 202 Marjanovi, Vlado, 165 Markezetijeva perunika, 97 markirane staze, 207 Marrubium incanum, 95 maral Marmont, 166 Martes foina, 134, 218 Martes martes, 134 maslina, 184 mastriht, 41 Matiec, Dubravko, 33 Matoec, Neven, 74 Matvejev, Sergej Dimitrijevi, 114 Mayer, Ernest, 89 Medicago prostrata, 95 medoglavka, 95 Medora macascarensis macascarensis, 113, 117 Medora stenostoma, 117 medvjed, 134 medvjea pilja, 69 medvjetka, 95 mekinjak, 95 Meles meles, 134 merala, 93

Mesostalita comottii, 66,116,119 metlika, 106 mezozoik, 30, 31, 32, 33 Micropterna testacea, 126 Mihaljevi, J., 57 Mihaljevi-Falak, Ljubica, 248 Mihljevi, Darko, 13 Mihoci, Iva, 116 Mikac, Ksenija, 13 mikroupljina, 110 milerova boja ovica, 124 Miletin bor, 107, 209 Milivojevi, Borivoje ., 12 Miloevi, Bogomir, 13 Milovanovi, Branislav, 32 Miniopterus schreibersi, 134 Minuartia graminifolia ssp. clandestina, 93, 100 Miri, ore, 114 misal hrvaki, 159 mievi, 134 mjeinarke, 76 Mladinov, Lidija, 116 mlae kameno doba, 139 Mlejnek, Roman, 116 mlijenica, 77 Mlinari, Viktor, 203 modri kotrljan, 95 modro lasinje, 93 modrozelene alge, 74 Molops biokovensis, 114, 124 Molops bucephalus, 112, 124 Moltkea petraea, 93 Mons Slavorum, 14, 184 Montanense, 149 Morchella sp., 76 Mosor, 106 mravi, 128 mravozub crni, 131 mreasti kr, 19 mreokrilci, 126 mrkva, 184 Mri, Narcis, 115 Muccurum, 147 muflon, 112, 114, 134, 218 muhe, 127 mukinja, 93 Muller, Joseph, 57, 113, 114, 202 Murati, Murat, 78 Muridae, 134 Muscidae, 127 Museo Correr, 164 Mustela nivalis, 134 Mustela putorius, 134 Mutinus caninus, 77 Myotis, 134 Myotis emarginatus, 134 Myotis myotis, 134 Myoxusglis, 134, 218 Mvriapoda, 118

narana, 185 neandertalac, 139 Neesiella rupestris, 85 nekropole, 145 Neli Bajalo, Kornelija, 239 Nelima troglodytes, 120 Nematoda, 128 Nematus nigricornis, 128 Nemertina, 128 Nenadi, Vukac, 14 Neobisium maderi, 120 Neobisium peruni, 120 Neobisium staudacheri, 120 neogen, 30 neokom, 39 neolitik, 139 Neophron percnopterus, 131 Nephroma lusitanicum, 82 Neptis rivularis, 126 Neretva, 16, 208, 226 Neretvanska kneevina, 149 Nevistina stina, 107, 146 Nikler, Leon, 32 Nikoli, Emanuell, 202 Niphargus buturovici, 114, 118 Niphargus hvarensis, 119 nii beskraljenjaci, 128 Noctuidae, 127 noni leptiri, 75, 127 Nonvajlerov trehus, 122 Nonveiller, Guido, 114 Nopsca, Franz, 31 Nordsieck, Hartmut, 114 Novak, Petar, 57, 113, 114, 202 Novak, Tone, 116 novakov klinjak, 124 Nucifraga caryocatactes, 131

