Vuk

BIOLOGIJA

Sistematizacija:
Razred: Sisari (Mammalia)
Red: Zvijeri (Carnivora)
Podred: Psoliki (Canoidea)
Porodica: Psi (Canidae)
Rod: Pas (Canis)
Vrsta: Vuk (Canis lupus)

Izgled:

Građom tijela vuk je prilagođen trčanju, a naročito dugotrajnom kasu. Ima snažno, mišićavo i vitko tijelo, mišićav vrat, izduženu i malenu glavu sa snažnim čeljustima i jake, visoke noge sa malim šapama. Na zadnjim nogama imaju po četiri potpuno razvijena prsta, a na prednjim pet. Snažne kandže ne mogu uvući u šape, pa su one tupe. Rep im nije dugačak, a često je obrastao čupavom dlakom. Vukove prepoznajemo po karakterističnoj tamnoj prugi na prednjoj strani podlaktice prednje noge. Boja krzna im varira u zavisnosti od učešća crnih, sivih i smeđih pokrovnih dlaka. Izgled i veličina je kod oba pola identičan.

Dimenzije:

Visina 70 - 80 cm; Dužina 170 - 180 cm (rep 40 cm); Težina 40 - 60 kg.

Način života:

Žive u čoporu, u kojem je osnova dominantni par, koji ih vodi. Teritorijalna je vrsta, koja se striktno drži utvrđenih granica teritorije čopora. Uglavnom su aktivni u sumrak i noću, ponekad i danju, tokom zime i za vrijeme parenja. U potrazi za plijenom prelaze velike udaljenosti. Samo dominantnom paru (mužjaku i ženki) je dozvoljeno razmnožavanje. O mladima se staraju svi pripadnici čopora.

Razmnožavanje:

Parenje: januar - februar; Bremenitost: 63 dana; Broj mladih: 2 – 10; Polna zrelost: 22 mjeseca; Dužina života: 8 - 14 godina.

Ishrana:

Mesojedi, koji svoju hranu nalaze u prirodi u vidu lešina uginule stoke i divljači ili živih primjeraka divljači (naročito srna i divljih svinja), domaće stoke i pasa.

Staništa:

Vukovi mogu živjeti u svakom staništu u kojem nalaze povoljan zaklon i dovoljne količine plijena. U našim krajevima povoljne zaklone nalaze u šumama i šikarama planinskih predjela kao i na (gustim grmljem obraslim) predjelima krasa.

Monitoring:

Vukovi na području naše zemlje su u stabilnoj i brojnoj populaciji.

Odnos čovjeka i vuka:

Zbog svoje inteligencije, upornosti i snage, vuk je u mnogim kulturama poštovan, čak smatran božanstvom. Još od srednjeg vijeka, pa do današnjih dana stalno širenje naselja i poljoprivrednog zemljišta, kao i štete koje vukovi nanose stočarstvu i njihov negativan uticaj na divljač, ali i strah od napada utemeljen na predrasudama, stvorili su rivalski odnos između čovjeka i vuka. Ovakav odnos čovjeka prema vuku u zapadnoj i srednjoj Europi imao je za posljedicu potpuno istrijebljenje vukova, dok je u južnoj i istočnoj Europi postojala puno veća tolerancija prema ovoj vrsti (kao i drugim velikim zvijerima), gdje još uvijek žive. Danas je vuk u Europi zaštićen s tri međunarodna propisa.