N
nadniar, 179 najmenik, 186 nakaznici, 122 nanoplankton, 42 Napoleonova cesta, 166, 227

obadi, 127 obala, 192 oblici, 128 obori, 175 Octodrilus pseudolissaensis, 118 Ocys hoffmanni, 124 Odonata, 120 okriljena upaljka, 95 Okrumbica, 148 oligocen, 30, 42 Oligochaeta, 118 Omika Dinara, 16 Omphreus apfelbecki biokovensis, 124 Onosma biokovoense, 100 Onosma visianii, 100 opina, 27,42,91 Opilio saxatilis, 120 Opiliones, 120 opilionidi, 120 opliavanje, 36 opnokrilci, 120, 128 oppidum, 180 Opsius croaticus, 128 orah, 185 orao zmijar, 130 Ora, Igo, 203 Orientalina curta curta, 117 orogeneza, 30, 45 KAZALO

277

Orthoptera, 120 ose, 128 ose biljarice, 128 ose drvarice, 128 ose ikarice, 128 Osejava, 40 Otrog, 26 Ostrok, 26 otri svinjak, 96 Otri, Nenad, 33 Otiorrhynchus spalatrensis bioco vensis, 124 otlaenje ita, 192 Otonij, Matej, 164 ovce, 188, 190 Ovje polje, 107 Ovis musimon, 112, 114, 134, 218 Ozimec, Roman, 74, 116, 117, 203 Ozimec, Sinia, 78 ozimica, 185

padina, Buevica u Kotiini, 144 padina, Japjanica, 144, 148 padina, Podkalac, 144, 148 padina, Podstinje u Makru, 144 padina, Poprat u Podgori, 144, 148 padina, Vrujsko, 144, 148 paleogen, 30, 41 paleolitik, 138 palinjak, 122 Paliuretum spinae-christi, 102 Paliurus spina-christi, 93 Palpares libelluloides, 126 Palpigradida, 119 Panaeolus sphinctrinus, 76 Panieva vlasulja, 95 Pannaria leucosticta, 82 Pannaria rubiginosa, 82 papatai, 127 Pape, Draena, 89 Pape, Josip, 13 Papilio alexanor, 127 Papilo machaon, 127 papratasta mljeika, 100 papratnjae, 74 Pararcyptera brevipennis brevipennis, 122 Pardosa cincta, 119 Park prirode Biokovo, 138, 207, 218, 224, 252 Parmelia acetabulum, 84 Parmelia furfuracea, 84 Parmelia glabra, 84 Parmelia physodes, 84 Parmelia saxatilis, 84 Parmelia tubulosa, 84 Parmeliella saubinetti, 82 Parnassius mnemosynae, 126 parobrod Baron Gautsch, 89 Partl, Anamarija, 78 pasji strak, 77 pasji strupnik, 93 pastiri, 186 pastirska torbica, 96 panjaci, 184 pauci, 116, 119 BIOKOVO

pauci, baldahinski, 119 pauci, cvjetni, 119 pauci, krstai, 119 pauci, skakai, 119 pauci, esterookci, 119 pauci, vujaci, 119 paunjaci, 118 Pavao Rovinjanin, 9, 12, 52, 112, 154, 200 Pavievi, Dragan, 117 Pavlek, Martina, 117 Pavleti, Zinka, 81, 89 Pavlinovi, don Mihovil, 262 pele, 128 PD Pozjata iz Brela, 205 PD Sv. Ilija iz Bake Vode, 205 Pe, 43 Pedinophyllum interrruptum, 85 pedosfera, 110 peka, 195 pelagiki, 40 Pelizzer, fra Pavao, 9, 12, 52, 112, 154, 200 Pellia fabbroniana , 85 Peltigera rufescens, 82 Peltigera scutata, 82 Peltigeria canina, 82 Penecke, Karl, 57, 113 perastokrili leptiri, 127 Perissodactvla, 134 peritecije, 75 Pernat, Doriano, 205 Perovi, Franjo, 116 Pere, D., 203 Pertusaria pertusa, 82 Pertusaria ivulfeni, 82 Petermann, Reinhard E., 224 Petkovi, Kota, 31 Petriciolli, Donat, 58 Petrievi, Anka, 247 Petrievi, Smilja, 203 Petter, Franz, 12, 88, 200 Peucedanetum longifoliae, 106 Peziza sp., 76 Pezzolato, Paolo, 205 Phasmatodea, 122 Philonotis alpicola, 85 Physcia hispida, 84 Physcia pulverulenta, 84 Physcia venusta, 84 Pichler, Thomas, 88,200 Picoides leucotos, 131 picokare, 156 pijavice, 118 Pinus halepensis, 91 Pinus mugo, 106 Pinus nigra ssp. dalmatica, 97 pipe, 122 Pirus piraster, 95 Pistacia lentiscus, 91 Pistacia terebinthus, 91 Piut, Ivan, 78 pitosi, 147 Pittoni, Joseph Claudius, 88, 200 pjeenjaci, 42 Plaek, Josip, 155, 202 Plagiochila, 81 Plagiochila asplenioides humilis, 85 Plagiochila asplenioides minor, 85 plan upravljanja, 258

Planina Slavena, 14, 184 planinarska kua, Akademik Josip Rogli na uliji, 211 planinarska kua, na Bukovcu iznad Gornjih Brela, 210 planinarska kua, na Kaocima, 211 planinarska kua, pod Sv. Jurom, 210 planinarska kua, Podglogovik, 205, 210 planinarska kua, Slobodan Ravli na Lokvi, 209 planinarski dom, na Vocu, 209 planinarski dom, pod Vocem, 203, 209 planinska guarka, 95 planinska kozja krv, 95 planinska ljubiica, 95 planinska sova, 131 planinska sunanica, 95, 106 planinska vlasnjaa, 95 planinski bor, 106 planinski ubar, 93 planinski koporac, 95 Planipennia, 126 Plantago argentea, 95 Plantago major, 96 Platyceps najadum dahli, 130 Platvhelmintes, 128 plazalaka palestra, 204 Plecotus kolombatovici, 134 Plecotus macrobullaris, 134 pleistocen, 46 Pleurotus ostreatus, 76, 77 Plinije Stariji, 52 plodita, 75 plosnati crvi, 128 plosnatice, 77 Poa alpina, 95 Pod Glogovikom, 187 Podarcis melisellensis, 114, 130 Podarcis muralis, 130 Podbiokovlje, 42, 189 Podgora, 27, 42, 186, 190 Podgorje, 18, 110 Podgorski pojas, 100 podzemljari, 122, 124 pojate, 175 polegle bore, 32 polegnuta vija, 95 Poletnica, 149 polukrilci, 128 Polybothrus stygis, 120 Polygonum aviculare, 96 Polystichum lonchitis, 95 Poljak, eljko, 203 poljoprivredna kultura, 184 poljski jarmen, 95 Pomatias elegans, 117 ponikve, 19 pontski florni element, 95 poriluk, 184 Poronia punctata, 75 Portenschlagiella ramosissima, 95, 100 Portenschlag-Ledermaver, Franz, 12, 88, 96, 113, 200 portenlagija, 95, 100 Portenlagova rua, 97 Portenlagova zvonika, 93, 100 poskok, 130

278

posviti, 194 potkornjaci, 122 potkrovlje, 176, 179, 190 potleuice, 174, 176 potok Vrutak, 25 potres 1962., 174, 196 Pouna geoloka staza, 33, 258 Pouni ekoloki put dr. fra Jure Radia, 208,269 prapovijest, 138 praivotinje, 128 Prebeg, Zlatko, 202 Predgorska stepenica, 18, 110 pred-tercijarni relikt, 120 Pregl, Baldassare de, 113 Preissia commutata, 85 prelonoci, 122 Prenj, 106,225 prepelica, 112,218 preplavljivanje, 36 Pretner, Egon, 114 Pretplaninski i planinski pojas, 106 Prigorje, 18, 110 Prigorski pojas, 104 Primorje, 167 primorska crnjua, 92 Primorski strmac, 18, 110 Prionotropis hystrix hystrix, 122 proluvijalni, 43 Promajna, 26, 190 Proterebia afra dalmata, 127 Proteus anguinus, 54, 113 Protoblastenia imersa, 84 Protoblastenia incrustans, 84 Protoneobisium biocovense, 120 Protozoa, 128 Providur, Vlatko, 202 prugasto jedarce, 127 Prunella collaris, 116, 131 Prunus mahaleb, 95 prina, 176 Pseudophilotes schiffermulleri, 127 Pseudoscorpiones, 119, 120 Psychodidae, 127 penica, 185 Pteridophvta, 74 ptice, 130, 131 puhare, 77 Puhari, Ivo, 203, 238 Pulmonaria visianii, 97 pustenasti dubaac, 95 puzavo zvonce, 100 pu polugola, 118 Pyrrhocorax graculus, 131

Q
Quercus ilex, 91

R
Rac, Mladen, 89 Radi, dr. fra Jure, 4, 9, 78, 81, 89, 252, 254, 258, 262 Radi, fra Nikola, 254 Radiev biokovski piljski trak, 122

Radieva zeina, 100 Radio televizija Zagreb (HTV), 210, 253 Radoii, Rajka, 32 Radoni, Draena, 242 Radziella, 115, 124 Rada, Toni, 58, 115 Rai, Vid, 13 rajice, 184 Rako, Stjepan, 165 rakovi, 118 rakuci, 118 Rana ridibunda, 128 rano bronano doba, 143 Ranunculus nemorosus, 95 Rasjedne zabiokovske udoline, 18, 111 Rastovac, 26 Raane, 26, 42, 145, 161, 186, 227 raeljka, 95 rat, Kandijski, 168, 174 rat, Mali, 169 rat, Morejski, 168, 174 Ravli, Jaka, 12 Ravli, Slobodan, 203 ravnokrilci, 120 Reboulia hemisphaerica, 85 refugije, 96 Regnum Fungi, 74 Regnum Plantae, 74 Regnum Prokaryotae, 74 Regnum Protoctista, 74 Regula-Bevilacqua, Ljerka, 254 reintrodukcija krupne divljai, 219 relikt, glacijalni, 112 relikt, predtercijarni, 112 relikt, tercijarni, 112 reliktni pauk, 119 repa, 184 Reptilia, 128 reversni rasjed, 36 Reunice, 145 rezervat, botaniki, 107 rezervat, geomorfoloki, 107 rezervat, umske vegetacije, 107 Reek, Boris, 203 Rhamnus fallax, 106 Rhamnus intermedia, 93 Rhamnus rupestris, 95 Rhaphidophoridae, 122 Rhinolophidae, 134 Rhinolophus blasii, 113, 134 Rhinolophus ferrumequinum, 134 Rhinolophus hiposiderros, 134 Rhisocarpon calcareum, 82 Rhogogaster dryas, 128 Rhyacia lucipeta, 127 Rhyacia simulans, 127 Ribarevi, Davor, 204 Ribarovi, Bartul, 235 Riccia, 81 Riccia levieri, 85 Riccia raddiana, 85 Riccia sorocarpa, 85 Rianovi, Josip, 13 rii imi, 134 Rili, 16,226 Rimljani, 146 Rimsko razdoblje, 147 Rinodina bischoffi, 84 Rodentia, 134

Rodieva cesta, 165 roga, 92 Rogli, Josip, 12, 57, 202 Rosa pendulina, 95 Rosa pendulina ssp. biokovoensis, 100 Rosa portenschlagiana, 97 Rosa spinosissima, 95 Rosa x dinarica, 97 Rotatoria, 128 rotkva, 184 Roubal, Jan, 114 Roubaliella, 114, 124 rovka, mala, 131 rovka, patuljasta, 131 rovka, umska, 131 rovke, 131 rozetasti zvjezdan, 95 Rubi, Ivo, 12, 190, 202 Rubus idaeus, 95 Rucner, Dragutin, 114 Rucner, Renata, 114 Rukavina, Miroslav, 252, 258 Rumex acetosella, 95 runjika, obina, 95 Rupicapra rupicapra, 69,112,114, 134, 218 Rupnik, V., 203 ruralni turizam, 230 Russula sp., 77 Rutgers, Albert Thomas Chrysostomus, 32 Rutten, Louis Martin Robert, 32

s
Salamandra salamandra, 128 Salpingoporella biokovensis, 33, 39 Salticidae, 119 saljevi, 51 santon, 41 Santri, I., 203 Sarana, 33, 58, 77, 145 Sardagna, Michelle de, 80, 88, 200 Satureja subspicata, 93 Scabiosa leucophylla ssp. dalmatica, 97 Scapania, 81 Scapania aequiloba dentata, 85 Scapania aspera, 85 Scapania calcicola, 85 Scarabaeidae, 122 Scatophagidae, 127 Schiffner, Victor Felix, 80 Schmidt, Anton, 114 Schmidtler, Josef F., 115 Schubert, Richard, 31 Sciurus vulgaris, 134 Scoliopteryx libatrix, 127 Scolopendra dalmatica, 120 Scolvtidae, 122 Scorpiones, 119 Scorpiurus subvillosus, 92 Scrophularia canina, 93 Scutigera coleoptrata, 120 Scymnus mulleri, 124 SD Karlovac, 61 SDKrstatice, 63 SDMatokit, 61 KAZALO

279

SDpiljar, 58 seljaka gospodarstva, 230 Semilimax, 118 Sempervivum schlechani, 93 Senecio doronicum, 95 Senecio nemorensis, 95 Senecio visianianus, 97 senon, 41 Serratula tinctoria ssp. cetingensis, 97 Servit, Miroslav, 78 Sesleria autumnalis, 95 Seslerio-Ostryetum carpinifoliae, 104 Setaria viridis, 96 siga, 51 sijelo, 194, 235 sikirica, 185 silo, 194, 235 siltiti, 42 Simonovi, Radivoj, 202 Simuliidae, 127 singenetski, 39 sipari, 19, 30 Siricidae, 128 sisavci, 131 sitni laitipavci, 120 sitni paunjaci, 119 sitnoplodna gromotulja, 100 sivi puh, 134, 218 sivi sokol, 130 sjajna sunanica, 100 sjemenjae, 74 SKHad, 61 skakavci, 122 skaritin, 124 sklonita, 96 skokuni, 120 Slana, Ljuba, 116 slanutak, 185 slap, Mala Gubavica, 229 slap, Velika Gubavica, 229 Slapnik, Rajko, 117 Slaveni, 174 Smerke, Zlatko, 204 smokva, 184 smrak, 76 smrdljika, 91 smri, 104 smukulja, 130 snijenice, 51 snjeni sranik, 95 Soest, Jacob van, 31 Soka, Branko, 32, 33 solar, 176 Solarina saccata, 82 Soljanin, fra Petar, 158 Sonchus asper, 96 SOPD Biokovo (SOB), 58, 68 SOPDDubovac, 63 SOPD sveuilita Velebit, 59, 63 SOPD eljezniar, 58, 63 Sorbus aria, 93 Sorex araneus, 131 Sorex minutus, 131 Soricidae, 131 sovice, 127 Spartium junceum, 91 Spelaeobiocovica, 118 Spelaeoconcha paganettii polymorpha, 118 BIOKOVO

Spelaeodytes mirabilis, 124 speleologija, 50 Speleoloka udruga (SU), 63 Speleoloki klub (SK), 61 Speleoloki odsjek Planinarskog drutva (SOPD), 58, 59, 68 Speleoloko drutvo (SD), 58, 61, 63 Speleoloko drutvo Hrvatske (SDH), 58, 69 Speleoloko-alpinistiki klub Extrem (AKE), 59,61,205 speleothema, 51 Speoplanes giganteus biocovensis, 124 Spermatophvta, 74 srebrnasti stolisnik, 100 srebrnolisni trputac, 95 srednja jura, 36 srednja krkavina, 93 srednjoeuropski florni element, 95 srna, 114,218 Srzi, Sanja, 239 Stache, Guido, 31 stalagmiti, 51 stalagnati, 51 Stalagtia hercegovinensis, 119 stalaktiti, 51 stanite, 111 stanovi, 175 stapare, 76 Staphvlinidae, 122, 124 starije eljezno doba, 143 starije kameno doba, 138 Staudacher, Joe, 114 Stauronematus compressicornis, 128 Staza, 16, 44, 145, 188, 190, 225, 253 Staza akademika Josipa Roglia, 209 steci, 150, 161 steci, na Grebinama, 150 steci, s Pluina, 150 steci, sa Subotia, 150 steci, sljemenjak na Vukovu grebu, 150 steci, Zaran-ploa, 150 Stefani, Carlo de, 31 stenoendem, 96 Sternorrhvncha, 128 sthan, 178 Stibranvi, Gustav, 59 Stipo-Salvietum officinalis, stjenice, 128 Stocklein, Franz, 114 stoarstvo, planinsko, 186 stonoge, 118

SU Spelunka iz Veprinca, 63 subendem, 96 submediteranski florni element, 93 Sudar, Ana, 76 suhozid, 176 Suillus sp., 77 sukcesija, 107 Suncus etruscus, 131 sup starjeina, 131 Supii, arko, 58 suri orao, 131 Sus scropha, 134, 220 Suzina u Tuepima, 148 Sv. Ilija, 17, 107, 145, 253 Sv. Jure, 17, 76, 111, 131, 145, 204, 225, 253 Sv. Petar u Makarskoj, 149 svetite Lurdske Gospe u Vepricu, 165 svilenasta utilovka, 95 Svirev, Stjepan, 114 svojta, 91, 110 Sylvia melanocephala, 113 Symphyta, 128 Syphonaptera, 122 Szepesfalvy, Janos, 81
V

s
abi, Boro, 254 abi, Filip Vilim, 63, 89, 252, 258 ara poljarica, 130 ai, Martina, 116 efer, Drago, 203, 204 estanovac, 27, 42, 227 ibenik, 20, 107 iki, Dragutin, 32 ilac, 130 ili, edomil, 89 ilobadovi, fra Pavle, 15, 169, 235 imi, Andrijica, 235 Simuni, Antun, 33 Simunovi, Vjekoslav, 13 ipak patrac, 185 ipak sladun, 185 irokolisni gladac, 93 imii, 131, 134 imii, dugouhi, 134 imii, golorepai, 131 imii, mioliki, 134 imii, potkovnjaci, 134 imii, pravi, 134 imii, irokouhi zecousnjak, 134 koljkai, 118 korpioni, 119 krapare, 19 krape, 19 kurla-Iliji, Vera, 202 lehanova uvarkua, 93 ljuka, 218 mrika, 104 sojka, 218 oli, Marija Edita, 78, 81, 89, 254 orner, Karol, 114 oii, 33, 58 pilja, Baba, 60, 63, 114, 118 pilja, Bubnjavaa, 140, 141 pilja, Drinova II, 70 pilja, Gradska, 142

104

Stoi, Adolf, 12, 54, 113, 117, 200 Stoi, Mihajlo, 113, 201 Strabon, 14 stratigrafija, 33 Stratinovac, 187 Stratiomvidae, 127 striga, titonosna, 120 strige, 120 strige, kamenjarke, 120 strige, zemne, 120 Strix uralensis, 131 strizibube, 122 Strouhaloniscus dalmaticus, 118 studenac, 46 Studniczka, Karl, 201 stupovi, 51 Sturany, Rudolf, 113

280

pilja, Jujnovia, 60, 70, 142, 143 pilja, Mafijaeva pe, 141 pilja, Podrum, 124 pilja, Poprat, 140 pilja, Pozjata, 58, 114 pilja, Raputina, 143 pilja, Samogorska, 142 pilja, Stonjska pe Donja, 141, 143 pilja, Svetica, 141 pilja, Tuepska vilenjaa, 66, 116, 234 pilja, Velika, 60, 143 piljska lastavica, 131 piljska nelima, 120 piljski biseri, 51 piljski golub, 218 piljski konjici, 122 piljski kornjai, 115 piljski pamuk, 63 piljski skaritin, 124 Stambuk, Stanislav, 256 tamol, Vesna, 13, 116 Stedovac, 63 tipavci, 119 tropac, 107 Subi, Juraj, 157 ufit, 176 uma, alepskog bora, 100 uma, bijeloga graba, 102 uma, bukve, 96 uma, crnog bora, 96 uma, crnog graba, 96 uma, hrasta medunca, 100 uma, jele, 96, 111 uma, termofilna, 104 umarija Makarska, 210, 218 umska rua, 95 umski kostri, 95 umski abnjak, 95 suanj, 190

Sulenta, ana, 248

Tommasini, Mucius Ritter von, 88, 200 Topii, 25, 181 travolisna mijakinjica, 93, 100 trbodlaci , 128 trci, 122, 124 Trechus nonveilleri, 114, 122 Tresi Pavii, Ante, 2, 9, 202, 238 Tricholoma sp., 77 Trichoniscus matulici, 118 Trichoptera, 126 Tricladida, 118 Trifolium angustifolium, 92 trijas, 30 Trinajsti, Ivo, 89 Triphosa dubitata, 75, 127 Triphosa sabaudiata, 75, 127 Triturus vulgaris, 128 trnovita rua, 95 trobridi sjedac, 97 Trocheta dalmatina, 118 Troglophilus cavicola, 122 Trogulus setosissimus, 120 trorepci, 120 trputac, obini, 96 trlja, 91 truleari, 122 trzalci, 127 tulari, 126 tumuli, 145 Turbellaria, 128 Turistiko drutvo Biokovo, 230 turon, 40 turska osvajanja, 150, 174 Turske pei, 169, 179 TV odailja, 225 tvor, 134, 218 tvorila za sirenje, 194 tvrava, Duare, 167 Tvrtko I., 14 Tvrtkovi, Nikola, 114, 116 Typhlonyphia reimoseri, 119

T
Tabak, Petar, 203 Tabanidae, 127 tabernakul, 164 Tadarida teniotis, 134 Tadaridae, 131 Tanacetum cinerariaefolium, tegule, 147 tehnika u suho, 179 tehnika u ivo, 179 Tenebrionidae, 122 termiti, 122 Testudo hermanni, 128 Tethys, 30 Teucrium arduinii, 95 Teucrium capitatum, 95 Tevber, Alois, 88,200 Thomasidae, 119 Thysanura, 120 tipsko nalazite, 100 tipsko nalazite, 97 Tipulidae, 127 Tiljar, Josip, 33 titon, 37 toila, 19 Tomasinijev podlesak, 100 Tomasinijeva runjika, 100

U
Ubick, Darell, 117 uelak, 150 udikovina, 93 Udruga studenata biologije BIUS, 59, 89, 117 uholae, 122 Ujevi, Tin, 9, 234 Ulmus glabra, 95 Ursus arctos, 134 Ursus arctos priscus, 69 Ursus spelaeus, 69 Urtica dioica, 96 uskolisna djetelina, 92 uskolisni kozlinac, 93 uskolisno zvonce, 97 uskrnji leptir, 127 uenci, 128 uvala Jakirua, 147

93

V
Valentin, Lago, 200 Vanesa atalanta, 127

Vanjski Dinaridi, 30, 31, 33, 39 vapnenci, algalni, 36 vapnenci, bituminozni, 39 vapnenci, fenestralni, 36 vapnenci, foraminiferni, 36, 41 vapnenci, fosiliferni, 36 vapnenci, grebenski, 37 vapnenci, intraklastini, 36 vapnenci, krpasti, 37 vapnenci, laminirani, 39 vapnenci, mikritni, 36 vapnenci, ooidni, 36 vapnenci, oolitni, 37 vapnenci, ploasti, 39 vapnenci, rudistni, 39 vapnenci, sitnozrnati, 37 vapnenci, zrnati, 37 Vela Puhari, Vedrana, 246 Vela, Stipe, 245 Veli, Ivo, 33 velika uara, 131 velika zelena aba, 128 veliki potkovnjak, 134 veliki imi, 134 Veliki Troglav, 20 Velo Brdo, 25, 131, 186 Verrucaria dafourri, 82 Verrucaria dolomitica, 82 Verrucaria marmoreal, 82 Verrucaria parmigera, 82 Verrucaria parmigera biokovensis, 78, 82 veslonoci, 118 Vespertilionidae, 134 Vespidae, 128 Vea, Mladen, 239 Viburnum lantana, 93 vile i vilenjaci, 234 villa rustica, 174 Viola alpestris, 95 Viola biflora, 95 Vipera ammodjtes, 130 virnjaci, 118,128 Visiani, Roberto, 9, 12, 54, 88, 113, 200, 268 Visovac, otoi, 262 vinja, 184 Vit, Stanislav, 117 vitezovke, 77 vitiava dimnjaa, 92 vitka kockavica , 95 Vizijanijev otrolist, 100 Vizijanijev plunjak, 97 Vizijanijev staraac, 97 Vizijanijeva mljeika, 97 Vizijanijeva zeina, 100 vjeverica, 134 Vlahovi, Igor, 33 Vlasi, 150 vlasnatodlakavi crveni ma, 92 voke, 184, 185 vodena glava, 46 vodenbabura, obina, 118 vodencvjetovi, 120 vodozemci, 128 Vojsali, Juraj, 157 volji maslinar, 131 Voac, 107,225 vranjak, obini, 95 Vrdoljak, Stipe, 202 KAZALO

281

Vrdoljak, eljko, 89 vretenasti golemar, 126 vretenca, 120 vrganji, pravi, 77 Vrgorac, 27 vrpari, 128 vrtaa Zjatva, 58 vrtae, 19 vrua toka, 134 vrulja Dubci, 25, 42, 70, 141 vrulje, 51 Veteka, Karei, 114 Vuija, Velika i Mala, 148 Vuji-Karlo, Snjeana, 116 vuk, 113, 134, 218 Vuki Kosaca, tipan, 167 Vuki Pulevi, 89 Vukovi, Lidija, 76 vukozlaci, 234 Vulpes vulpes, 134, 218

Xerocomus sp., 77 Xestoiulus dalmaticus,

116, 120

w
Wagner, Antoni, 117 VVebster, Josip, 202

X
Xanthoria parietina, 84

Zabiokovlje, 42, 189, 227, 231 Zacrkvica, 164 Zadvarje, 26, 27, 42, 131, 191, 227 Zagorska padina, 18,111 Zagorsko podgorje, 18 Zagorsko prigorje, 18,111 Zagvozd, 26, 27, 91, 143, 150, 161, 186, 190, 218 Zahlbruckner, Alexander, 78 Zamenis situla, 130 Zariquieyella, 124 Zasudanj, 187 Zatoil, 114 zavjese, 51 Zavod za geoloka istraivanja, 58 Zavod za paleontologiju i geologiju kvartara, 70 Zavodi, 66 zbirka Edlauer, 114 zdjeliarke, 76 zec obini, 134, 218 zeina Marije-Edite, 100 zelena krastaa, 113,128

zelene alge, 74, 80 zeleni muhar, 96 Zerynthia cerysi dalmacijae, Zerynthia polyxena, 127 zlatice, 122 Zlatni doli, 184 zmije, 130 zob, 185 zoocenoza, 110 Zospeum amoneum, 118 zubaca, 96 zujare, 127 zvijeri, 134

126

abe, 128 aja, Jure, 165 alobna visika, 100 eljezno doba, 146 estika, 106 eevica, 186 itarice, 185 ohari, 122 upa, 26, 42, 141, 145, 155, 161, 186, 190, 227 upa Radobilja, 167 utokljuna galica, 131

BIOKOVO

282